REZULTATI nakon vađenja krvi u Općoj županijskoj bolnici u Vinkovcima pokazali su da je Mario Banožić imao 0.21 promil alkohola u krvi prilikom nesreće, doznaje Telegram.

Banožiću je u bolnici uzeta krv kako bi se u slučaju potrebe operacije znalo ima li u krvi alkohola ili opijata, da bi se pravilno postupilo u slučaju anestezije, ali i da bi se znala njegova krvna grupa ako bude potrebna transfuzija. Krv mu je uzeta oko pola sata nakon nesreće.

Prema njihovim informacijama, sad već bivši ministar večer prije nesreće bio je na druženju koje je potrajalo do kasno u noć. Samo par sati nakon toga, rano ujutro u subotu, krenuo je u lov. Na tom putu skrivio je prometnu nesreću u kojoj je poginuo otac dvoje djece.

I dalje će to biti nesreća iz nehaja. Naime, prema Kaznenom zakonu nehaj je sve ispod 1.5 promila. Dakle, ako je osoba koja je izazvala prometnu nesreću u kojoj ima teško ozlijeđenih ili poginulih osoba bila pod utjecajem alkohola iznad 1.5 promila, neće se smatrati da je do nesreće došlo iz nehaja te će se primijeniti odredbe članka 227. Kaznenog zakona.

Nisu bili vezani pojasom

Telegram doznaje i da ni Banožić ni smrtno stradali vozač kombija u trenutku nesreće nisu bili vezani pojasom. Isti izvor Telegrama tvrdi da je brzina kamiona koji je bivši ministar obilazio bila 78 km/h, što znači da je brzina pretjecanja bila veća.

Banožić je svjesno pretjecao po magli

Nesreća se dogodila u 6:15 na izlazu iz Vinkovaca u smjeru Županje. Kad se nesreća dogodila, Banožić je, kako se doznaje, išao u lov. Do nesreće je došlo kada je svojim terencem Nissan Terranom pretjecao kamion pa se sudario s kombijem. U to vrijeme na cesti je bila gusta magla.

Očevidom prometne nesreće, kojim je rukovodila zamjenica županijskog državnog odvjetnika u Vukovaru, utvrđeno je kako se nije uvjerio da to može učiniti na siguran način.

Policija je jučer objavila da će bivšeg ministra Banožića kazneno prijaviti za kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu. Policija je, kako su objavili, utvrdila da je Banožić kršenjem prometnih propisa izazvao nesreću u kojoj je poginuo 40-godišnji Goran Šarić iz Privlake.

"Prvi stavak se odnosi na počinjenje prometne nesreće, stavak je nehaj i stavak je šest, da je prouzročio smrtni slučaj, odnosno da je došlo do smrti", rekao je glasnogovornik Dragoslav Živković.

O konačnoj kvalifikaciji djela najvjerojatnije će na kraju odlučivati Županijsko državno odvjetništvo. Ako prihvati prijavu policije, bivšem ministru obrane prijeti kazna od jedne do osam godina zatvora. Tu je logično jedno pitanje - ako je ovo nehaj, kako to da svaka prometna nesreća nije potencijalni nehaj? Banožić je svjesno pretjecao po magli i mraku znajući da može doći do nesreće. A čini se da je u krvi imao i alkohola, da je bio neispavan i da nije bio vezan. Ne treba zaboraviti niti automobili koji, prema izjavama stručnjaka, nije bio baš automobil za pretjecanje.

Što je nehaj, što namjera, a što svjesni nehaj?

Što je točno nehaj, što namjera, a što svjesni nehaj? Objasnila je to u svojem radu "Izazivanje nesreće u cestovnom prometu" dr. sc. Nevena Aljinović s Katedre za pravne znanosti u forenzici Sveučilišta u Splitu. Nju smo kontaktirali te nam je objasnila najvažnije razlike oko ovih pojmova.

Govori da je nehaj blaži oblik krivnje (u odnosu na namjerno postupanje) koji se kažnjava samo kad zakonodavac izričito propisuje kažnjavanje za nehaj.

"Kazneno djelo izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu iz čl. 227. Kaznenog zakona predstavlja jednu specifičnu konstrukciju, koja se u literaturi naziva mixtum compositium, kod kojeg se isprepleću ugrožavanje i povređivanje, ali se ugrožavanje i povreda ne odnose na ista pravna dobra. Drugim riječima, kazneno djelo izazivanja prometne nesreće ima dvije posljedice:  

1. temeljnu posljedicu (ugrožavanje) - koja se ogleda u ugrožavanju sigurnosti prometa na cestama i  

2. težu posljedicu (povređivanje) – u vidu teške (i osobito teške) tjelesne ozljede druge osobe ili imovinske štete velikih razmjera ili smrti druge osobe 

U odnosu na temeljnu posljedicu (ugrožavanje sigurnosti prometa na cestama), počinitelj može postupati bilo s namjerom ili nehajem. Počinitelj postupa s (neizravnom) namjerom kada je svjestan kršenja propisa o sigurnosti prometa na cestama i da time može ugroziti sigurnost prometa i druge osobe, pa na to pristaje. Sa (svjesnim) nehajem počinitelj postupa kada je svjestan kršenja propisa o sigurnosti prometa na cestama, ali lakomisleno smatra da do povrede neće doći (dakle, ne pristaje!)", dodaje.

"Krivnja počinitelja različito se ocjenjuje u odnosu na ugrožavanje"

Rekla je da je bitno razlučiti da počinitelj samo u odnosu na kršenje propisa o sigurnosti prometa na cestama (ugrožavanje) može postupati bilo s namjerom ili nehajem, dok u odnosu na težu posljedicu (povredu u vidu teške i osobito teške tjelesne ozljede druge osobe ili imovinsku štetu velikih razmjera ili smrti druge osobe) može postupati samo s nehajem.

"Dakle, krivnja počinitelja različito se ocjenjuje u odnosu na ugrožavanje (moguća je namjera ili nehaj) i u odnosu na povređivanje (moguć je samo nehaj). U praksi je ponekad vrlo teško razgraničiti neizravnu namjeru od svjesnog nehaja kad je u pitanju ugrožavanje prometa na cestama.

Uzima se u pravilu da svjesni nehaj predstavlja povjerenje u povoljan ishod, npr. počinitelj se olako pouzdaje u neke objektivne okolnosti ili svoje osobne sposobnosti lakomisleno smatrajući da do povrede neće doći ili će je moći izbjeći, dok neizravna namjera predstavlja počiniteljevu svijest o mogućnosti nastupa konkretne opasnosti, pa na nju pristaje. 

Upravo iz razloga teškog dokazivanja namjere kod prometnih delikata ona je, iako predviđena zakonom, gotovo nestala iz sudske prakse poredbenih zemalja, primjerice Austrije i Njemačke", govori ona.

Kako sve navedeno primijeniti na Banožića?

Pitali smo je oko konkretnog slučaja Marija Banožića.

"Kao što sam rekla, jako je teško razgraničiti neizravnu namjeru i svjesni nehaj kod kojih je intelektualna komponenta (svijest) ista – svijest da se krše propisi o sigurnosti prometa na cestama, dok se razlika u voljnoj komponenta razlikuje (kod neizravne namjere počinitelj pristaje na ugrožavanje, kod svjesnog nehaja ne pristaje, već samo lakomisleno smatra da do povrede neće doći).