NAJSLAVNIJA građevina Barcelone, crkva Sagrada Familia, gradi se već 136 godina, ali bez valjane građevinske dozvole, bez upisa u zemljišne knjige, a mjestimice izlazi iz gabarita, piše španjolski dnevnik El Pais.

Odgovorni za gradnju žele do 2026. završiti cjelokupni projekt koji se financira s 50 milijuna eura koliko se prikupi svake godine od ulaznica 4,5 milijuna posjetitelja, a što znači 12.000 osoba na dan.

Broj posjetitelja eksponencijalno raste otkako je baziliku posvetio papa Benedikt XVI 2010. godine, piše španjolski list.

No Sagrada Familia gradi se bez nadzora gradskih vlasti Barcelone i nadležnih tijela katalonske vlade koje nisu poduzele nikakve mjere za nadzor gradnje te građevine koja ima divovski utjecaj na cijelu četvrt i grad, piše El Pais.

Zaštitni znak

Zaštitni znak Barcelone nema građevinsku dozvolu i unatoč najavi lokalnih vlasti iz 2016. da će legalizirati gradnju, ona se nastavlja nekontrolirano i bez nadzora, piše dnevnik koji izlazi u Madridu.

Postoji samo jedna dozvola iz 1882. koju je izdala Gradska vijećnica Sant Martí de Provençals, s napomenom arhitektu Antoniju Gaudiju da poduzme korake za legalizaciju gradnje, ali on to nije učinio.  

Prema dnevniku bazilika nije upisana u zemljišne knjige i vodi se kao golemo zemljište koje je od 1995. upisano kao vlasništvo Biskupije Barcelone.

Nakon više od stotinu godina u sivoj zoni, u studenom 2016. Junta Constructora del Templo (kako se naziva pravna osoba zadužena za cijeli projekt) i gradonačelnica Ada Colau počele su pregovore, no gradnja se nastavila bez kontrole.

El Pais nabraja mjesta gdje građevina izlazi iz gabarita - primjerice osam stupova 20 do 50 centimetra 'prodrlo' je u šetalište u ulici Mallorca, a kapela Uznesenja u Ulici Provenca 30 centimetara.

Bez nacrta

Nije definirana ni kupola Isusa Krista, koja treba biti najviša od 18 planiranih, a kada bude dovršena, činit će crkvu najvišom zgradom u Barceloni sa 172,5 metara.

Junta Constructora de la Sagrada Familia tvrdi da u svemu slijedi projekt genijalnog arhitekta, piše dnevnik, ali napominje da to jednostavno nije moguće. Primjerice, pročelje Glorije trebalo bi prema Gaudijevoj zamisli prikazivati "pakao, nebo, limb i čistilište", ali arhitekt za to nije ostavio nikakve nacrte.

Zbog toga se okupila ekipa stručnjaka u kojoj je i pet teologa te pet povjesničara umjetnosti sa zadaćom da ustanove na koji način Gaudijeve zamisli prilagoditi 21. stoljeću, kazali su učenici slavnog arhitekta.

Do danas je završeno oko 70 posto bazilike.