BASKIJSKA separatistička organizacija ETA mogla bi se raspustiti nakon što je 60 godina oružanim putem nastojala stvoriti državu Baskiju na sjeveru Španjolske, pokazuje interni dokument skupine koji je dan na uvid baskijskim novinama Gara, objavljeno je u četvrtak.

 

Nakon višemjesečne rasprave o budućnosti skupine, članovi ETA-e glasuju o dokumentu prema kojem bi organizacija prestala postojati, a njeni pripadnici bi se priključili strankama i pokretima za nezavisnost te tako nastavili raditi na cilju osamostaljenja od Španjolske.

 

 

"Potrebno je učvrstiti politički proces na svim poljima. U tom kontekstu je neophodna naša odluka kako bi se stvorila nova situacija. Na nama je da zatvorimo razdoblje oružanog sukoba kako bismo ponudili sve naše snage u jačanju političkog procesa. Jedini način da to učinimo jest da direktno preuzmemo inicijativu bez čekanja nečega ili nekoga", dio je internog dokumenta ETA-e. Rezultat glasovanja trebao bi biti poznat do ljeta, kada bi ETA mogla priopćiti konačnu odluku.

 

Gara su novine sa sjedištem u baskijskom gradu San Sebastianu te je preko njih ETA znala objavljivati priopćenja i komunicirati s javnošću.

 

Nepoznato je koliko članova ima ETA. Više od 300 osoba bliskih skupini nalazi se u zatvorima diljem Španjolske i Francuske. 

 

Zagovornici nezavisnosti ih nazivaju političkim zatvorenicima te traže njihovo puštanje na slobodu, dok ih španjolska vlada naziva teroristima odbijajući njihovo puštanje ili premještanje. Grupa se nalazi na popisu terorističkih skupina u EU. Neriješena ubojstva i nezavršene istrage oko mučenja u zatvorima dodatne su prepreke u zatvaranju višedesetljetnog poglavlja.

 

 

Euskadi Ta Askatasuna (ETA), na baskijskom jeziku Baskija i Sloboda, od 1959. godine je bombaškim napadima i otmicama nastojala postići nezavisnost Baskije od Španjolske. Skupina je 2011. prestala s oružanim aktivnostima, a u travnju 2017. predala je oružje pored francuskog grada Bajone, u francuskom dijelu Baskije. Francuskoj policiji je preko posrednika otkrila skrivene bidone i spremnike napunjene oružjem i eksplozivom zakopane u zemlji u šumovitim predjelima.

 

ETA se, međutim, tada nije raspustila te je najavila borbu političkim putem za uspostavljanje države na sjeveru Španjolske i jugozapadu Francuske, gdje živi oko 2,2 milijuna stanovnika. Tada je počela rasprava unutar skupine oko njene budućnosti te je stvoren dokument o kojem sada glasuju. Španjolski premijer Mariano Rajoy u travnju je poručio kako će nastaviti s aktivnostima sve dok organizacija ne nestane. Odbio je bilo kakve ustupke u zamjenu za predaju oružja.

 

Španjolska i Francuska godinama surađuju na suzbijanju skupine koja je svoje napade usmjeravala protiv Španjolske. Zadnjih godina su brojni članovi ETA-e uhićeni u Francuskoj, što ju je bitno oslabilo.

 

Početkom ovog mjeseca je Francuska predala Španjolskoj više od 300 komada vatrenog oružja ETA-e, čime se u Madridu nadaju rasvijetliti neriješena ubojstva. U kamionima je prevezeno iz Pariza i više od 40 000 papirnatih dokumenata te elektronički zapisi koje je francuska policija prikupila u posljednjih 20 godina.

 

 

Interno glasanje o raspuštanju ETA-e odvija se u trenucima dok se u Kataloniji, pokrajini na obali Mediterana, nastavlja politički spor zagovornika nezavisnosti i vlade desnog centra u Madridu.  Glasovanje o imenovanju novog predsjednika katalonske vlade odgođeno je do daljnjeg jer zagovornici nezavisnosti nastavljaju inzistirati na Carlesu Puigdemontu, optuženom za pobunu protiv Španjolske, dok se središnja vlada protivi njegovom imenovanju. Prijevremeni izbori u Kataloniji održani su prije dva mjeseca, no i dalje je nepoznat datum glasovanja u parlamentu o novoj vladi.

 

Pokret za nezavisnost u Kataloniji primjer je kojeg prati pokret za nezavisnost u Baskiji. Prema španjolskom ustavu, na snazi od 1978. godine, nisu dopušteni referendumi o nezavisnosti nijedne od 17 autonomnih pokrajina.