Foto: 123rf

OD SVOG osamostaljenja 1991. godine, a posebno od početka ovog stoljeća, jedan od glavnih vanjskopolitičkih ciljeva Hrvatske bio je ulazak u NATO, odnosno EU.

Sjevernoatlantskom vojnom paktu, odnosno NATO-u, Hrvatska se pridružila 2009. godine. Za ulazak u EU trebalo je još pričekati. Nakon višegodišnjih pristupnih pregovora koji nisu uvijek išli glatko, Hrvatska se Europskoj uniji pridružila prvog dana srpnja 2013. godine.

Obje hrvatske velike stranke, HDZ i SDP, godinama su podržavale ulazak u obje zajednice. Dugi niz godina glavni protivnici Europske unije i NATO-a dolazili su samo s rubova politike, mahom iz ekstremno desnih stranaka koje nisu igrale značajnu ulogu u hrvatskoj politici.

Živi zid najavio napuštanje EU i NATO-a

No pojavom Živog zida na političkoj sceni pitanje izlaska Hrvatske iz EU-a i NATO-a postaje prilično relevantno. Naime, s potporom od 13,8 posto birača za drugoplasiranim SDP-om zaostaju tek 4,2 posto te su ujedno treća snaga po snazi u zemlji. S potencijalom da uskoro prestignu i SDP. Živi zid već godinama govori kako će, ako dođu na vlast, napustiti NATO i EU. Svojim govorom, u kojem je pozvao na približavanje Kini, na nedjeljnom je kongresu takve stavove Ivan Pernar samo potvrdio.

"Sanjao sam ovaj dan. Moja uloga je boriti se za svoj narod i državu, a ne da se naši građani moraju boriti u stranim zemljama za strane interese", počeo je Ivan Pernar. Prekidan je pljeskom.

"HDZ nam je devedesete govorio da ćemo biti kao Švicarska. Međutim, švicarski vojnici nisu u Afganistanu, nego u Švicarskoj. U Švicarskoj je godišnja vinjeta na svim autocestama 40 eura. Godišnja. Vi za taj novac ne možete od Zagreba do Dubrovnika i nazad", rekao je Pernar i pozvao na izlazak iz EU-a.

"Izlazak iz EU-a je uvjet bez kojeg se ne može biti slobodan. Ako oni traže sluge, u Živom zidu ih neće naći", rekao je Pernar.

"Mi želimo da Hrvatska surađuje s brzorastućim zemljama. Kina, Indija, Rusija, Južna Afrika. Mi želimo slobodno društvo", dodao je.

"Hrvatska je kao članica NATO-a sudjelovala u invaziji na Libiju. Tamo sada ljudi žive katastrofalno", rekao je Pernar komentirajući politiku SAD-a.

Ariana Vela: Vidimo pozitivne učinke EU fondova, treba ih zadržati

No što bi za Hrvatsku značio izlazak iz EU?

Za komentar smo pitali Arianu Velu, stručnjakinju za EU fondove. Ona kaže kako može isključivo govoriti iz konteksta svoje struke, a to su EU fondovi. U tom kontekstu Vela za Index kaže da je novac koji se izvlači iz fondova EU-a, usprkos tome što država nije stvorila dobre uvjete, jako važan za investicije u javnom i privatnom sektoru.

No prije svega, kao veliki problem Vela navodi neinformiranost ljudi o EU-u.

"Činjenica je da građani prilikom pristupanja EU-u nisu bili dobro informirani o tome što stvarno znači članstvo, no oni i danas nisu informirani. Na primjer, kada na edukacijama koje održavamo postavimo pitanje o tome koliko je ljudi pročitalo Ugovor o EU-u i Ugovor o funkcioniranju EU-a, dva temeljna dokumenta, onda su rezultati poražavajući. Jako mali broj građana ih je pročitao, zanemarivo mali broj", kaže Vela za Index.

"U takvoj situaciji opće neobrazovanosti o EU-u, kampanje kao što je ova koju možemo promatrati kroz medije nailaze na plodno tlo", dodaje Vela.

"Što se tiče dobrobiti ili negativnih aspekata EU-a, mogu ih komentirati promatrajući efekte fondova EU-a jer se tim područjem bavim.

Pretežiti dio investicija u javnom sektoru ne bi bilo moguće provesti bez pomoći europskih fondova. Isto je u privatnom sektoru, odnosno poduzetništvu u kojem je zabilježen veliki odaziv malih i srednjih poduzetnika na pozive za dodjelu bespovratnih sredstava, a oni su ti koji stvaraju radna mjesta i utječu na jačanje izvoza i drugih dobrobiti koje utječu na bolje pozicioniranje države i povećanje zaposlenosti. Upravo oni odlično koriste fondove EU-a za dizanje svojih kapaciteta i jačanje konkurentnosti. Tu možemo reći da, unatoč svim lošim aspektima i tome što država nije stvorila dobre uvjete za korištenje EU fondova, već sada vidimo pozitivne učinke i treba raditi na tome da ih se zadrži", kaže Vela za Index.

Huić: EU je korisna stvar za Hrvatsku

Slično misli i Davor Huić iz Udruge poreznih obveznika Lipa.

"Mislim da je ukupno gledajući EU korisna stvar za Hrvatsku. Bila je korisna u pristupnom periodu, kada je Hrvatska bila više manje prisiljena uzeti dio europskog pravnog nasljeđa, a to se u posljednje vrijeme može vidjeti na tom leadershipu EU-a, gdje ona Hrvatsku usmjerava u smjeru za koji mislim da je dobar", kaže Huić za Index.

Pritom misli na činjenicu što EU uporno od Hrvatske traži da provodi velike reforme.

"Sve inicijative iz EU-a bile su u pravom smjeru: fiskalna konsolidacija, smanjivanje javnog duga, provođenje reformi koje se moraju provesti, poput reforme javne i lokalne samouprave, pravosuđa, zdravstva...", objašnjava Huić za Index.

"Pozitivan pritisak EU-a možete vidjeti u tome da se smanje subvencije, da se ne subvencioniraju propale firme. U tom ekonomskom dijelu je pozitivno utjecala na Hrvatsku", misli Huić.

To je ekonomski aspekt. Huić smatra da je bitan i geostrateški aspekt. Hrvatska je, smatra Huić, dio zapadnog svijeta te je u tom kulturnom krugu uvijek imala saveznike.

"Geostrateški, mi smo dio zapada, pripadamo u zapadnoeuropski kulturni krug. Da smo bili članica NATO-a prije 30-ak godina, možda ne bi bilo rata. Naši tradicionalni prijatelji su također iz tog zapadnoeuropskog kruga, Amerika, Njemačka... To su bili i ostali naši saveznici", kaže Huić.

On ne smatra da Europska unija ugrožava hrvatski suverenitet i samostalnost. U svom djelovanju Hrvatska ima prilično odvezane ruke.

"Kad bi EU išao u intenzivniju federalizaciju u kojoj bi nestao suverenitet, to bi bilo nešto drugo, onda bi valjalo razmisliti. Ali nije izvjesno da Europa ide u tom smjeru. To je klub naroda i nacija koje su sve ispred nas, u koje se Hrvatska ugleda. Mislim da bi bilo kakav radikalni potez za nas bio loš. I sigurnosno, politički, geostrateški, ekonomski loš", rekao je Huić.

"Živi zid je protestna stranka, oni su protiv svega. Hrvatska nije idealno uređeno društvo, ima puno nezadovoljnika HDZ-om i SDP-om. Pitanje je što oni nude, a neke stvari koje oni nude su na granici ludosti. Ili su neprovedive. To su prazna obećanja, a kad se dođe do prave politike, tu nema sadržaja", zaključuje Huić.

Tabak: NATO i EU su sidrišta na olujnom moru

U kontekstu mogućeg izlaska Hrvatske iz NATO-a, Index je već razgovarao s analitičarem portala Obris - obrana i sigurnost Igorom Tabakom.

"Članstvo u takvim savezima daje sigurnosne garancije koje nečlanovi nemaju. To ne primjećuje puno ljudi u Hrvatskoj. Ali, primjerice, u Srbiji kad se priča o Hrvatskoj, to je jasno vidljivo. To su elementi koji na prvi pogled možda ne upadnu u oči, ali s druge strane štede novac", rekao je Tabak za Index.

"I EU i NATO su velika sigurnosna sidra koja državama koje okupljaju ujednačavaju rizik i omogućuju zajedničko djelovanje. Kad toga nema onda ste na olujnom moru sami, a oluja nije ništa manja. Prema tome, izazovi za malu državu bez ikakvih ozbiljnijih političkih ili sigurnosnih saveza su teži i opasniji kad je sama", zaključio je Tabak u razgovoru za Index.

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.