POTAKNUTE slučajem hrvatskih posvojitelja u Zambiji, a uoči sutrašnje rasprave o dopunama Zakona o međunarodnom privatnom pravu, zastupnice Možemo poručile su da te dopune ne donose dovoljnu razinu zaštite za posvojitelje i djecu te traže aktivno uključivanje države u procese posvojenja. Ivana Kekin mišljenja je da dopune Zakona o međunarodnom privatnom pravu neće zaštititi buduće posvojitelje, kao ni najbolji interes djece.

"Ono što je dobro je da sada sud od nadležnog ministarstva mora tražiti podatak o upisu u hrvatski Registar posvojitelja, što je sigurno u najboljem interesu djeteta i to pozdravljamo, kao i obavezu vođenja evidencije posvajanja nadležnog ministarstva", kazala je.

"No, nažalost, kod ključnog problema, kada dođe do provjere legalnosti dokumenata, taj prijedlog ne donosi značajnije iskorake, nego predviđa ono što već predviđeno u Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu", dodala je. 

"Država se mora aktivno uključiti u proces"

"Beziznimna i obavezna legalizacija je izrazito važna ako želimo unaprijediti sustav tako da djeca koja se usvajaju budu zaštićena, no ona neće riješiti problem koji je potaknuo ovu dopunu - pitanje priznavanja pred hrvatskim sudovima inozemnih odluka o posvojenju koje su potencijalno nezakonite ili koje su stečene nekim koruptivnim radnjama", smatra Kekin. 

"Da bismo to riješili, država se mora aktivno uključiti u proces, a država sada dokazivanje legalnosti u potpunosti prebacuje na posvojitelje", upozorila je.

To očito, naglasila je, i jest namjera zakonodavca koji izrijekom kaže da je odluka o posvojenju iz trećih država, a to su one koje nisu potpisale Hašku konvenciju, osobna odgovornost posvojitelja i pritom zanemaruje da je provjera legalnosti dokumenata iz trećih država pitanje koje pojedinac ne može sam provjeravati i ispitivati i ovim prijedlogom se ne rješavaju takvi problemi.

Sandra Benčić pojasnila je da traže da se osigura nužnost pune legalizacije posvajanja zasnovanih u drugim državama na način da odgovornost nije na posvojiteljima, nego da vjerodostojnost dokumenata utvrđuje MVEP diplomatskim putem, odnosno, da se traži provjera je li ispravu izdalo tijelo koje je u njoj naznačeno.

"Dijete se mora zaštititi"

"Inzistiramo na punom poštovanju načela učinkovite zaštite najboljeg interesa djeteta od svih tijela državne vlasti, a naročito sudova, kao nezavisnih i nepristranih tijela vlasti, što znači da tražimo da se u svakom slučaju međunarodnih posvojenja iz država nečlanica Konvencije obavezno, a ne opcionalno traži diplomatskim putem provjera vjerodostojnosti dokumentacije", poručila je.

"Strana sudska odluka mora biti dodatno ovjerena od diplomatskog predstavništva RH nadležnog za državu čija se sudska odluka treba priznati u Hrvatskoj", uvjerena je.

Propisivanjem obaveze da sudovi traže provjeru vjerodostojnosti isprava, odnosno nadovjeru, prevenirat ćemo slične situacije u budućnosti. To je najbolji način da zaštitimo i djecu i posvojitelje, poručila je.

"Ne postoji riječ u hrvatskom za Pernara"

Benčić je komentirala i svjedočenje Ivana Pernara protiv hrvatskih posvojitelja na sudu u Zambiji rekavši da "u hrvatskom jeziku ne postoji riječ za to". Nismo imali prilike susretati se s takvim namjernim, ciljanim zlom, istaknula je.