Bakterije kao "zaštitari spomenika"

ODREĐENE bakterije iz tla mogle bi u budućnosti igrati ključnu ulogu u zaštiti katedrala i skulptura.

Mineralozi Sveučilišta u Granadi utvrdili su da bakterija Myxococcus xanthus izlučuje mineral koji je stabilniji od vapnenca, objavio je njemački stručni časopis "Natur Kosmos", dodajući da su prva ispitivanja više nego obećavajuća.

Spomenici i zgrade od vapnenca ili mramora osjetljivi su na zagađenja zraka. Kisele kiše rastapaju kamen i tako štete kulturnom blagu, a upravo porozni kamen nudi štetnim tvarima ogroman manevarski prostor za napad.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Dosad se tek s djelomičnim uspjehom pokušavalo impregnirati kamen. Ideja o korištenju bakterija također nije nova. Vrste koje su se dosad koristile zatvarale su pore u kamenu tako da je vlaga u unutrašnjosti ostajala zarobljena i postajala još opasnijom.

Bakterija Myxococcus xanthus stvara karbonat-kristale koji se čvrsto pričvrste u kamen, ostavljajući ipak pore otvorenima. Pri tome su nove strukture otporne jednako kao prvotni materijal.

Bakterije tek moraju opravdati očekivanja. Pomoću njih znanstvenici uskoro namjeravaju konzervirati poznati spomenik maurske umjetnosti Alhambru u Granadi.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara