MINISTRICA za socijalnu politiku Vesna Bedeković je povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama izjavila da društvo treba staviti naglasak na prevenciju svakog oblika nasilja, obrazovanje i odgoj budućih naraštaja te da taj proces zahtijeva međuresornu suradnju.

"Zgražanje, kada se nasilje dogodi je instinktivna reakcija, a odgovornost je način življenja. Odgovornost za sebe i druge je proces koji je potrebno izgrađivati kako bismo hrvatsko društvo osnaživali kao društvo koje njeguje i osnažuje kulturu nenasilja", rekla je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Vesna Bedeković na stručnom skupu o nasilju u društvu.

Svako nasilje teško krši ljudska prava 

Stručni skup održao se u povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na tri žene ubijene na zagrebačkom Općinskom sudu 22. rujna 1999., kada je suprug u brakorazvodnoj parnici ubio suprugu, sutkinju, odvjetnicu te teško ranio zapisničarku. Cilj skupa je senzibilizirati javnost i struku za probleme nasilja nad ženama u društvu, kao i za probleme ostalog nasilja.

Ministrica je istaknula kako svako nasilje teško krši ljudska prava te da, nažalost, danas postaje dijelom naše svakodnevice na svim razinama društva, neovisno o tipu obitelji, stupnju obrazovanja, dobi i spolu. Iznijela je statistiku koja pokazuje kako je od 2015. do 2018. u Hrvatskoj ubijena 61 žena, odnosno 43 posto svih ubojstava, dok su u više od polovice slučajeva ubijenih žena, odnosno 57 posto, počinitelji njihovi intimni partneri. 

Tijekom prvih osam mjeseci ove godine ubijeno je osam žena, jednako kao u cijeloj prethodnoj godini. Četiri žene ubijene su od strane bliske osobe, a četiri od strane intimnih partnera. Također, 2018. godine zabilježena su 623 kaznena djela nasilja u obitelji, dok su u prvih osam mjeseci ove godine evidentirana 703 nova kaznena djela. U oko 85 posto ovih slučajeva kaznena djela počinjena su na štetu žena. 

U šest županija još nema sigurnih kuća

Bedeković je istaknula da u šest hrvatskih županija još ne postoje sigurne kuće, ali i da su održani sastanci sa županima tih županija. Sve županije, koje nemaju riješenu sigurnu kuću, kao privremeno rješenje osigurat će prostor i opremiti ga do kraja 2019. godine, dok su projekti za stalno rješenje u završnoj fazi i povlačit će sredstva iz europskih fondova.

Što se tiče promjena u sustavu socijalne skrbi, Bedeković je istaknula da je rok za provedbu uvođenja tehničke i fizičke zaštite, odnosno uvođenja detektora i proširenja ovlasti zaštitara u sve centre za socijalnu skrb i njihove podružnice 30. rujna te naglasila da je većina centara u finalnoj fazi provedbe. Što se tiče postizanja statusa službene osobe za sve socijalne radnike i ostale stručne radnike u sustavu socijalne skrbi, izmjene kaznenog zakona su puštene u proces javnog savjetovanja te je za očekivati da će 1. siječnja 2020. godine socijalni radnici i svi radnici u sustavu imati status službene osobe. 

Nasilje - javnozdravstveni problem

Psihijatar iz Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb Herman Vukušić nasilje je nazvao javnozdravstvenim problemom te rekao da uzrok nasilja nikada nije u pojedincu već u cijelom društvu. Manjak povjerenja pojedinca u društvene institucije, ističe, jako je doprinio smanjenju pozitivnih društvenih osjećaja, suosjećanja i empatije. 

Objasnio je da se žene, pogotovo silovane žene, boje prijaviti nasilnika zbog straha, osjećaja stigme, srama i fenomena sekundarne viktimizacije, gdje žrtva drugi put postaje žrtva kada se mora dokazati pred institucijama.

Profesorica sa Studijskog centra socijalnog rada Marina Ajduković u svojem je predavanju istaknula značaj međuresorne suradnje u zaštiti od nasilja za osnaživanje svih stručnjaka te naglasila kako stručnjaci u sustavu socijalne skrbi rade stresan posao, da je nasilje izvor stresa i za donositelje odluka te poručila da je odgovornost sviju da ukazuju gdje su problemi u sustavu.