SABORSKI odbor za obrazovanje preporučio je Ministarstvu obrazovanja da izmjenama zakona omogući cjelovito rješenje situacije na visokim učilištima, jedan je od zaključaka tematske sjednice toga odbora održane u utorak o stanju na Sveučilištu u Zagrebu.

Osim tog zaključka na trosatnoj sjednici saborskoga Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, 15. u nizu, prihvaćena su još dva zaključka koje su članovi podržali većinom glasova uz jedan suzdržani glas.

Predsjednica saborskog odbora Vesna Bedeković sažela je raspravu u tri zaključka - prvi je da će mjerodavni odbor i dalje u skladu s 97. člankom svojeg poslovnika nastaviti aktivno pratiti situaciju u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. 

U drugom zaključku poziva se Savjet Sveučilišta u Zagrebu da, kao tijelo koje nadzire rad sveučilišta provjeri, odnosno, donese akte kojima će se urediti postupanje u slučajevima mobbinga, uznemiravanja i spolnog uznemiravanja te postupke dodjele počasnih zvanja na Sveučilištu u Zagrebu.  

Treći zaključak odnosi se na preporuku Odbora Ministarstvu znanosti i obrazovanja (MZO), da kroz izmjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, na cjelovit i sustavan način uredi područje nadzora nad zakonitošću rada visokih učilišta i drugih znanstvenih institucija. 

Profesor s PMF-a i zastupnik iz zeleno-lijevog bloka Damir Bakić večeras je na svom Facebook profilu objavio status u kojem je objasnio što se danas događalo na sjednici, te kako je ministar Radovan Fuchs reagirao na primjedbe o stanju na Sveučilištu.

"Boras i Burilović nisu došli"

"Danas je održana tematska sjednica saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu o stanju na Sveučilištu u Zagrebu. Od pozvanih su se odazvali ministar Radovan Fuchs i državni tajnik Ivica Šušak, predsjednica Velikog vijeća Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vesnica Garašić te članovi Savjeta Sveučilišta u Zagrebu Milena Žic Fuchs i Joško Klisović.

Rektor Sveučilišta Damir Boras i predsjednik Savjeta Sveučilišta Luka Burilović nisu se odazvali. Obojica su se ispričali u zadnji trenutak zbog drugih obaveza.

Za početak o drugim obavezama. Osnivač Sveučilišta u Zagrebu je Republika Hrvatska. Prema Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Savjet Sveučilišta je dužan osnivaču (u praksi Hrvatskom saboru) barem jednom godišnje podnijeti izvještaj o radu Sveučilišta. Savjet Sveučilišta to nije učinio, ima već pet godina. Koje obaveze i prema kome su ovoj najviših dvojici sveučilišnih dužnosnika prioritetnije, nismo saznali.

U pripremi sjednice Odboru je dostavljen i materijal Ministarstva znanosti i obrazovanja. Materijal je došao bez zaglavlja, datuma i potpisa. Možda da ponovim: dokument iz Ministarstva dostavljen je Saboru bez potpisa. Možda da opet ponovim: ministar je sjednici prisustvovao, porijeklo dokumenta nije demantirao, pa ipak, iako upozoren, nije smatrao potrebnim objasniti kako je moguće da ikoji dokument iz Ministarstva izađe, da Ministarstvo iza njega stoji, ali bez potpisa.

Možda se potpisati nije htio nitko zbog sljedećeg ulomka:

'Ministarstvo nema na raspolaganju eventualne sankciju za moguću ogluhu uprave Sveučilišta nad zahtjevom za provedbom nadzora. Dosadašnji postupci upravnog nadzora nad Sveučilištem u Zagrebu provodili su se na način da je Ministarstvo uputilo rektoru Sveučilišta zahtjev za dostavom pojedine dokumentacije na što se uprava Sveučilišta u Zagrebu oglušila. Mi nemamo na raspolaganju sankcije za ogluhe nad zahtjevom za dostavom općih i pojedinačnih akata javnog sveučilišta kako bi se nad njima proveo upravni nadzor'.

Ne samo što je upravni nadzor zapisan u Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, nego je, avaj, na predstavku rektora Borasa Ustavnom sudu u pokušaju da se taj instrument proglasi kršenjem sveučilišne autonomije, USUD u svom rješenju broj U-I-4146/2017 i U-I-4684/2017 od 4. veljače 2017. u svojoj ocjeni zaključio:

'Iz supstancijalnog sadržaja ZoZDiVO-a:123/03-96/18 proizlazi da upravni nadzor zakonitosti nije, i ne može biti usmjeren na ograničavanje autonomije sveučilišta, već je on usmjeren na osiguravanje jedinstvenosti pravnog poretka koja se postiže usklađenošću nižih pravnih propisa s višim radi ostvarivanja vladavine prava i pravne sigurnosti za sve nositelje prava, obveza i odgovornosti.'

"Bilo bi mi lakše da me je ministar demantirao"

Svi znamo, Sabor zna, Ministarstvo, Senat, javnost zna da je nemali broj puta Sveučilište kršilo propise.

Na primjer, da od travnja 2020. (otkad je na snazi zabrana zapošljavanja, odnosno zapošljavanje samo uz suglasnost Ministarstva) Sveučilište za radna mjesta na Rektoratu niti jednom nije zatražilo suglasnost. Na taj su način, tijekom koronakrize, bez suglasnosti, na Rektoratu zaposlili 11 ljudi. Ako vi niste znali, Ministarstvo jest. Niti ovaj podatak ministar i državni tajnik nisu demantirali.

Najluđe je da se ovih i sličnih stvari danas na sjednici Odbora malo tko sekirao. Ministar je odslušao i prešutio. Kao i druge primjere nezakonitih postupaka. Novi zakoni, kaže, a Ministarstvo će se truditi, kad ih jednom donesemo, riješit će i ovakve situacije.

Bilo bi mi lakše da je išta demantirano. Pa makar i da budem u krivu.

Ovako je sada. Svim pokušajima ostvarenja stvarne akademske autonomije u redovima Senata poručeno je da sljedeći puta u ukazivanju na nezakonitosti ne računaju na nas. Jer ministar se neće potpisati i izvještaje nećemo dobiti. Jer rektor i predsjednik Savjeta imaju važnijih obaveza od izvještavanja osnivača. Jer zakoni Republike Hrvatske su neupotrebljivi i nećemo se njima zamarati.

Sveučilište, oprosti. To je samo da znaš, tako sada stoje stvari", piše Bakić.