GODIŠNJE vojne vježbe Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država naglo završavaju u petak, nakon što je odrađena tek polovica planiranog programa. Vježba "Ulchi Freedom Shield", u kojoj sudjeluje 18.000 južnokorejskih vojnika i snage iz 11 drugih savezničkih zemalja, obustavlja se samo nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio da je Pentagonu naredio njezino "znatno smanjenje", piše BBC.

Trumpova objava zatekla je saveznike. Vježbe je nazvao "neprimjerenima i neprijateljskima" prema Sjevernoj Koreji te je dodao da su preskupe za SAD. Južnokorejski ministar vanjskih poslova Cho Hyun pokušao je odluku prikazati kao uzajamni dogovor, ali je priznao da dužnosnici nisu unaprijed znali za Trumpovu namjeru da smanji opseg vježbi. Ovaj će potez zabrinuti i zemlje poput Tajvana i Japana, koje se u regiji dugo oslanjaju na američka sigurnosna jamstva.

Trump, koji je također kritizirao Seul jer se odbio uključiti u akcije protiv Irana, najavio je da očekuje sastanak sa sjevernokorejskim vođom Kim Jong Unom kasnije ove godine. Iako je Južna Koreja dugo priželjkivala da Trump uspostavi kontakt s Kimom radi održavanja diplomacije, sigurno nije htjela da to bude uvjetovano zahtjevima za novcem i vojnom pomoći u Iranu.

Poljuljano povjerenje u saveznika

Seul smatra godišnje vježbe sa SAD-om temeljem savezništva i dokazom američke predanosti obrani zemlje od Pjongjanga. Iako je Južna Koreja u prošlosti pristajala na smanjenje ili obustavu vježbi kako bi potaknula Sjevernu Koreju na mirovne pregovore, Trumpova jednostrana i iznenadna odluka o ranijem povlačenju trupa poljuljala je povjerenje Seula u SAD, smatra Jo Bee-yun, viša znanstvena suradnica u Atlantskom vijeću.

Postoji bojazan da bi Trump mogao otići i korak dalje te povući 27.000 američkih vojnika stacioniranih u Južnoj Koreji ili čak napustiti dugogodišnju politiku denuklearizacije Sjevera bez konzultacija sa saveznikom. Dvije Koreje tehnički su još uvijek u ratu jer nakon Korejskog rata nisu potpisale mirovni sporazum. Ujedinjenje s Jugom desetljećima je bilo ključan dio sjevernokorejske ideologije, sve dok Kim 2024. nije odustao od tog cilja.

Unatoč tome, prijetnje Jugu nisu prestale. Nekoliko dana prije vojne vježbe, Sjeverna Koreja lansirala je balističke rakete prema Japanu i ponovila upozorenje da ima pravo upotrijebiti nuklearno oružje ako procijeni da je ugrožena. Dodatne rakete lansirane su u četvrtak.

Problem za Južnu Koreju ovaj put je i to što Trumpova administracija više ne razdvaja pitanja sigurnosti od trgovine. Trump je nezadovoljan jer mu se Južna Koreja nije pridružila u akcijama protiv Irana, ali i njezinim statusom trgovinskog partnera. Njegova administracija prigovara da milijarda dolara, koliko Južna Koreja godišnje troši na boravak američkih trupa, nije dovoljna. Također tvrde da zemlja odugovlači s investiranjem obećanih 350 milijardi dolara te da diskriminira američke tvrtke.

Sada kada se trgovinski sporovi prelijevaju na pitanja nacionalne sigurnosti, neki u Južnoj Koreji pozivaju na smanjenje ovisnosti o SAD-u. Cheong Seong-chang, potpredsjednik instituta Sejong i zagovornik razvoja vlastitog nuklearnog oružja, kaže da Seul mora očuvati savez sa SAD-om, ali i "poduzeti korake za stjecanje vlastitog nuklearnog odvraćanja". Iako većina javnosti podržava tu ideju, vlada je do sada tvrdila da je posjedovanje bombe nepotrebno i štetno za mrežu savezništava. Takvo bi se stajalište moglo promijeniti ako se SAD nastavi povlačiti iz Azije.

Pokušaj izvlačenja koristi

U međuvremenu, Južna Koreja pokušava izvući najbolje iz Trumpove odluke. Predsjednik Lee Jae Myung, koji nastoji popraviti odnose sa Sjeverom, pohvalio je Trumpa u objavi na platformi X. "Vjerujem da je vaša objava hrabra odluka koja je rezultat vašeg dubokog promišljanja o postizanju mira", napisao je. Lee je obećao povećati izdvajanja za obranu i rekao da se "potpuno slaže" s Trumpovim stavom da zemlja treba biti odgovorna za vlastitu sigurnost.

Još od Trumpovog prvog mandata, Seul njegov naizgled nepredvidiv pristup diplomaciji vidi i kao rizik i kao priliku. Kombinacijom laskanja i optimizma, Seul je 2018. uspio organizirati prvi sastanak aktualnog američkog predsjednika i Kim Jong Una. Međutim, odmah nakon tog sastanka, Trump je iznenada objavio prekid zajedničkih vojnih vježbi. Drugi sastanak 2019. napustio je bez dogovora, jer je Kim odbio zatvoriti sva svoja nuklearna postrojenja. Osim kratkog susreta u Panmunjomu kasnije te godine, koji je bio više televizijski spektakl nego stvarni pomak, dvojica čelnika nisu vodila ozbiljne pregovore.

Kim Jong Un u snažnoj poziciji

Nakon tih sastanaka, deblji kraj izvukao je Seul. Sjeverna Koreja srušila je ured za vezu s Jugom na svom teritoriju, a kasnije je prekinula svu komunikaciju. Uveli su i novi zakon prema kojem je dijeljenje južnokorejskih filmova i serija kažnjivo smrću, a u ustav su unijeli pravo na korištenje nuklearnog oružja. S druge strane, Trump tvrdi da ima "sjajan odnos" s Kimom. "Sviđam mu se", rekao je novinarima u srijedu.

No, Kimova utjecajna sestra, Kim Yo Jong, izjavila je da ne zna ništa o Trumpovim tvrdnjama da ga je njezin brat nedavno kontaktirao. To je "vjerojatno jedina stvar u našoj vanjskoj politici s kojom nisam upoznata", dodala je. Ponovila je i stav Sjevera da se nikada neće odreći nuklearnog oružja jer ono pridonosi ravnoteži i stabilnosti u regiji. Kim Yo Jong je poručila da smanjenje opsega vježbi s Južnom Korejom "nije vrijedno interesa niti komentara" njezine zemlje, niti mijenja njihovu "neprijateljsku i ofenzivnu prirodu", prenijeli su državni mediji.

Iako je Trump rekao da će se sastati s Kim Jong Unom, malo stručnjaka vjeruje u novi samit, pogotovo dok Kim profitira od saveza s Moskvom i jača odnose s Kinom. Pjongjang nema motiva za pregovore, osim ako je Trump spreman javno prihvatiti Sjevernu Koreju kao nuklearnu silu, što je njihov glavni zahtjev. Smanjenje vježbi već je veliki ustupak, ne samo Pjongjangu nego i Pekingu, koji također smatra da te vježbe ugrožavaju njegovu sigurnost.

To otvara vrata novim zahtjevima Sjeverne Koreje u trenutku kada se čini da je zemlja vojno jača nego ikad. Unatoč Trumpovim tvrdnjama, Sjeverna Koreja nikada nije prestala usavršavati svoje borbene sposobnosti. Šest su puta testirali nuklearne bombe i imaju rakete dugog dometa koje mogu dosegnuti kopneni dio SAD-a. Nedavno se zemlja uključila i u ruski rat u Ukrajini, kamo je poslala topničke granate, rakete i najmanje 13.000 vojnika. Iako su pretrpjeli tisuće žrtava, njihovi su vojnici stekli iskustvo u ratovanju dronovima. Kako zaključuje Jo Bee-yun, Južna Koreja ne može učiniti mnogo da se sama obrani od Sjevera, zbog čega je savez sa SAD-om za nju "pitanje života ili smrti".