EUROPA mijenja svoj blagi pristup prema Donaldu Trumpu nakon što je američki predsjednik ponovio svoje inzistiranje da SAD "mora imati" Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. Trump je predvidio da se europski čelnici "neće previše opirati", no čini se da oni imaju drugačije planove za susret na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu. Grenland je poluautonomni teritorij Danske, koja je članica i Europske unije i NATO-a, piše BBC.

Predsjednik Trump vrši snažan pritisak na danske saveznike da dopuste SAD-u preuzimanje kontrole nad Grenlandom, prijeteći u suprotnom kaznenim porezima na sav danski izvoz u Sjedinjene Države.

Scenarij iz horora

To predstavlja scenarij iz horora za europska gospodarstva, koja su već u krizi, a posebno za ona ovisna o izvozu u SAD, poput njemačke automobilske industrije i talijanskog tržišta luksuzne robe. Njemački ministar financija jučer je izjavio "nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje", nakon hitnog sastanka sa svojim francuskim kolegom.

Trumpove prijetnje došle su kao iznenađenje europskim vladama koje su tek prošle godine postigle dogovore o carinama s američkim predsjednikom. "Živimo u neistraženim područjima. Nikada prije nismo vidjeli ovo. Saveznik, prijatelj 250 godina, razmatra korištenje carina… kao geopolitičkog oružja", rekao je francuski ministar financija Roland Lescure.

Njegov njemački kolega Lars Klingbeil dodao je: "Pređena je granica… Razumjet ćete da danas ne govorim točno što će se dogoditi. Ali jedno mora biti jasno: Europa mora biti spremna." Čini se da je blagi pristup Trumpu, koji su europski čelnici preferirali od njegovog povratka u Bijelu kuću, stvar prošlosti.

Europski pristup "dobar policajac, loš policajac"

Iako je prerano otpisati transatlantske odnose, EU se nada pristupiti američkom predsjedniku u Švicarskoj po načelu Theodorea Roosevelta: "govoriti tiho, dok nosi veliku batinu". Europa sada usvaja pristup "dobar policajac, loš policajac".

Europski čelnici poručuju Trumpu da će ga podržati u davanju prioriteta arktičkoj sigurnosti, čime bi njegova samostalna akcija oko Grenlanda postala nepotrebna. Istovremeno, diplomati EU-a jasno su dali do znanja da razmatraju uvođenje carina u vrijednosti od 93 milijarde eura na američku robu ili čak ograničavanje pristupa američkim tvrtkama jedinstvenom tržištu bloka ako Trump ustraje na svojim "grenlandskim carinama".

Te bi mjere vjerojatno pogodile i američke potrošače. Investitori iz EU-a prisutni su u gotovo svih 50 američkih država i zapošljavaju oko 3,4 milijuna Amerikanaca. Iako EU ima slabiji glas u međunarodnoj diplomaciji, posjeduje ogroman utjecaj u globalnoj ekonomiji i trgovini.

Unija je najveći svjetski trgovac robom i uslugama, čineći gotovo 16% svjetske trgovine u 2024. godini. Bruxelles se nada da će se Trump povući ako shvati da bi mogao dobiti otok, ali izgubiti ključne saveznike i snositi odgovornost za rast troškova američkih potrošača.

"Naš prioritet je angažirati se, a ne eskalirati", rekao je u ponedjeljak zamjenik glasnogovornika Europske komisije Olof Gill. Ekonomist Niclas Poitiers iz briselskog think-tanka Bruegel smatra da "Trump tjera Europljane da ojačaju", dodajući da je ovdje veće pitanje sigurnosno i vanjskopolitičko, a ne ekonomsko.

"Trump gleda na Grenland kao na imovinu SAD-a"

Američki ministar financija Scott Bessent jučer je u Davosu djelovao neimpresionirano. "Predsjednik gleda na Grenland kao na stratešku imovinu Sjedinjenih Država. Nećemo prepustiti sigurnost naše hemisfere nikome drugome", izjavio je, upozorivši da bi europska carinska odmazda bila "nerazumna".

Europa se osjeća zarobljeno: konfrontacija s Trumpom riskira otuđenje SAD-a, ključnog partnera za sigurnost kontinenta i postizanje mira u Ukrajini. Unatoč obećanjima o većoj potrošnji na obranu, Europa je i dalje uvelike ovisna o Washingtonu.

Premijer Ujedinjenog Kraljevstva, Keir Starmer, naglasio je tu točku, rekavši da je u "nacionalnom interesu Ujedinjenog Kraljevstva da nastavimo raditi s Amerikancima kada je riječ o obrani, sigurnosti i obavještajnim službama". S druge strane, ako Europa ne reagira na prijetnje suverenitetu saveznika u NATO-u, riskira da izgleda slabo.

Glavna diplomatkinja EU-a Kaja Kallas napisala je na X-u: "Nemamo interesa za svađu, ali ćemo se držati svoga". Stručnjakinja za sigurnost Tara Varma iz German Marshall Funda smatra da se "Europljani više ne mogu povlačiti" i da Trumpove akcije narušavaju povjerenje u američka sigurnosna jamstva.

Putin u Trumpovu "Odboru za mir"

Ove događaje sa strane promatraju Rusija i Kina, za koje se Zapad, tradicionalno ujedinjen, sada raspada. Kina se nada da bi Trumpova nepredvidivost mogla Peking prikazati kao stabilnijeg partnera. U međuvremenu, američki predsjednik pokazuje malo obzira prema multilateralnim institucijama poput NATO-a i UN-a.

Neki ukazuju na "Odbor za mir" koji Trump uspostavlja, a čija bi povelja mogla sugerirati da mu je cilj konkurirati UN-u. Francuska je objavila da ne planira prihvatiti poziv za pridruživanje odboru, navodeći zabrinutost oko poštivanja načela UN-a. Kremlj je potvrdio da je i Vladimir Putin pozvan, što sugerira Trumpovu želju za održavanjem veza s ruskim predsjednikom.

Postavljaju se i pitanja o članarini od milijardu dolara za stalno članstvo. Tara Varma inzistira da odbor nije o miru: "Trump želi biti viđen kao mirotvorac. Želi naslove, ali bez teškog rada... Njegova je strategija više 'udari i bježi'."

Odnosi napeti, ali ne i prekinuti

Ipak, postoji i stajalište da Trump svojim prkosom možda tjera zastarjele multilateralne institucije da se moderniziraju. Članice NATO-a su, nakon njegovih prijetnji, pristale dramatično povećati izdatke za obranu. Što se tiče Grenlanda, ankete pokazuju da se većina Amerikanaca protivi kupnji ili vojnom preuzimanju otoka.

Na pitanje je li spreman upotrijebiti silu, Trump je odgovorio: "Bez komentara". Transatlantski odnosi su oštećeni, ali komunikacijske linije ostaju otvorene. Trump i dalje razgovara s europskim čelnicima poput Giorgie Meloni i Keira Starmera.

U konačnici, ako Europljani žele postići nešto s Donaldom Trumpom, morat će se držati zajedno, uključujući i Ujedinjeno Kraljevstvo. Međutim, europski čelnici rastrgani su između međunarodnih načela i domaćih briga, jer bi potpuni trgovinski rat naštetio njihovim biračima, što jedinstveni stav čini teškim za održavanje, zaključuje se u analizi BBC-ja.