Foto: 123rf

PREMA najnovijem istraživanju, izašlom u časopisu "The Astrophysical Journal", u kojemu su bile korištene slike sa svemirskog teleskopa Hubble, potvrđena je već 200 godina neaktualna teorija koja objašnjava zašto je mračno kada padne noć, piše The Independent.

Ako postoji beskonačan broj zvijezda u svemiru, kako to da je po noći mračno budući da bi svaka točka neba sadržavala zvijezdu? Tako glasi slavni paradoks mračnog neba koji je postavio njemački astronom Heinrich Olbers te predložio objašnjenje prema kojemu oblaci vodika blokiraju svjetlo.

Olbersova teorija je odbačena kasnije kada su astronomi putem teleskopa Hubblea procijenili da postoji između 100 i 200 milijardi galaktika, što nije dovoljno da se ispuni nebo. Međutim, prema najnovijim kalkulacijama astronoma, svemir ima daleko više galaktika, prema procjenama barem 2000 milijardi.

Astrofizičar Christopher Conselice koji je sudjelovao u najnovijoj studiji, smatra da je moguće ispuniti nebo zvijezdama ako je točna najnovija procjena broja galaktika.

Galaktike iza vodikovog zida

"No, većina je tog svjetla, ili cjelokupnog svjetla od većine udaljenih galaktika, apsorbirana vodikovim plinom koji je između nas i njih. Jednostavno nismo znali da postoje galaktike iza tog vodikovog zida", rekao je Conselice te nadodao da su astronomi dokazali postojanje oblaka vodika ispitivanjem spektra svjetlosti.

To bi značilo da je moguće da postoji još toga što ne vidimo jer svemir nije dovoljno star da bi svjetlo imalo vremena doprijeti do Zemlje. Stoga, Conselice kaže da bi najpošteniji odgovor bio da ne znamo.

"Moglo bi postojati više svemira, moglo bi postojati stvari iza onoga što se naziva horizontom, granice koju možemo vidjeti, što je u osnovi količina udaljenosti koju je svjetlost mogla prijeći od početka svemira", kaže Conselice.