HRVATSKA je zaprimila dvije ponude za nove i dvije za rabljene avione - i to od Kraljevine Švedske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske Republike i Države Izrael.

Švedska je Hrvatskoj ponudila novi avion Gripen C/D model, Sjedinjene Američke Države nude novi F-16 blok 70, Francuska nudi polovni model aviona Rafale, a Izrael polovni model F-16, blok 30. 

Norveška, koja je najavila sudjelovanje u postupku, odustala je od ponude jer nije mogla ispuniti postavljene kriterije, a Grčka i Italija nisu mogle odgovoriti na ponude u zadanim rokovima.

Bivši ministar obrane Ante Kotromanović komentirao je za RTL Danas kako smatra da sada nije dobro vrijeme za kupovinu.

"Nije dobro vrijeme s obzirom na gospodarsku krizu i na pad koji smo imali ove godine, a vjerojatno ćemo imati i iduće. Ja mislim da sredstva moraju biti izvanproračunska. Nemoguće je da to Ministarstvo obrane samo financira ako vlada odluči da će ići u nabavku borbene eskadrile, to je jednostavno nemoguće. To bi zatvorilo sve druge potrebe i prioritete oružanih snaga RH. To mora biti posebna stavka u Ministarstvu financija'', kazao je bivši ministar obrane Ante Kotromanović.

Dodao je kako se mora vidjeti kako vlada i ministar financija gledaju na to. Bivši ministar vjeruje kako će se plaćati na više rata i s odgodom.

''Mislim da smo trebali do sada znati okvir. Koliko Hrvatska može potrošiti na jednu eskadrilu? Jer sada imamo isti slučaj kao i prije. Imamo dvije ponude potpuno novih aviona koji idu od milijardu i više eura, a imamo i polovne ponude koje će vjerojatno ići ispod. Može se dogoditi da ove dvije ponude, ako kaže vlada da imamo svega 500 ili 600 milijuna eura, ljudi će reći 'što smo radili 3-4 mjeseca? Opet smo se pripremali''', smatra Kotromanović.

Prema njegovu mišljenju trebalo je ranije odrediti jasan financijski okvir kako bi se određene ponude mogle uklopiti u tu cijenu. 

Otkrio koje avione on priželjkuje

Za Novu TV je otkrio kako bi najradije volio gledati hrvatsko nebo čuva F16. Priznaje da je odluka i geopolitička jer ćemo se vezati uz određenu zemlju idućih 20, 30 godina.

Na pitanje treba i Hrvatskoj 12 aviona ili je šest dovoljno, rekao je da je nemoguće sa šest aviona imati operativnu sposobnost jer su dva automatski na raspolaganju NATO-u, a dva će uvijek biti na nekakvom održavanju.

Na pitanje treba li povjerenstvo proširiti i treba li se uključiti i predsjednik, odgovara da bi prvenstveno Ministarstvo trebalo donijeti tako važnu odluku te da se ni u svijetu predsjednik ne uključuje u takvo nešto. Smatra da je to stvar Vlade.

"Vladu treba razumjeti, treba ju ohrabriti. Mislim da predsjednik države neće imati ništa protiv da hrvatsko nebo čuvaju ili Gripeni ili F16 ili neki polovni avioni koji su također dobri", rekao je.

Do 2023. ističu resursi postojećih MIG-ova. Na pitanje misli da će se do tad završiti posao nabave novih aviona, odgovara: "Mislim da je bitno završiti proceduru i izabrati najbolju ponudu za nas. Hoće li nužno do 2023. u Hrvatsku doći taj tip aviona, nije bitno. Ionako nam treba puno vremena za prilagodu. Moramo osposobiti i obučiti 80-ak tehničara. Moramo jako puno inžinjera primiti unutar sustava koji će  godinama morati učiti. To je potpuno nova oprema".