OTKRIĆE INDEX ISTRAGA

Bahate banke ne plaćaju po pravomoćnim presudama, morali su ih ovršiti

Bahate banke ne plaćaju po pravomoćnim presudama, morali su ih ovršiti
Foto: FaH

VELIK broj banaka koje posluju u Hrvatskoj ne poštuje pravomoćne sudske presude pa ih oni koji dobiju parnicu protiv banaka na kraju moraju i ovršiti, doznaju Index istrage. Došli smo do najmanje 20 slučajeva u kojima su oni koji su pobijedili banke na sudu morali pokrenuti postupak prisilne naplate, a većinom se radi o pravomoćnim presudama za slučaj Franak.

Nemoguće je da banke nemaju novca za plaćanje kad izgube tužbu

Banke na početku nekog sudskog postupka moraju osigurati sredstva u slučaju da taj pravni postupak izgube, odnosno rasporediti novac u rezerve, pa nevjerojatno zvuči da unatoč tome nakon izgubljene parnice ne isplaćuju novac, nego čekaju da ih se ovrši.

Banke tako idu ne samo na dodatno iscrpljivanje onih koji su ih tužili i dobili na sudu već svoju bahatost moraju dodatno platiti jer im se troškovi povećavaju za dodatne kamate i troškove same ovrhe. 

HNB ne vidi problem u nepoštovanju pravomoćnih presuda

U odgovoru Hrvatske narodne banke (HNB) na naš upit o ovrhama nad bankama potvrdili su kako takva praksa zaista postoji. Štoviše, HNB u tome sudjeluje tako što operativno provodi ovrhu nad novčanim sredstvima banke.


Boris Vujčić, guverner HNB-a

Po HNB-u, ogluha banaka na pravomoćnu presudu nije podložna sankcijama niti postoji način da se strane banke koje posluju u Hrvatskoj prisili na poštovanje pravomoćnih sudskih presuda.

Iz Hrvatske udruge banaka (HUB), u čijem sastavu je 17 banaka koje posluju u Hrvatskoj, također ne vide ništa sporno te tvrde da ionako u slučaju u kojem banke ne izvrše plaćanje u propisanom roku potrošači imaju na raspolaganju zakonom predviđene načine naplate tražbine. No, krenimo redom.

Kad je sve krenulo?

Prvi slučaj ovrhe nad bankama zabilježen je još u kolovozu 2018. godine, a o tome je izvijestila Udruga Franak u posebnom priopćenju. Naime, tada je Hypo banka ovršena na iznos od oko 150.000 kuna koji je uplaćen na račun Vlade Podbrežničkog, i to temeljem presude za preplaćene kamate za kredit u švicarskim francima. No tu praksu preuzeo je i dio drugih banaka koje posluju u Hrvatskoj. Kako smo napisali u uvodu, poznato nam je još najmanje dvadeset takvih slučajeva koji su uslijedili nakon ovog.

Naime, masovne tužbe za slučaj Franak, koje su počele prije nekoliko godina, dovele su i do prvih pravomoćnih sudskih presuda u korist klijenata banaka. Banke ne vole gubiti pa oni koji dobiju parnice moraju ući i u proces ovrhe nad bankama.

Banke imaju osiguran novac već u početku procesa

Prema važećem zakonu, banke bi morale po početku pravosudnog procesa imati rezerviran novac u slučaju gubitka parnice te su tako dužne provesti adekvatna rezerviranja za sve postupke pokrenute pred sudom ili drugim nadležnim tijelom. Isto tako, dužne su svaki sudski spor rasporediti u rizičnu skupinu A, B ili C ovisno o procjeni gubitka u sudskom sporu te sukladno toj procjeni provesti adekvatne rezervacije.

"S obzirom na povećani broj sudskih sporova u drugoj polovici 2019. kreditne su institucije zaista povećale rezervacije za sudske sporove u 2019. godini, a kako je i objavljeno u agregiranim statističkim izvješćima na HNB-ovim stranicama, te su rezervacije na kraju 2018. godine iznosile 594 milijuna kuna, a na kraju studenoga 2019. 1,3 milijarde kuna", kažu nam iz HNB-a.

Iz tog odgovora može se zaključiti da banke imaju posebno rezervirana sredstava za slučaj gubitka spora, no svejedno ih neke od njih ne žele isplatiti. Nakon što u sudskom procesu pravomoćno dobiju banku, tužitelji se bez neke potrebe moraju izložiti dodatnom trošku koji im se, po provedenoj ovrsi, vraća. Banke s druge strane imaju nepotreban trošak jer moraju plaćati kamate i troškove same ovrhe.

Odvjetnicima nije jasno zašto banke to rade

"Sve je to potpuno nepotrebno. Svakako se radi o nepoštovanju, možda čak i iscrpljivanju ljudi", kaže jedan od odvjetnika koji je proveo ovrhu nad bankom nakon pravomoćne sudske presude. Razgovarali smo sa šest odvjetnika koji su imali klijente koji su ovršili banke, no nikome zapravo nije jasno zašto banke uopće to rade, a naročito u svjetlu činjenice da se većina ovrha koje su provedene nad bankama, barem od ovih s kojima smo upoznati, odnosi na manje novčane iznose. No neki su za to da se zbog ovakvog nepoštovanja banke kazne, a takvu tvrdnju temelje na zakonu i Ustavu.

"S obzirom na to da je odredbom čl. 6. Zakona o sudovima propisano da je svatko u Republici Hrvatskoj dužan poštivati pravomoćnu i ovršnu sudsku odluku i njoj se pokoriti, i banke su u navedenoj obavezi, a potreba pokretanja ovršnog postupka znači potrebu za prisilnom naplatom upravo zbog nepoštivanja pravomoćne i ovršne sudske odluke. Ustav RH u čl. 5. propisuje obaveznu suglasnost zakona s Ustavom, a ostalih propisa i s Ustavom i sa zakonom i svatko je obvezan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Nepoštivanjem odredbe čl. 6. Zakona o sudovima banke ne poštuju ni Ustav Republike Hrvatske", kaže nam jedan od odvjetnika koji su morali provesti ovrhu nad bankom nakon pravomoćne sudske presude.  

HNB aktivno sudjeluje u ovrhama nad bankama

U HNB-u priznaju da praksa neizvršenja pravomoćnih sudskih presuda zaista postoji. Štoviše, HNB u tome aktivno sudjeluje.

"Ako sud donese odluku da je određena kreditna institucija (banka) temeljem pravomoćne presude dužna nekome nešto platiti, ako sama banka ne postupi po sudskoj odluci, Hrvatska narodna banka provodi ovrhe na novčanim sredstvima kreditnih institucija u skladu sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Sukladno Zakonu, ovrhovoditelj dostavlja osnovu za plaćanje Financijskoj agenciji, a Financijska agencija na temelju osnove za plaćanje daje nalog Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanim u nalogu provede ovrhu na novčanim sredstvima banke. Dakle, HNB operativno provodi ovrhu na novčanim sredstvima banke isključivo temeljem dostavljene potpisane elektroničke poruke Financijske agencije s odgovarajućim nalogom za postupanje", kažu nam iz HNB-a odgovarajući na naš upit. Isto tako, ističu u svom odgovoru da u posljednje vrijeme, unatoč većem broju presuda, nije primijećen uzlazni trend broja ovrha.

HNB ne može bankama ništa

No što HNB može napraviti banci ako ona ne poštuje pravomoćne sudske presude? Sudeći prema njihovom odgovoru - ništa.

"Ispunjenje obveza naloženih pravomoćnim sudskim odlukama tek u ovršnom postupku nije samostalno naveden kao razlog za oduzimanje odobrenja za rad u članku 69. Zakona o kreditnim institucijama, ali promatrajući utjecaj pravnog rizika na kreditnu instituciju, moguće je da u kontekstu procjene izloženosti rizicima kojima se banka time izlaže bude obuhvaćeno nekim od drugih taksativno navedenih razloga za oduzimanje odobrenja za rad", kažu nam iz HNB-a. To bi značilo da bi se HNB mogao angažirati tek kada rezerve ne bi bile dovoljne za podmirenje obveze nastale pravomoćnom sudskom presudom.

HUB se ograđuje: To nije uobičajena praksa

Gospodarsko interesno udruženje Hrvatska udruga banaka (HUB), koje okuplja 17 vodećih hrvatskih banaka koje čine više od 98 posto ukupne aktive svih hrvatskih banaka, tvrdi da ne raspolaže konkretnim podacima o nepoštovanju sudskih presuda, odnosno ovrha nad bankama. No odmah su se i ogradili navevši da takvi slučajevi, ako postoje, nisu uobičajena praksa.

"Banke poštuju zakone i zakonske propise u Republici Hrvatskoj te shodno tome i postupaju u skladu s pravomoćnim sudskim odlukama. Ne raspolažemo s konkretnim informacijama u vezi slučajeva koje navodite, a ako takvi postoje, ističemo da se radi o pojedinačnim slučajevima koji ne predstavljaju uobičajenu praksu banaka", kažu nam iz HUB-a dodajući na kraju da, u slučaju da banke ne izvrše plaćanje u propisanom roku, potrošači imaju na raspolaganju zakonom predviđene načine naplate tražbine.

Ivanković: Ide se do kraja jer nije bilo nagodbe

Željko Ivanković, novinar i diplomat, nekoć direktor u HUB-u, a danas urednik portala ideje.hr, tvrdi da je odnos između klijenata i banaka erodirao, kao i da nije čudno da se "ide do kraja".

Željko Ivanković

"Po svemu se čini da je odnos između klijenata i banaka posljednjih godina erodirao. Slučaj Franak to potvrđuje. Čak je i sudac Dobronić kod izricanja prvostupanjske presude 2013. godine u slučaju kolektivne tužbe za kredite u francima sugerirao stranama da idu u nagodbu jer pravosudni proces traje dugo. Nagodbe nije bilo, a procesi još traju. Razlozi zašto se ide do kraja pravosudnim putem su i regulatorni i politički. U nekim slučajevima regulacija zahtijeva pravosudni postupak jer se sve drugo proglašava sumnjivim. S druge strane, iz političkih krugova nema poticaja prema nagodbama i nije ih ni bilo u slučaju Franak, naprotiv, jer računaju da od sukoba bolje žive, iako time svi gubimo, jer su nagodbe kudikamo civiliziraniji način rješavanja sukoba, onaj koji omogućava uspostavu povjerenja. Ako nema kulture nagodbe, ako nema politike nagodbe, ako ni od regulatora ne dolaze ideje o mirnom rješavanju sporova, nije čudno da se ide do kraja", zaključuje Ivanković na kraju.

Originalno objavljeno na Index istrage

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara