Australija gori, Venecija pod vodom: Više nema nikakve dvojbe tko je kriv za to

Australija gori, Venecija pod vodom: Više nema nikakve dvojbe tko je kriv za to
Foto: EPA/123rf/Index

"OVO možemo u potpunosti pripisati klimatskim promjenama", poručio je na Twitteru u petak 20. prosinca jedan od najpoznatijih svjetskih klimatologa Michael E. Mann komentirajući rekordne temperature, suše i požare koji su ove godine pogodili Australiju relativno rano, u toplom dijelu godine.

Time je odgovorio na argumente poricatelja klimatskih promjena, ali i australskih vlasti, koji se uporno pozivaju na zastarjelu tezu prema kojoj pojedinačni meteorološki događaji sami po sebi ne mogu biti potvrde klimatskih promjena.

 

 

Umiru ljudi, nestaju kuće, koale masovno ugibaju uz krike

Australija je u srijedu zabilježila svoj najtopliji dan od kada postoje mjerenja, s prosječnom temperaturom zraka u cijeloj zemlji od 41,9 stupnjeva Celzijevih, čime je srušen rekord od 40,3°C iz 2013. godine. Meteorolozi predviđaju da će u narednim danima temperature još više porasti.

Vrućine su zahvatile cijelu zemlju, koja istovremeno bilježi najdulje razdoblje s lošom kvalitetom zraka. Naime, visoke temperature zraka, suša i jaki vjetrovi uzrokovali su mnoštvo šumskih požara koji su do sada zahvatili više od tri milijuna hektara. U njima je do sada poginulo najmanje 10 ljudi, među kojima i dvojica vatrogasaca. Vatrena stihija progutala je više od 800 kuća i približila se Sydneyju s više strana.

Vatrogasci se žale da su pod dodatnim stresom zbog krikova koala koje se masovno žive prže u krošnjama drveća. Te bespomoćne životinje, simbol Australije, vrlo se sporo kreću pa ne mogu pobjeći od vatre kao što to mogu ptice ili klokani. One se već sada smatraju osjetljivima na izumiranje, a budućnost im ne nosi ništa dobroga.

Kako raste prosječna temperatura tako rastu i vjerojatnost i jačina ekstremno vrućeg vremena, a smanjuje se vjerojatnost hladnog

Ekstremni meteorološki događaji mogu se pripisati klimatskim promjenama

Klimatolozi su još do prije nekoliko godina bili neskloni povezivati pojedinačne ekstremne vremenske događaje s klimatskim promjenama, iako su uglavnom svi bili složni da i klimatski modeli i trendovi stvarnih opažanja klime pokazuju da s globalnim zatopljenjem raste njihova čestina i jačina.

Primjerice, Venecija posljednjih desetljeća doživljava nagli porast plavljenja 14 posto grada tijekom visoke vode, odnosno aqua alte (grafikon dolje). Ovaj venecijanski trend nikako se ne može u cijelosti objasniti postupnim poniranjem grada od 1-2 mm godišnje zbog prirode tla. Značajno jači efekt je porast razina mora od oko 3,3 mm godišnje u kombinaciji s vremenskim ekstremima.

No Mannov tvit u skladu je s novim istraživanjima koja sve jasnije pokazuju da postoje izravne uzročno-posljedične poveznice između klime i pojedinačnih ekstremnih vremenskih događaja. Primjerice, Bilten Američkog meteorološkog društva svake godine objavljuje izvještaj o svim istraživanjima objavljenima na svojim stranicama koja pokušavaju utvrditi uzroke ekstremnih vremenskih pojava koje su se dogodile te godine.

Od 21 recenzirane studije koje je u 2018. proveo 121 znanstvenik iz 13 zemalja samo jedna nije pokazala jasnu uzročno-posljedičnu povezanost ekstremnih vremenskih događaja (ekstremnih suša, šumskih požara, poplava, oluja, toplinskih valova i sl.) s globalnim zatopljenjem. No čini se da je čak i ta jedna povezanost u biti izostala zbog manjka podataka. Neke studije pokazale su da su ekstremni vremenski događaji koje su znanstvenici analizirali mogući samo u svijetu sa sve toplijom klimom. Primjerice, toplinski val 2017. u Australiji ne bi bio takav kakav je bio da klimatske promjene nisu na djelu te da nisu pokrenule taj val. Slično vrijedi i za aktualnu situaciju u Australiji.

Učestalost poplava u Veneciji viših od 110 cm, što je dovoljno da 14% grada završi pod vodom. Izvor: Grad Venecija

Sušna područja postajat će sve sušnija

Procjene promjena količina oborina na određenom mjestu u budućnosti manje su izvjesne od procjena budućeg zagrijavanja. Međutim, na globalnoj razini, znanstvenici su uvjereni da će relativno vlažna mjesta poput tropa i područja na većim geografskim širinama postajati još vlažnija, dok će relativno suha mjesta u suptropskim krajevima, gdje se nalazi i Australija, postajati još suša.

Naime, u sušnim područjima više temperature zraka pa i tla pospješuju isparavanje iz tla i vegetacije tako da suše postaju izraženije nego što bi bile da su temperature niže. Suše se mogu zadržati kroz dulja razdoblja zbog djelovanja pozitivnog mehanizma povratne sprege u kojoj vrlo suha tla i smanjeni biljni pokrov, dijelom i zbog požara, mogu dodatno suzbiti oborine u već suhom području. Taj fenomen dobro je poznat u pustinjama poput Sahare, nad kojom kišni oblaci najčešće prolaze bez oborine.

Jake suše mogu imati pogubne utjecaje na važne gospodarske sektore:

Poljoprivreda: Suše utječu na stoku i usjeve, uključujući važne poljoprivredne kulture kao što su kukuruz, soja i pšenica. Primjerice, u jeku suše 2012. godine američko Ministarstvo poljoprivrede proglasilo je prirodnu katastrofu u 2245 okruga, koji čine oko 71 posto Sjedinjenih Država.

Promet: Suše mogu utjecati na vodostaje na rijekama koje su važne rute za prijevoz roba i ljudi.

Šume: Suše i rekordne vrućine povećavaju gorivost raslinja i tako potiču šumske požare.

Energija: Suše mogu izazvati probleme u proizvodnji električne energije u hidrocentralama i u nuklearnim elektranama koje zahtijevaju rashladnu vodu za održavanje sigurnog rada. Kada se toplinski valovi podudaraju sa sušama, mogu porasti potrebe za električnom energijom za hlađenje, što povećava opterećenje na mreže.

Koristi od fosilnih goriva manje su od troškova šteta

Samo je pitanje vremena kada će postati evidentno da štete od navedenih vremenskih ekstrema i zagađenja nadilaze koristi od jeftinih i dostupnih fosilnih goriva. Već sada zagađenje uzrokovano sagorijevanjem fosilnih goriva u svijetu uzrokuje oko sedam milijuna preranih smrti i još mnogo više povezanih bolesti. Jedna nova studija objavljena u uglednom medicinskom časopisu The Lancet pokazala je da bi zdravstvene koristi od smanjenja zagađenja zraka (u smislu ekonomske vrijednosti života) za 140-250 posto nadmašile troškove neophodne za zadržavanje porasta temperatura ispod 2°C.

Jedna od malobrojnih koala koje su imale sreće

Kritike na račun australskih vlasti

Mannova poruka istovremeno je kritika na račun australskih konzervativnih vlasti koje odbijaju promijeniti svoju politiku prema emisijama CO2. Naime, Australija ima jednu od najvećih razina emisija stakleničkih plinova po glavi stanovnika u svijetu (oko 15 tona CO2 po stanovniku godišnje). Odgovorna je za ispuštanje oko 1,3 posto stakleničkih plinova dok je udio populacije Australaca u svjetskoj populaciji oko 0,3 posto.

Osim toga, ona je najveći svjetski izvoznik ugljena (ukupno izvozi ugljena kao tri sljedeća izvoznika - Indonezija, Rusija i SAD - zajedno) i treći najveći izvoznik fosilnih goriva generalno. Njezin udio u svjetskom tržištu ugljena veći je od udjela Saudijske Arabije u tržištu naftom. Stoga je na neki način razumljivo da vlasti u toj zemlji planiraju otvoriti nove rudnike, udvostručiti izvoz ugljena, otvoriti nova crpilišta nafte u Great Australian Bightu i pretvoriti nove poljoprivredne površine u polja za vađenje fosilnih goriva metodom hidrauličkog frakturiranja. No, s druge strane, to je i opasno za zdravlje i ekonomski štetno, kako za Australiju tako i za svijet. Kritike na račun Australije u posljednje vrijeme počinju stizati i iz Pacifičke unije, u kojoj je ta zemlja zbog svojih stavova prema klimatskim temama počela gubiti status predvodnika. Pritom kritičari ističu da od Australije ne traže da zatvori svoje postojeće rudnike i bušotine, nego da ne otvara nove.

Deindustrijalizirana Hrvatska jedan je od manjih zagađivača po glavi stanovnika - godišnja emisija Hrvatske po glavi stanovnika je 4,1 tone CO2 (infografika dolje).

Emisije CO2 po glavi stanovnika države

Klimatske promjene i Hrvatskoj donose više vrućina, suša i požara

Kako smo već pisali na Indexu, klimatske promjene donijet će probleme i u Hrvatskoj - više vrućih dana s temperaturama iznad 30ºC, veći broj sušnih razdoblja, smanjenje oborina, osobito u priobalju ljeti, te porast razina mora između 32 i 65 cm do kraja stoljeća (pogledajte infografiku dolje). Štoviše, modeli pokazuju da će Mediteran biti jedna od vrućih točaka (hotspot) klimatskih promjena (grafika sasvim dolje).

Naš klimatolog dr. sc. Krešimir Pandžić iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) kaže da i hrvatska praćenja klime pokazuju da čestina ekstremnih vremenskih pojava i šumskih požara raste s klimatskim promjenama i kolebanjima.

"Hrvatska se već 30-ak godina bavi istraživanjem i zaštitom od šumskih požara, osobito u priobalnim krajevima u kojima prevladava raslinje veće gorivosti", kaže Pandžić.

"Prihvatili smo kanadski meteorološki dnevni indeks procjene rizika od šumskih požara koji je dobro razvijen jer Kanada ima velike površine pod šumama i dosta požara. DHMZ, zajedno s drugim dionicima, prati povezanost čestine šumskih požara i vremena, a pokazuje se da postoji znakovita korelacija između njihove čestine i klimatskih kolebanja i promjena. Primjerice, kod nas je 2017. godina ljeti u primorju bila vrlo suha i vruća, što je pogodovalo velikim požarima. Pokazalo se da u ekstremnim uvjetima s visokim temperaturama, isušenom, lako zapaljivom vegetacijom i jakim vjetrovima, katkad ne pomažu čak ni standardne mjere zaštite od požara, poput prosjeka u šumama koje plamen može preskočiti. Slično je stanje sada u Australiji koja većinom pripada tropsko-suptropskim područjima u kojima su polupustinje i pustinje česte. Na globalnoj skali vrlo vjerojatno postoji trend povećavanja čestine i jačine ekstremnih vremenskih pojava koji se povezuje s globalnim zagrijavanjem", objasnio je naš klimatolog. 

Inače, 2019. godinu u cijelom je svijetu obilježio niz ekstremnih vremenskih događaja, uključujući i rekordni toplinski val u Francuskoj, jedno od rekordnih plavljenja u Veneciji i na hrvatskoj obali, neuobičajeno visoke temperature na Grenlandu i intenzivnu sezonu uragana u SAD-u, u kojoj je zabilježen najjači uragan ikada.

Vruće točke klimatskih promjena

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara