DONALD Trump ima niz neobičnih opsesija, i kao osoba i kao predsjednik. Neke su benignije - poput ideje o preimenovanju Meksičkog zaljeva ili rušenju istočnog krila Bijele kuće - no druge su, kako upozorava The Atlantic, izrazito opasne. Među njima se posebno ističe Trumpova uporna namjera da Sjedinjene Države preuzmu Grenland od Danske, dugogodišnje američke saveznice i članice NATO-a.

Prema analizi The Atlantica, Trumpova fiksacija Grenlandom ne proizlazi iz stvarne sigurnosne potrebe, nego iz pogrešnog shvaćanja geografije i vlastite političke moći. Američki predsjednik više je puta sugerirao da bi SAD, ako ne uspije “lako”, mogao Grenland dobiti “na teži način”, ne isključujući uporabu sile. Takav scenarij, upozorava Atlantic, ne bi samo razorio NATO, nego bi mogao pokrenuti lanac događaja koji vodi do globalnog sukoba, pa čak i Trećeg svjetskog rata.

Grenland i sigurnost Atlantika

Grenland je bez sumnje važan za sigurnost sjevernog Atlantika, ali ta činjenica nije nova. Zapadni stratezi to znaju već više od stoljeća. SAD ondje ima vojnu prisutnost desetljećima, a tijekom Hladnog rata ključna točka bila je kontrola pomorskog koridora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva - takozvani GIUK prolaz, kroz koji su sovjetske podmornice mogle ugroziti NATO-ove opskrbne linije.

Amerika i Danska u Arktiku su tradicionalno surađivale, uključujući i neformalni dogovor prema kojem je Danska zabranila nuklearno oružje na Grenlandu, dok je SAD tu zabranu u praksi zaobilazio diskretno. Taj odnos opstao je desetljećima i dio je šireg okvira NATO-a, koji je, kako piše The Atlantic, upravo zamišljen kako bi spriječio unilateralne avanture među saveznicima.

No Trump NATO vidi kao problem, a ne rješenje. Autor The Atlantica povlači paralelu s distopijskim romanima u kojima vođe zamišljaju imperijalne projekte - Trump, navodi se, djeluje kao da želi stvoriti neku vrstu atlantske “zone suprosperiteta” od Aljaske do Norveške, s Grenlandom kao simbolom vlastite moći.

Od “kupnje” do prijetnji silom

Trump je još u prvom mandatu pokušao “kupiti” Grenland, tretirajući teritorij i njegovo stanovništvo kao nekretninu. I Danska i Grenlanđani to su glatko odbili. Ideja je tada nestala iz fokusa, no nakon povratka u Bijelu kuću Trump ju je ponovno aktualizirao, ovaj put s mnogo oštrijom retorikom.

Kako piše The Atlantic, dok je ministar vanjskih poslova Marco Rubio pokušavao uvjeriti Kongres da se radi isključivo o ponudi za kupnju, Bijela kuća je istodobno poručila da je “uporaba vojske uvijek opcija”. Trumpov ključni savjetnik Stephen Miller otišao je i dalje, poručivši da “nitko neće ratovati protiv SAD-a za Grenland”.

Opsesija je, ističe Atlantic, tim opasnija jer nema stvarnu političku bazu. Većina Amerikanaca protivi se ideji preuzimanja Grenlanda, a čak ni Trumpovi najvjerniji pristaše zasad ne pokazuju poseban interes. Unatoč tome, pojedini republikanci već predlažu zakone o aneksiji, dok Trump ostavlja dojam da je spreman posegnuti za jedinom polugom koju smatra potpuno svojom - vojskom.

Opasna spirala eskalacije

Danska je već poslala dodatne vojne zapovjedne strukture na Grenland, što su danski zastupnici otvoreno opisali kao pokušaj stvaranja “vjerodostojnog odvraćanja”. Danski i grenlandski ministri jasno su poručili Washingtonu da je svako rješenje koje ne poštuje suverenitet - neprihvatljivo.

The Atlantic upozorava da bi Trump mogao pokušati jednostrano proglasiti Grenland američkim teritorijem, a zatim narediti vojsci da se tako i ponaša. U tom slučaju, čak i rutinski potezi - poput zatvaranja zračnog prostora ili ograničavanja kretanja američkih snaga - mogli bi dovesti do izravnih sukoba između američkih i danskih vojnika, koji su do jučer zajedno služili u NATO misijama.

Jedna pogibija bila bi dovoljna da se Savez raspadne, a posljedice bi bile globalne. Prema analizi The Atlantica, Rusija bi takav kaos mogla iskoristiti za udar na baltičke države, dok bi Kina mogla procijeniti da je trenutak povoljan za Tajvan. Europa bi se prvi put nakon desetljeća našla u ratu koji uključuje više nuklearnih sila.

Sve zbog jedne opsesije

Atlantic zaključuje da se sve to događa u trenutku kada su američke snage već razvučene diljem svijeta - od Venezuele do Bliskog istoka - ponajviše zbog Trumpovih impulzivnih odluka. Dok SAD razgrađuje vlastite saveze, njegovi protivnici pomno prate situaciju.

“Ne postoji nitko tko bi više volio da SAD preuzme Grenland i uništi NATO od Vladimira Putina”, citira The Atlantic politologa Iana Bremmera. Na kraju se postavlja pitanje: za što? Za ispunjenje taštine jednog čovjeka koji, kako autor ironično primjećuje, možda ni ne razumije kartu koju gleda.

The Atlantic upozorava da bi Kongres morao reagirati i spriječiti daljnju eskalaciju, jer bi cijena Trumpove opsesije mogla biti kolaps globalne sigurnosti. Većina Amerikanaca možda ne mari za Grenland, ali, zaključuje se, mogli bi se tragično kasno zainteresirati ako svijet zbog toga plane.