U SRCU drevne Atene, na uskim ulicama i oko arheoloških nalazišta, turističke grupe su posvuda. Takvi prizori nekad bi izazvali odobravanje gradskih vlasti, no za novog socijalističkog gradonačelnika Harisa Doukasa, koji je odlučan vratiti preopterećeno središte grada njegovim stanovnicima, početak turističke sezone znači da je povijesna jezgra u opasnosti od "prezasićenosti". Zbog nekontroliranog turističkog razvoja, vjeruje on, čitave četvrti mogle bi izgubiti svoju autentičnost, piše The Guardian.

Grad na rubu pucanja

Prošle je godine Atenu posjetilo više od osam milijuna ljudi, što je rekord za metropolu koja se donedavno smatrala tek usputnom postajom na putu do grčkih otoka. Samo u popularnoj četvrti Plaka ispod Akropole, broj noćenja u kratkoročnom najmu više se nego udvostručio od 2018. godine, pokazala je nedavna studija koju je naručio grad. Znakovi upozorenja vidljivi su posvuda: od cijena najma koje su otišle u nebo i istisnule lokalno stanovništvo, do infrastrukture koja puca pod pritiskom.

"Atena ne može funkcionirati kao da je divovski hotel", rekao je gradonačelnik u intervjuu. "Potrebna su ograničenja i pravila. Gradovi također moraju imati pravo glasa o tome kako se razvijaju."

"Cijela se Atena prekopava kako bismo se mogli nositi s tim", izjavio je Doukas, profesor klimatologije i energetike prije ulaska u politiku. "Gradimo električnu infrastrukturu, vodovodne sustave, novu odvodnju, 5G mreže. Kad na otprilike 700.000 stanovnika dođe osam milijuna posjetitelja, pritisak je golem." Dodao je kako se svakog mjeseca zapošljava "više osoblja, više opreme, više strojeva" kako bi se odgovorilo na izazove.

Borba protiv stihijskog razvoja

Doukas je preuzeo dužnost 2024. godine nakon iznenađujuće uvjerljive pobjede, uz potporu oporbene stranke Pasok, s obećanjem da će "ozeleniti" grad koji se smatra najtoplijom europskom prijestolnicom. Pod njegovim je nadzorom zasađeno oko 3855 stabala na području općine.

No, s rastom popularnosti Atene, gradonačelnik se suočio sa silama koje izravno krivi za "nekontrolirani razvoj" na glavnim turističkim lokacijama. Na meti su mu se našle građevinske tvrtke koje žele graditi višekatnice u podnožju Akropole, kao i investitori u nekretnine i poduzetnici. Bori se i protiv širenja, često nelicenciranih, barova i restorana na krovovima zgrada.

Potpuna zabrana u povijesnoj jezgri

Bitka se zaoštrila ovog tjedna kad je Doukas za Guardian izjavio da će iskoristiti prijedlog zakona o korištenju zemljišta u turizmu, koji je trenutno u raspravi, kako bi zatražio potpunu zabranu novih poslovnih aktivnosti u povijesnoj jezgri grada.

"Zaustavit ćemo sva turistička ulaganja na Plaki, koju sam naumio spasiti. Tamo više nema mjesta. Ni za kratkoročni najam, ni za apartmane, ni za hotele, ni za bilo koju drugu turističku namjenu. Područje je prezasićeno", rekao je.

"Želimo zakonom, koji će biti pravno obvezujući, reći 'dosta je'." Investitori bi, poručio je, trebali ići u druga, "manje opterećena" područja glavnog grada. Gradonačelnik je također iznio ideju o zamrzavanju građevinskih dozvola za nove hotele, što bi slijedilo sličnu zabranu kratkoročnog najma u četvrtima s pogledom na Akropolu, koju je uvela vlada desnog centra.

Potpora s neočekivane strane

Na njegovo iznenađenje, ovog je tjedna dobio potporu iz neočekivanog smjera. Na događaju za promociju grada u utorak, čelnik moćnog udruženja hotelijera, Evgenios Vassilikos, također je spomenuo mogućnost ograničenja gradnje hotela, navodeći primjer Barcelone, koja od 2017. nije izdala nijednu dozvolu za novi hotel.

"Ne moramo izmišljati toplu vodu", rekao je, dodavši da je vrijeme da turistički sektor glavnog grada ozbiljno razmisli gdje želi biti za 10 ili 15 godina.

Gradonačelnik je to pozdravio: "Kad se cijelo središte Atene pretvara u hotelsku zonu, ne mogu biti jedini koji o tome govori. Sada kada se predsjednik udruženja hotelijera uključio, rasprava je službeno počela. Atena ne smije postati nova Barcelona."

Pristupačno stanovanje kao prioritet

Doukasa je očito ohrabrio Jaume Collboni, njegov kolega iz Barcelone, koji je nedavno najavio potpunu zabranu kratkoročnih najmova od studenog 2028., kada istječu dozvole za više od 10.000 stanova.

To je pokušaj da grad ponovno postane ugodniji za život svojim stanovnicima. Atena i Barcelona su među 15 gradova čiji su se gradonačelnici pridružili Europskom akcijskom planu za stanovanje, pozivajući EU na odvažne inicijative za rješavanje stambene krize.

Poput Collbonija, Doukas je pitanje priuštivog stanovanja - koje je za mnoge postalo nemoguće zbog pritiska kratkoročnih najmova - opisao kao najveći problem grada. "Osnovali smo ured za socijalno stanovanje kako bismo pronašli zgrade i stanove koje možemo obnoviti sredstvima EU-a", rekao je.

"Želimo potaknuti mlade parove da ostanu u centru. Dok se drugi gradovi okreću betonu i neboderima, mi idemo u potpuno suprotnom smjeru, što uključuje i rušenje zgrada kako bismo stvorili javni prostor za parkove i igrališta. Atena je za svoje ljude. Nije samo za one koji je jednostavno žele iskorištavati."