NOVINARSKU ekipu BBC-ja odvezli su vezanih očiju na tajnu lokaciju gdje Ukrajina proizvodi jedno od svojih najnovijih oružja. Rečeno im je da isključe telefone - tolika je tajnost koja okružuje proizvodnju ukrajinske krstareće rakete Flamingo. Za Ukrajinu je raspršivanje i skrivanje proizvodnje ovakvog oružja ključno za opstanak, pogotovo jer su dvije tvornice tvrtke Fire Point, koja ga proizvodi, već pogođene, piše BBC.

Unutar postrojenja koje su posjetili, rečeno im je da ne snimaju nikakve prepoznatljive značajke poput stupova, prozora ili stropova, kao ni lica radnika na montažnoj liniji. Čak i pod stalnim napadima, Ukrajina jača svoju industriju naoružanja. Predsjednik Volodimir Zelenski tvrdi da zemlja sada proizvodi više od 50% oružja koje koristi na prvoj crti bojišnice, a gotovo sav inventar oružja dugog dometa proizveden je u zemlji.

Na početku rata, Ukrajina se uglavnom oslanjala na stari arsenal iz sovjetske ere. Vojna podrška Zapada pomogla je modernizirati oružane snage, no sada Kijev predvodi velik dio svijeta u razvoju bespilotnih sustava, poput robota i dronova.

Ukrajinski odgovor - projektil Flamingo

Iryna Terekh, glavna tehnička direktorica tvrtke Fire Point - jednog od najvećih ukrajinskih proizvođača dronova i projektila - stoji ispred divovske rakete Flamingo. Ova 33-godišnjakinja nekoć je studirala arhitekturu, a sada pomaže u razaranju ruskog ratnog stroja. Objašnjava kako je projektil obojen u crno, za razliku od ružičastih ranih prototipova, "jer jede rusku naftu".

Krajnji proizvod izgledom podsjeća na njemačku raketu V1 iz Drugog svjetskog rata, a sastoji se od velikog mlaznog motora postavljenog na cijev dugu poput londonskog autobusa. Projektili su već korišteni u borbi, iako tvrtka ne želi potvrditi konkretne ciljeve.

Udar na rusko gospodarstvo

Flamingo je vrsta oružja za duboke udare koje zapadne zemlje nerado isporučuju Ukrajini. Navodno ima domet od 3000 kilometara, što je slično američkom Tomahawku - sofisticiranijem i skupljem oružju koje je američki predsjednik Donald Trump odbio dati Ukrajini.

Duboki udari smatraju se ključnim dijelom rata, a Ukrajina za njih uglavnom koristi dronove dugog dometa. Dok na bojišnici dugoj više od tisuću kilometara gubi tlo pred Rusijom, Ukrajina sve više pokušava ciljati rusko ratno gospodarstvo kako bi usporila napredovanje neprijatelja.

Načelnik Oružanih snaga Ukrajine, general Oleksandr Sirski, kaže da su ukrajinski udari dugog dometa ove godine rusko gospodarstvo već koštali više od 21,5 milijardi dolara.

Ruslan, časnik ukrajinskih Snaga za specijalne operacije, kaže da je strategija jednostavna: "Smanjiti vojne sposobnosti neprijatelja i njihov ekonomski potencijal." Tvrdi da su njegove snage izvele stotine udara na rafinerije nafte, tvornice oružja i skladišta streljiva duboko unutar neprijateljskog teritorija.

Borba mozgom i taktikom

Naravno, i Rusija čini isto, i to u većem opsegu. U prosjeku je lansirala oko 200 dronova Shahed dnevno, dok je ukrajinski odgovor bio otprilike upola manji. Rusija također ne ograničava svoje udare na vojne ciljeve, a njezini napadi projektilima i dronovima uzrokovali su masovne prekide struje diljem zemlje.

"Želio bih lansirati onoliko dronova koliko Rusija lansira", kaže Ruslan. "Ali mi se vrlo brzo širimo." Terekh iz Fire Pointa dodaje kako Ukrajina možda ne može parirati ruskim resursima, ali, kaže, "pokušavamo se boriti mozgom i taktikom".

Denys Shtilerman, glavni dizajner i suosnivač tvrtke, priznaje da ne postoji "Wunderwaffe" - čudesno oružje. "Promjena igre je naša volja za pobjedom", ističe on.

Neovisnost o Zapadu

Tvrtka Fire Point nije ni postojala prije ruske invazije. Danas ovaj start-up proizvodi 200 dronova dnevno. Njihovi dronovi FP1 i FP2, veličine malog zrakoplova, izveli su 60% ukrajinskih udara dugog dometa. Svaki dron košta oko 50.000 dolara - tri puta jeftinije od ruskog drona Shahed, kojih Rusija i dalje proizvodi gotovo 3.000 mjesečno.

Ukrajini je i dalje potrebna vanjska pomoć, no pokušava postati što samoodrživija. Terekh kaže da su donijeli svjesnu odluku da što više komponenti nabavljaju unutar Ukrajine, izbjegavajući dijelove iz Kine i Sjedinjenih Država.

Na pitanje zašto nema američkih komponenti, odgovara: "Mi smo u čudnom odnosu sa SAD-om. Sutra bi netko mogao htjeti to ugasiti, a mi ne bismo mogli koristiti vlastito oružje." Zbog promjene politike pod predsjednikom Trumpom, SAD više nije najveći vojni podupiratelj Ukrajine, a Europa se bori da popuni tu prazninu.

Zabrinutost zbog buduće američke podrške utječe i na razgovore o sigurnosnim jamstvima, ključnom pitanju mirovnih pregovora. Terekh tekuće pregovore odbacuje kao "pregovore o kapitulaciji" i kaže da je proizvodnja vlastitog oružja "jedini način da se zaista pruže sigurnosna jamstva".

Bivša studentica arhitekture nada se da će ostatak Europe promatrati i učiti. "Mi smo krvavi primjer", kaže ona, "u smislu spremnosti za rat." Vjeruje da bi, da se bilo koja druga zemlja suočila s istim napadom kao Ukrajina, "onda već bila osvojena".