POTPREDSJEDNIK Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u intervjuu za Hinu otkriva da bi nova rješenja iz paketa reformskih zakona o prostornom uređenju i gradnji, trebala omogućiti da se građevinska dozvola dobije u roku od mjesec dana.

O sporu oko kamp-kućica

Također govori o tome jesu li ga kamp-kućice posvađale s ministrom turizma te otkriva kada će zaživjeti satelitski nadzor bespravne gradnje. Pojašnjava kako kani ubrzati gradnju tamo gdje su jedinice lokalne samouprave neučinkovite, kako će u praksi funkcionirati urbana komasacija, ali i zašto misli da nema novih legalizacija bespravno izgrađenih objekata.

Je li Zakon o prostornom uređenju unio razdor između Vas i ministra turizma Tončija Glavine? Ispostavilo se da je definicija mobilnih kućica glavni kamen spoticanja.

Svođenje Zakona o prostornom uređenju na status mobilnih kućica je po meni neprimjeren i neprikladan jer Zakon rješava cjelokupni prostor Hrvatske. Što se kampova tiče, i odredbama trenutno važećeg zakona propisana je obaveza ishođenja lokacijske dozvole ali kroz novo zakonsko rješenje dodatno uređujemo ovo pitanje. Posljednjih 15-tak godina kampovi su doživjeli transformaciju i iz nekadašnjih prostora za smještaj šatora i kamp kućica pretvorili su se u prostore kojima se uglavnom pojavljuju mobilne kućice tako da su danas, klasični kampovi rijetkost.

U posljednjem desetljeću došlo je do velikog broja postavljanja mobilnih kuća u kampovima. Neovisno o tome je li ta mobilna kuća građevina ili nije građevina, ona je svejedno trajno zauzela prostor i smanjivala zelenilo u tim kampovima koji su sa sve većim brojem kućica zapravo postajali mala naselja. Zauzetost prostora kampa u nekim lošim primjerima doseže i do 80 posto. Nama je bilo najvažnije da utvrdimo da ta modularno montažna kućica (pokretna kućica) uđe u izgrađenost kampa. Dodatno, ona će biti detaljnije definirana Pravilnikom o jednostavnim građevinama. Dakle, novi zakonodavni okvir daje jasno određenje koje je dozvole potrebno ishoditi za kamp kao složenu građevinu.

Kada će taj Pravilnik biti završen?

Pravilnik će biti završen paralelno s usvajanjem paketa zakona u Hrvatskome saboru.  U postojećem Zakonu kampovi su imali maksimalnu izgrađenost od 10 posto, ali u izgrađenost kampa nisu ulazile mobilne kuće. Nakon ishođenja uporabne dozvole za kamp mogli ste postavljati kućice bez ograničenja. Nismo mi tu popustili ni na koji način. Odredili smo kako će izgrađenost kampa iznositi 30 posto ali, od stupanja zakona na snagu, u tih 30 posto ulaze i mobilne kuće.

Ministar Glavina je de facto rekao da se za 90 posto kampova i objekata u njima neće ništa mijenjati ni nakon što prođe 10 godina prilagodbe. Što onda nakon tih 10 godina?

Ishodit će se lokacijska dozvola, sukladno novom Zakonu, i tada ćemo vidjeti je li ukupan broj mobilnih kuća zajedno sa svim ostalim sadržajem, prelazi tih 30 posto ukupne izgrađenosti. Ako prelaze onda će se morati reducirati broj mobilnih kuća na trideset posto.

Je li bilo popuštanja investitorima kada je riječ o etažiranju turističko-ugostiteljskih građevina? Bilo je tu isto kritika.

Nisam čuo da je iz turističkog sektora bilo kritika. Institut za turizam u potpunosti je podržao naš zakon. Ustupak smo napravili samo za određene zone s 5 i više zvjezdica. Kako bi proveli etažiranje, 70 posto smještajnog kapaciteta mora biti u hotelskom smještaju, a tek onda se može etažirati preostalih 30 posto smještajnih kapaciteta  u vilama. Cjelokupna zona mora funkcionirati kao jedinstvena funkcionalna cjelina sa centraliziranim modelom upravljanja putem osobe zajedničkog upravitelja, dok stjecatelj vile ili apartmana može koristiti istu za vlastite potrebe najviše do 60 dana godišnje.

Građevinske dozvole

Isticali ste potpunu digitalizaciju cijele procedure putem e-planova. Znači li to da bilo tko može u bilo kojem trenutku vidjeti što se mijenja u prostoru?

Tako je. Ministarstvo je već ranije ustrojilo Informacijski sustav prostornog uređenja- ISPU koji trenutno sadrži 21 modul, odnosno aplikaciju no sada idemo i korak dalje.  Od prvog siječnja 2026. godine, kada zakon stupi na snagu, svaki novi prostorni plan, morat će biti izrađen u digitalnom obliku na unificiran način. Uz to, čitavo to vrijeme radimo transformaciju postojećih prostornih planova iz analognog u digitalni oblik. Očekujemo da ćemo cjelokupni proces transformacije planova završiti u naredne dvije godine. Svi će planovi biti jednoznačni, što sad nije slučaj. Primjerice, danas jedna planska oznaka u Splitu ne mora nužno značiti isto i u Osijeku.

Spomenuli ste i brže izdavanje građevinskih dozvola. Koliko će to biti brže u odnosu na sadašnje stanje?

Novost koju uvodimo kroz novo zakonsko rješenje je da sada projektant ima ovlasti pokrenuti cijeli postupak do izdavanja dozvole za gradnju kroz naš ISPU sustav. Dakle, više se ne mora čekati pokretanje postupka za ishođenje posebnih uvjeta i uvjeta priključenja od strane nadležnog tijela što se u praksi znalo oduljiti i na više mjeseci. S novim Zakonom taj će se postupak dakle bitno skratiti jer ga projektant pokreće samostalno. To znači da će se, primjerice za obiteljsku kuću, postupak pokrenuti temeljem samo idejnog projekta koji sadrži uvjete priključenja i eventualno posebne uvjete odnosno suglasnost konzervatora ako je građevina na prostoru pod posebnom zaštitom. Za očekivati je da se na građevinsku dozvolu ne bi trebalo čekati dulje od mjesec dana.

Zakonom se uvodi i urbana komasacija što je novost. Očekujete li probleme koje bi moglo donijeti pravo izvlaštenja?

Urbana komasacija ne podrazumijeva automatski i izvlaštenje, već je riječ o pravnom alatu. Uslijed usitnjavanja i velikog broja čestica koje se ne poklapaju s budućim građevinskim česticama, praktično ne možete realizirati investicije, odnosno provesti odredbe prostornih planova. Kroz novi se zakon predlaže da, ako pedeset  posto plus jedan vlasnik podnese zahtjev, da će se provoditi urbana komasacija. Nju će provoditi ili povjerenstvo na razini države ili povjerenstvo na razini jedinice lokalne samouprave. Tako će se moći realizirati investicije koje su definirane prostornim planovima s time što će vlasnici sa svojim nekretninama, odnosno njihovom vrijednošću kojom uđu u urbanu komasaciju, iz te urbane komasacije i izići. Osim urbane komasacije, novost zakona je da država želi ubrzati realizaciju prostornih planova kroz dinamiku njihova donošenja, a posebno planova nižeg reda kao što su urbanistički planovi prostornog uređenja. Brojni su slučajevi gdje se ti planovi ne donose.

Kako to mislite promijeniti?

Tako da vlasnici zemljišta na kojima je potrebno donijeti urbanističke planove, jedinici lokalne samouprave dostave iskaz interesa kako doista imaju namjeru realizirati investiciju koju je ta ista jedinica lokalne samouprave odredila na tom prostoru. Sukladno prijedlogu zakona jedinica lokalne samouprave treba donijeti u roku dvije godine urbanistički plan uređenja. Ako ne usvoji urbanistički plan uređenja, onda ti isti vlasnici-investitori mogu podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za gradnju ministarstvu, a na temelju plana višeg reda koji je također donijela ta ista jedinica lokalne samouprave. Time država odnosno Ministarstvo ne mijenja namjenu prostora kojega je odredila jedinica lokalne samouprave već dinamizira provedbu tih istih planova.

Ne mislite li da će vas sad prozivati da "gazite" preko jedinica lokalne samouprave?

Ukoliko doista postoji jedan ili više investitora, na lokaciji za koji nije donesen urbanistički plan uređenja, ne vidim zbog čega bi ta investicija trebala čekati 20, 30 godina da se donese taj plan. Naime, bez njegovog donošenja, ako zona nije infrastrukturno opremljena, ne može se ništa graditi. Mislim kako je rok od dvije godine primjeren da jedinice lokalne samouprave donesu plan nižeg reda. Ovdje se može postaviti pitanje ima li grad ili općina dovoljno sredstava za infrastrukturno opremanje te zone. U tom slučaju, zakonski smo propisali da infrastrukturu može izgraditi i privatni investitor te će mu se to ulaganje odbiti od komunalnog doprinosa jer on ulaže u infrastrukturu koja nije njegova već je javno dobro jedinice lokalne samouprave.

E-prostorna inspekcija i bespravna gradnja kao kazneno djelo

Kada će zaživjeti e-prostorna inspekcija, satelitsko snimanje stanja na terenu kako bi se odmah vidjelo ima li bespravne gradnje?

Izrada modula eProstorna inspekcija nalazi se u završnoj fazi. Trenutno privodimo kraju satelitsko snimanje. Sustav „digitalne inspekcije“ bit će integriran u naš Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU) i omogućit će svakodnevno praćenje i evidentiranje promjena na zemljištu. Kako je putem ISPU sustava već sada evidentirana cijela Hrvatska, odnosno svaka čestica za koju je izdana građevinska dozvola, ovim modulom će se prepoznati svaka bespravna gradnja Ako se neka promjena događa tamo gdje nema građevinske dozvole, to je odmah signal koji će biti dostavljen i lokalnom komunalnom inspektoru i građevinskom inspektoru da tu „zvoni“ na uzbunu.

Kada bi to moglo u potpunosti zaživjeti?

Nakon što se donese zakon, slijedi Uredba o Informacijskom sustavu prostornog uređenja koju donosi Vlada a koja također ide na javno savjetovanje. Mi bismo do šestog mjeseca mogli donijeti uredbu. Paralelno s time radi se još fino usklađenje te aplikacije. Potpuna funkcionalnost sustava planirana je tijekom iduće godine.

Zalažete se da svaka bespravna gradnja bude kazneno djelo. Kada očekujete da to bude ugrađeno u Kazneni zakon?

Izrada prijedloga tog zakona je na Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.  U suradnji s ostalim državnim tijelima, a ovisno o razini nelegalnog zahvata u prostoru  propisati  će se  što će biti  kazneno djelo, a što će i dalje ostati kao prekršaj. Zalažemo se da što veći broj bespravne gradnje u prostoru postane kazneno djelo. Već je formirana radna skupina, no ne mogu u ovom trenutku prejudicirati kako će taj članak Kaznenog zakona glasiti. Ujedno, istim kaznenim zakonom propisat će se i odredba koja će kažnjavati djela protiv devastacije okoliša.  Plan je da takve izmjene kaznenog zakona stupe na snagu tijekom iduće godine.

Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama je u javnom savjetovanju. Arhitekti kažu da ste zacementirali sve devastacije i grubo narušavanje prostora.

To nije točno. U mom prvom mandatu 2011. godine predložio sam kako je moguće legalizirati zgrade koje su izgrađene do 21. lipnja 2011. godine. Tada sam predložio aerofotogrametrijsko snimanje područja cijele Hrvatske i taj snimak je i danas temeljni dokument za utvrđivanje mogućnosti legalizacije. Važno je naglasiti kako se ovdje ne radi o općoj legalizaciji jer Zakon prepoznaje brojne izuzetke gdje nije moguće legalizirati nezakonito izgrađene zgrade kao što su one koje se nalaze u zaštićenim dijelovima prirode, u prometnim koridorima, na pomorskom dobru, kao ni bilo gdje bi takva gradnja ili narušavala krajobraz ili bi ometala realizaciju važnih infrastrukturnih, energetskih i prometnih koridora. Naglašavam ujedno, kako nema legalizacije niti jedne bespravne građevine koja je izgrađena nakon tog datuma. 

Zašto ste ukinuli rok za podnošenje zahtjeva. Dokad će ljudi imati pravo legalizirati svoje bespravne objekte ako to nisu učinili do sada?

Važno je pojasniti da je, prema Zakonu iz 2011. godine, temeljni kriterij za legalizaciju zgrada krajnji datum izgradnje nelegalnog objekta, a ne rok u kojem se objekt može ozakoniti ili zahtjev za legalizaciju podnijeti. Uostalom i u važećem Zakonu prvotni rok 30. lipnja 2013. godine do kojeg  je trebalo prijaviti nelegalnu zgradu, kasnije je taj rok ponovno otvoren od srpnja 2017. do 30. lipnja 2018. godine. Danas u Hrvatskoj postoji značajan broj zgrada koje su sagrađene prije 21. lipnja 2011. godine, a trenutno su izvan pravnog prometa – primjerice  ne mogu dobiti uporabnu dozvolu, ne može se u njima otvoriti nikakav mali obrt, ne može se niti na OPG-ovima otvoriti djelatnost, za istu se ne može podići kredit, tako da smo išli za tim da se te zgrade koje su građene prije 21. lipnja 2011. godine, a zahtjev nije podnesen do 30. lipnja 2018. godine, mogu naknadno legalizirati.

Priuštivi najam i HEP-ov račun kao dokaz da se stan ne koristi

Završilo je javno savjetovanje o Programu priuštivog najma. Ostaje li prijedlog da potencijalni najmodavci moraju dokazati da njihova nekretnina nije bila korištena najmanje dvije godine ili će biti iznimaka?

Program priuštivog najma osmišljen je kako bi se osiguralo pristupačno stanovanje za sugrađane kojima je plaćanje tržišne najamnine trenutno otežano. U Hrvatskoj postoji oko 600 tisuća praznih stanova, koji su izgrađeni s namjerom stanovanja, ali se ne koriste. Cilj programa je aktivirati 9.000 stambenih jedinica kako bi najranjivijim skupinama osigurali priuštiviji krov nad glavom. Stanovi koji ulaze u program moraju biti prazni najmanje dvije godine, čime se sprječavaju moguće zloupotrebe. Na taj način izbjegava se situacija u kojoj bi stan, trenutačno u najmu, bio ispražnjen samo zato što država otvara mogućnost uključivanja u program, a zatim bi se tražilo subvencioniranje dijela najamnine iz državnog proračuna. Dvogodišnji vremenski okvir omogućuje nam da sa sigurnošću utvrdimo kako je stan doista prazan. Zaprimili smo i određene prijedloge o mogućim iznimkama kroz javno savjetovanje te ćemo ih razmotriti.

I dalje će račun HEP-a biti dokaz da stan nije korišten? Dio ljudi se buni, kažu da povremeno ulaze u nekretnine radi održavanja.

Da, račun HEP-a, biti će jedan od dokaza ali ne i jedini koji će potvrditi da je stan doista bio prazan.

Koliko očekujete da bi se takvih stanova našlo na tržištu?

Naš je plan kroz ovaj program aktivirati oko devet tisuća stanova. No, Nacionalnim planom stambene politike RH do 2030. godine planirali smo i gradnju. Nakon stupanja na snagu Zakona o priuštivom stanovanju, plan je izgraditi još dodatnih osam tisuća stanova. U 23 godine, toliko je izgradio APN zajedno s jedinicama lokalne samouprave, a mi toliko planiramo u idućih pet godina. Ujedno, uvjereni smo kako ćemo novim Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju te uvođenjem urbanističkog projekta, potaknuti i privatne investitore da grade za priuštivo stanovanje.

Što bi bio interes privatnog investitora kad znamo koliko on može dobiti za svoje stanove, s obzirom na cijene?   

Mislimo da bi to privatnim investitorima bilo prihvatljivo ukoliko bi mu država ili jedinica lokalne samouprave osigurala po povoljnim uvjetima infrastrukturu, priključke i zemljište. Kao kompenzacija tog državnog ili gradskog, odnosno općinskog ulaganja bio bi određeni broj stanova u priuštivom najmu. To bi se ugovorom između investitora i jedinice lokalne samouprave moglo realizirati. Na sličnom principu na području Sisačko-moslavačke županije zajedno s jedinicama lokalne samouprave gradimo 36 od ukupno 59 višestambenih zgrada.

Obnova bi, veli Bačić, trebala biti završena 2030.

Završilo je javno savjetovanje o Programu uređenja pročelja i ugradnji dizala. Što tu očekujete? Znamo da često zapinje na suvlasnicima najčešće zbog nedostatka novca.

Riječ je o dva potpuno nova programa koja donosimo temeljem novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada. Kroz Program uređenja pročelja nastojimo potaknuti vlasnike zgrada na obnovu fasada i pročelja, čime se unapređuje vizualni izgled gradova te istovremeno čuva kulturna i arhitektonska baština. Ovdje morate znati da je riječ o zaštićenim povijesnim jezgrama koje su često neodržavane, neprimjerene, a često puta i opasne za vlasnike i prolaznike. Njih u prvom dijelu obnavljamo. Ministarstvo će objaviti javni poziv početkom iduće godine u kojemu će nam se javiti jedinice lokalne samouprave koje su spremne ući zajedno s državom i participirati s 33 posto u ovom programu. Dakle, obnova pročelja sufinancirala bi se u omjeru 33 posto država, 33 posto JLS a preostali iznos od 33 posto podmiriti će suvlasnici.

Što se pak tiče programa za ugradnju dizala njemu smo pristupili iz razloga što mnoge višekatne zgrade u Hrvatskoj nemaju dizala, što pak posljedično otežava život osobama s invaliditetom, starijima, roditeljima s malom djecom i drugim osobama smanjene pokretljivosti. Cilj programa je povećati dostupnost zgrada i unaprijediti kvalitetu stanovanja, uz potporu države i lokalne zajednice. Republika Hrvatska sufinancira trećinu ukupne vrijednosti projekta, a jedinice lokalne samouprave pozvane su da se uključe i dodatno financijski sudjeluju. Preostali dio troškova snose suvlasnici. Mi smo osigurali sredstva u proračunu i planirat ćemo sredstva i za dizala i za pročelja za iduću godinu.

Kada će sve privatne kuće, stradale u potresu, biti obnovljene?

Prema Planu obnove kojeg je izradilo Ministarstvo predviđamo da će do 2030. završiti cjelokupni proces obnove. Najveći dio javnih zgrada bit će gotov do kraja lipnja 2026. godine. Za javne zgrade to nam je nužno i mi to pratimo zbog iskoristivosti sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.