VRHOVNI sud zadao je današnjom odlukom o carinama težak udarac Donaldu Trumpu po jednom od ključnih pitanja njegove ekonomske politike. Ipak, to ne znači da će Trumpova trgovinska agenda nestati preko noći. Sud je presudio da američki predsjednik nema ovlast uvoditi sveobuhvatne globalne carine bilo kojoj zemlji iz bilo kojeg razloga, piše BBC.

Ta moć, prema Ustavu, pripada Kongresu. Međutim, presuda je ostavila na snazi neke carine koje su SAD nametnule na specifičnu robu iz određenih zemalja, čime je administraciji ponuđen put za preoblikovanje carinske politike. U prošlosti su Kongres i sudovi davali predsjednicima slobodu da nameću carine na ciljanu robu ili na kraća vremenska razdoblja.

Primjerice, predsjednik Richard Nixon je 1971. godine uveo sveobuhvatnu carinu na uvoz radi borbe protiv valutne krize, no zadržao ju je na snazi samo četiri mjeseca. Predsjednik George W. Bush uveo je 2003. godine carine na uvoz čelika i one su vrijedile otprilike devet mjeseci.

Budućnost Trumpove politike

Da je Trump pomno slijedio taj model, veći dio njegovih carina možda bi opstao unatoč pravnim osporavanjima. Odluka suda mogla bi potaknuti administraciju da preispita taj pristup i potraži načine za uvođenje ciljanijih carina u budućnosti.

U svakom slučaju, malo je vjerojatno da će Trump odustati od pitanja koje ga zaokuplja desetljećima, puno prije nego što se kandidirao za Bijelu kuću. Trump godinama tvrdi da je SAD-u potreban agresivan carinski režim kako bi se natjecao s Kinom i drugim gospodarskim suparnicima.

Tog se argumenta neće lako odreći, čak i ako mu je Vrhovni sud upravo ograničio moć da samostalno djeluje po pitanju trgovine.