ZA IZBORNU kampanju se ne može reći da je pretjerano zanimljiva, no čini se da bi itekako zanimljivo moglo biti postizborno razdoblje kada će trebati nekako skupiti parlamentarnu većinu.

Prema anketi HRejting, koju je agencija Ipsos provela po izbornim jedinicama, velike su šanse da će se sastavljanje parlamentarne većine pretvoriti u političku sapunicu koja bi mogla konkurirati kaosu nakon parlamentarnih izbora 2015.

>> Stigao novi HRejting: Nitko nema većinu

Trenutni rezultati pokazuju da nitko neće moći sastaviti parlamentarnu većinu ako se bude držao svojih predizbornih obećanja. Odmah treba napomenuti kako je navedena anketa provođena od 14. do 21. lipnja te predstavlja refleksiju stanja stvari u tom periodu, koja danas već može biti zastarjela. S druge strane, ta je anketa uzela u obzir izborne jedinice pa je zato najrelevantnija.

Većinu imaju koalicija HDZ-a i Škore, Restarta i Škore te Restarta i HDZ-a

Koalicija Restart, koju predvodi SDP Davora Bernardića, trebala bi dobiti 60 mandata, HDZ Andreja Plenkovića 54 mandata, Domovinski pokret Miroslava Škore 18, Most 5, zeleno-lijeva koalicija 2, a koalicija Živog zida 1.

Na prvi pogled se čini jednostavnim izračunati tko tu ima šansu doći do 76 mandata, koliko je natpolovična većina u saboru. Primjerice, Restart i Domovinski pokret (DP) zajedno imaju 78 mandata, a ako tome pribrojimo 8 zastupnika manjina, onda bi to bila vladajuća koalicija od 86 mandata, što predstavlja lagodnu saborsku većinu. 

Malo teže bi do većine došla koalicija HDZ-a i DP-a, koja zajedno ima 72 mandata. Tim mandatima možemo pridodati i ona 3 iz dijaspore, čime bi ova vladajuća koalicija bila samo jedan mandat "kratka" za saborsku većinu, ali tu bi u igru opet moglo ući 8 manjinaca ili barem dio njih. Druga opcija bi bila da Mostovih 5 mandata osigura saborsku većinu HDZ-a i DP-a.

Najstabilniju većinu u smislu broja mandata imala bi, naravno, velika koalicija HDZ-a i Restarta, koji po HRejtingu zajedno imaju 114 mandata.

U kampanji su svi obećali da neće u koaliciju jedni s drugima

Postoji samo jedan ključni problem sa svim ovim postizbornim kombinacijama: akteri u kampanji stalno ponavljaju da međusobno ne žele koalirati, neki čak izražavaju gađenje na samu pomisao da uđu u koaliciju s, recimo, HDZ-om, SDP-om, ali i dijelom manjina, konkretno predstavnicima srpske manjine. Iz HDZ-a i SDP-a su također višekratno demantirali mogućnost velike koalicije, iz DP-a HDZ-u uvjetuju da Plenković ne bude premijer, na što HDZ nakon iskustva s Tihomirom Oreškovićem sigurno ne može pristati, Most odbija koaliciju i s HDZ-om i s SDP-om itd.

Drugim riječima, da bi se sastavila parlamentarna većina nakon izbora, bit će potrebno besramno gaženje predizbornih obećanja glasačima, što ne bi bila neka novost za hrvatsku politiku, već nastavak stare politike koja se mnogima zgadila. HDZ-u i SDP-u su na raspolaganju bolji izgovori, oni mogu reći da idu u veliku koaliciju zbog spasa države i recesije koja neizbježno dolazi na jesen, dok će to biti mnogo teže upotrijebiti opcijama poput DP-a ili Mosta, koje kampanju vode baš na tome da je Hrvatskoj potrebna neka nova politika s nekim novim ljudima. 

Most kao nulti uvjet za koaliciju navodi raspisivanje referenduma o izbornom sustavu, za koji smatraju da je ukraden, a teško je zamisliti da bi HDZ na to pristao.

Rubni mandati i D'Hondtova metoda

Također, rezultati HRejtinga ostavljaju i mogućnost za drugačije ishode parlamentarnih izbora, naročito kada se uzme u obzir da je margina pogreške 4 posto. Nadalje, u anketi HRejtinga se računaju i neodlučni glasovi, koji će do izbora ili morati odlučiti ili neće izaći na izbore. Tu je i famozna D’Hondtova metoda računanja glasova, koja bi možda mogla biti od koristi za manje stranke i koalicije. 

Primjerice, po HRejtingu zeleno-lijeva koalicija u osmoj izbornoj jedinici ima 4,4 posto glasova, što znači da ne prelazi prag. No, ista koalicija već tjednima pokazuje trend rasta podrške, a kada bismo uzeli u obzir D’Hondta i iz jednadžbe maknuli neodlučne iz ankete, onda tih anketnih 4,4 posto mogu na izborima postati i više od 5 ili čak 6 posto te tako ovoj koaliciji donijeti jedan saborski mandat.

>> Stigla nova HRT-ova anketa, ovako stoje stvari u 8., 9. i 10. izbornoj jedinici

Most je također u nekim jedinicama na rubu dobivanja jednog, odnosno dva mandata, a i Živi zid ponegdje pleše oko praga. 

Što će biti s troje zastupnika dijaspore i osam zastupnika manjina?

Tu je i otvoreno pitanje tri mandata dijaspore. Do prošlih izbora sva tri su išla uvijek HDZ-u, no onda je jedan dobio Željko Glasnović sa svojom neovisnom listom. Ovaj put se Glasnović opet natječe, uz podršku Škorina DP-a, i nisu male šanse da će dobiti jedan mandat, a možda i dva. Most je također ponudio listu za dijasporu s relativno jakim imenima. Na prvu loptu se može činiti da HDZ u stvaranju svoje saborske većine možda neće moći računati na tri mandata iz dijaspore, no Glasnović se unatoč svojim stalnim verbalnim ispadima pokazao vjernim čuvanju HDZ-ove parlamentarne većine u svim ključnim trenucima. 

Kada je riječ o 8 zastupnika manjina, oni su se već znali međusobno podijeliti kada je riječ o tome kome se prikloniti nakon izbora. Iz DP-a otrovne strelice naročito dolaze na račun SDSS-a, HDZ-ovog koalicijskog partnera, a i Milorad Pupovac je imao samo najoštrije kritike za Škoru i njegovu ekipu pa bi bilo do kraja vjerolomno ako se i jedni i druge okupe oko HDZ-a da bi zajednički vladali.

Restartova lista je puna potencijalnih žetončića

Restart pak po HRejtingu dobiva najviše mandata, ali ne treba zaboraviti da je to prilično heterogena koalicija. Iz SDP-ove Narodne koalicije s prošlih izbora mnogi su zastupnici, uključujući i SDP-ovce, pretrčali na stranu vladajućih i postali žetončići pa nije nemoguće da će se i ovaj put naći takvi.

Naročito kada se pogledaju liste koje je Bernardić složio, a koje su pune ljudi bliskih Bandiću ili sumnjive prošlosti ili političkih nula koje ovise isključivo o milosti predsjednika stranke. Restartove liste definitivno ne izgledaju kao liste ljudi koji se ni pod koju cijenu ne bi prodali ni izdali vlastite glasače. Uostalom, koketiranje HSS-a s HDZ-om u prethodnom mandatu je općepoznato.

Hoće li Stipe Petrina podržati HDZ ili SDP?

Kada je riječ o koaliciji Živog zida, njihov jedini mandat bi mogao biti Stipe Petrina, načelnik Primoštena, koji uopće i nije živozidaš, a poznat je po tome da ne podnosi HDZ. Stoga bi bilo veliko iznenađenje kada bi Petrina svojim glasom podržao HDZ-ovu vladu. Veće su šanse da bi na Petrinin glas mogla računati Restartova manjinska vlada, kojoj su podršku - uz jasne i ne baš lagane uvjete - obećali i iz zeleno-lijeve koalicije.

No, treba se sjetiti da su u Hrvatskoj predizborne ankete nekoliko puta spektakularno promašile, tako da njihove rezultate treba više gledati kao donekle manjkavu snimku stanja u trenutku njihova provođenja, a ne sigurne brojke na kojima se može krojiti buduća parlamentarna većina.