AUSTRIJSKI dnevnik Der Standard objavio je veliku analizu odnosa Europske unije prema Zapadnom Balkanu, s naglaskom na stanje u Bosni i Hercegovini, koju potpisuje njegova dopisnica iz Sarajeva Adelheid Wölfl.

Na početku se ističe da EU ima preferencijalni tretman prema Srbiji.

"Sjeverna Makedonija još uvijek ne može započeti pregovore o pristupanju EU jer je Bugarska blokira. Kosovo još uvijek ne dobiva liberalizaciju viznog režima. A Srbija može otvoriti 4. klaster pregovora o proširenju Europske unije, u kojem je glavni fokus na Zelenoj agendi. To je bio rezultat Vijeća za opće poslove Europske unije prošlog tjedna", navodi se u članku.

"EU želi vezati Srbiju uza sebe"

Srbija je tako napravila mali korak prema EU "iako zapravo nije bilo dalekosežnih reformi, a pad demokratske politike evidentan je godinama". 

"Odlukom da se ipak otvore pregovaračka poglavlja, Europska unija se konačno oprostila od činjenice da će se kandidati za članstvo na Balkanu ocjenjivati ​​na temelju njihovih zasluga", konstatira Der Standard i dodaje, pozivajući se na diplomatske izvore, da države Unije apsolutno žele Srbiju vezati za EU jer su zabrinute zbog utjecaja Kine i Rusije.

Der Standard zamjera što je Europska unija dopustila da Bugarska ucjenjuje Sjevernu Makedoniju te da traži da se izmijene makedonski udžbenici u kojim se bugarske snage u Drugog svjetskom ratu opisuju kao "fašistička okupatorska vlast".

"Bugarska tvrdi da izraz 'fašistička okupatorska vlast' izaziva mržnju", navodi austrijski list.

"Tijekom okupacije Bugarska je u ožujku 1943. izručila više od 7000 makedonskih Židova, koji su ubijeni u koncentracijskom logoru Treblinka. Te su osobe izručile bugarske vlasti u suradnji s nacističkom Njemačkom. Izraz 'fašistička okupatorska vlast' čini se prikladnim s obzirom na ovu politiku", poentira Der Standard.

BiH je u najvećoj krizi od završetka rata

Kada je riječ o BiH, Der Standard piše da je ona "u najvećoj krizi od završetka rata jer folk-nacionalisti oko desno-ekstremističkog političara Milorada Dodika poduzimaju konkretne korake za odcjepljenje Republike Srpske". 

"Europska unija još uvijek nije dogovorila sankcije Dodiku i onima oko njega, iako se za to posebno zalaže Njemačka - prije svega nova ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock", ističe se.

Der Standard smatra da Unija još nije shvatila tko je kriv za stanje u BiH. To su, piše austrijski list, "oni etnički nacionalisti koji su desetljećima ovu državu htjeli uništiti". Dodaje se da u BiH pada povjerenje u EU.

"Mnogi građani već mjesecima strahuju od daljnje destabilizacije, a mnogi čak strahuju da bi moglo doći do novog oružanog sukoba. To je prije svega povezano s činjenicom da su stotine tisuća ljudi teško traumatizirane tijekom troipolgodišnjeg rata (1992.-1995.)", piše austrijski list.

Pokušaj HDZ-BiH da promijeni izborni zakon

U Bruxellesu su se bavili i izbornim zakonom u BiH.

"Druga tema uoči Vijeća bio je pokušaj nacionalističko-hrvatske stranke HDZ u BiH da se izborni zakon u BiH promijeni po svojim idejama uz pomoć sestrinske stranke HDZ, koja djeluje u Hrvatskoj", ističe se.

Der Standard smatra da je HDZ dugi niz godina lobirao za to da ubuduće samo kandidat HDZ-a može zauzeti mjesto hrvatskog predstavnika u tročlanom državnom Predsjedništvu. 

"Općenito, HDZ je dobro umrežen", navodi Der Standard i ističe da je HDZ-ovo lobiranje u EU donekle imalo uspjeha.

Der Standard na strani Željka Komšića

Ističu da je HDZ-ov kadar Marija Pejčinović Burić glavna tajnica Vijeća Europe te navode da im unatoč višekratnim upitima iz tiskovne službe Vijeća Europe još nisu odgovorili je li Pejčinović Burić još uvijek članica HDZ-a. To ih zanima zato što je Venecijanska komisija Vijeća Europe aktivna u cilju ustavne reforme u Bosni i Hercegovini.

"HDZ je uvrijeđen činjenicom da je nenacionalist Željko Komšić trenutno Hrvat u Predsjedništvu BiH. Argument HDZ-a je da su Hrvati bili preglasani jer za Komšića nisu glasali samo Bosanci koji sebe vide kao Hrvate, nego i drugi koji se ne definiraju kao etnički ili nenacionalistički Bošnjaci", piše austrijski list.

"Izbor Komšića nije ustavni problem", smatra Der Standard.

Presuda Sejdić-Finci

No sadašnji ustav BiH je diskriminatoran u jednom drugom području, odnosno kada je u pitanju pravo kandidiranja. 

"Na primjer, ljudi koji sebe vide kao Bosance (tj. koji odbacuju etničke definicije ili su pripadnici manjina kao što su Romi) ne smiju biti birani u državno Predsjedništvo. Time je Bosna i Hercegovina jedina država u Europi u kojoj Židov ne smije sjediti u državnom predsjedništvu ili u drugom domu parlamenta", naglašava se u članku.

"Upravo zbog te teške diskriminacije Europski sud za ljudska prava (ESLJP) već dugi niz godina poziva na promjene ustava Bosne i Hercegovine, poput provođenja famozne odluke o slučaju Sejdić-Finci iz 2009.", piše austrijski list.

"Vijeće Europske unije je izjavilo da se presude ESLJP-a moraju provoditi kao prioritet kada je riječ o promjeni Ustava", ističe se.

"Zahtjevi HDZ-a nisu uvršteni u zaključke Vijeća Europske unije"

S druge strane, "zahtjevi HDZ-a da u Predsjedništvu BiH postoji 'legitimni predstavnik' za Hrvate, odnosno nacionalist iz HDZ-a, nisu uvršteni u zaključke Vijeća Europske unije", piše.

Der Standard piše da je HDZ htio uvesti izborne jedinice po etničkim kriterijima u federalnom dijelu BiH kako bi kandidat HDZ-a mogao pobijediti na izborima. 

"Ovu ideju podržali su čak i predstavnici Europske unije, iako bi to 'još dodatno produbilo podjele', što EU zapravo odbija", navodi se.

Njemački ustavni stručnjak protiv prijedloga HDZ-a BiH

Der Standard citira ustavnog stručnjaka Sörena Keila s Instituta za federalizam Sveučilišta u Freiburgu, koji smatra da rasprava pokazuje inherentni sukob u Daytonskom ustavu između etničkih kriterija i etničke jednakosti te načela jednakosti osobe bez etničkih kriterija. 

"Izbori moraju biti slobodni, pošteni, tajni i ravnopravni da bi bili priznati kao demokratski, pri čemu 'jednak' obično znači da se svaki glas jednako računa. Uz etničke kriterije to ne bi bio slučaj jer bi u određenim izbornim jedinicama tada neki građani bili u nepovoljnijem položaju na predsjedničkim izborima", rekao je Keil za austrijski list.

HDZ-ov model proširio bi postojeću diskriminaciju i promovirao etničku podjelu, smatra ovaj ustavni stručnjak.

To bi također prekršilo presudu Sejdić-Finci i odmaknulo BiH od njezine provedbe. Keil HDZ-ov model ne smatra ustavnim, nego oblikom "gerrymanderinga". U Sjedinjenim Državama ovaj izraz znači manipulaciju granicama izbornih jedinica kako bi se povećale vlastite šanse za uspjeh, navodi austrijski list.

Prekid pregovora

"Prijedlog je radikalan oblik 'gerrymanderinga', onaj koji se temelji na etničkoj isključenosti i služi za konsolidaciju moći etnički isključivih stranaka", rekao je Keil za Der Standard.

"Stranke u Bosni i Hercegovini, kojima je zaštita države od napada nacionalista poput Dodika glavna briga, prije svega socijaldemokrati, povukle su se iz pregovora o izbornoj reformi s predstavnicima Europske unije i SAD-a. Traže da se prije svega stane na kraj secesionističkim nastojanjima Dodikove stranke SNSD-a. Izborna reforma je stoga na čekanju", zaključuje Der Standard svoju analizu.