BENZIN od ponoći plaćamo najskuplje u povijesti. Naime, poskupjela su sva goriva, a najviše benzin. Najviša cijena benzina dosad je bila 11.35 kuna u listopadu prije vladinog zamrzavanja cijena goriva.

>> Benzin je najskuplji u povijesti. Pogledajte nove cijene goriva

Na većini Ininih benzinskih postaja Eurosuper 95 od danas stoji 11.37 kuna. Na Croduxovim je još skuplji i stoji 11.41 kunu ili 11.57 kuna, ovisno o postaji. I na Petrolovim pumpama cijena Eurosupera 95 dođe 11.41 kunu, dok je cijena Eurosupera 100 11.99 kuna, koliko to gorivo stoji i na Croduxu, dok na Ini košta 11.97 kuna. Na većini Lukoilovih pumpi Eurosuper 95 stoji 11.37 kuna.

U novom poskupljenju puno bolje od vlasnika benzinaca nisu prošli ni oni koji imaju dizelaše. Eurodizel na većini Ininih crpki stoji 11.29 kuna. Na Croduxu stoji 11.33 kune, a isto toliko stoji na Petrolu. Na Lukoilu mu je cijena za litru 11.31 kunu. Cijena autoplina kreće se od 5.92 do 6.25 kuna.

Sve cijene goriva na benzinskim pumpama možete pogledati ovdje - potrebno je izabrati lokaciju, pa onda i benzinsku postaju. 

Zašto ako barel nafte nije niti blizu najskuplji u povijesti?

No, nameće se jedno zanimljivo pitanje. Zašto je u Hrvatskoj benzin najskuplji u povijesti ako u svijetu barel nafte nije niti blizu najskuplji u povijesti?

Barel nafte trenutno košta 84 dolara. Radi se, recimo, o cijeni koja je za dvadesetak dolara veća nego što je bila za vrijeme početka pandemije koronavirusa, ali opet dosta manja od predviđanja za 2022. godinu, koja kazuju da bi se mogla kretati 120 dolara po barelu.

Štern: Politika radi svoje, interesi zemalja isto tako

Bivši generalni direktor INA-e i nekadašnji ministar gospodarstva Davor Štern nam je rekao kako se jednostavno izgubila korelacija između cijene nafte i benzina, kao i korelacija cijene nafte i plina.

"Svjedočimo ekonomskoj revoluciji koja će loše završiti, stvari gube osnovnu vrijednost. Više ne možete računati cijenu po pokazatelju vrijednosti, vrijednost je nestala, poremetio se sustav. Iz toga proizlazi da benzin košta koliko netko želi da košta", rekao je Štern.

"Prije je bilo dogovoreno, znalo se kako će ići. A sad, stvari idu tako kao da benzin nije naftni derivat. Drugim riječima, kad bi barel nafte pao na 60 dolara, opet bismo mogli imati jako skup benzin. Politika radi svoje, interesi zemalja isto tako. Moramo naučiti živjeti u novom svijetu", objasnio je.

"Nema logike"

Pitamo ga o mogućnostima da se ponovo uspostavi nekadašnji mehanizam. "Bojim se da je ovo nepovratno. Promjena je to paradigme koja će se nastaviti", govori.

Na pitanje u kojoj je ovo mjeri priča Hrvatske, a u kojoj svjetski problem, Štern je odgovorio: "To je u cijelom svijetu. Država može biti socijalno osjetljiva pa smanjiti PDV ili maksimizirati cijene, ali to je globalni problem", kaže on.

"Ja sam u godinama, kad sam bio mlađi, bio sam svjestan da stariji imaju drugačiji pogled na svijet, no ovdje pokušavam biti realan. I svejedno si neke procese ne mogu objasniti. Ali, vidim da se u tim procesima i mladi ne snalaze", zaključio je Štern.

Dekanić: Pitanje je to za HERA-u

Obratili smo se energetskom stručnjaku i umirovljenom profesoru sa Zavoda za naftno-plinsko inženjerstvo i energetiku Igoru Dekaniću.

"Čujte, osnovni razlog je porast cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Za detalje bih vam savjetovao da se čujete s distributerima, kao i Hrvatskom energetskom regulatornom agencijom. HERA je ta koja nadzire izračune, odnosno jesu li opskrbljivači cijene dobro izračunali", dodao je. 

Na opasku kako su cijene benzina najskuplje u povijesti, dok u svijetu barel nafte nije niti približno najskuplji u povijesti, Dekanić je odgovorio da je to ponovno pitanje za HERA-u.

"Hrvatski sustav cijene naftnih derivata formira se na temelju cijena sirove nafte i cijena naftnih derivata na Mediteranu, od kud se nafta uvozi i prerađuje u Hrvatskoj. Treba reći i da su kod nas naftni derivati, benzin i dizel, možda i najoporezivaniji od svih drugih proizvoda, možda čak i više od alkohola i duhana", rekao je.

Podsjetimo, cijena goriva, dakle, sastoji se od nabavne cijene, premije energetskog subjekta (marže), trošarine (s uključenim naknadama za HAC, HC i HŽ) i poreza na dodanu vrijednost (PDV). Najznačajnije stavke u strukturi maloprodajne cijene goriva čine nabavna cijena i posebni porezi (trošarine).

>> Koliko država uzme na litru goriva?

Prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, nabavna cijena ima udjel od 30 do 35 posto, posebni porez oko 40 posto, dok PDV u strukturi cijene goriva ima udjel od dodatnih 20 posto. Trgovačka marža je između 5 i 10 posto.

Kome odgovaraju visoke cijene...

Pitali smo ga kome odgovaraju visoke cijene naftnih derivata.

"One, dakako, odgovaraju izvoznicima nafte, ali i Europskoj uniji kao velikom uvozniku. Zašto? Zbog politike energetske tranzicije. Da su cijene benzina manje, tko bi gledao električne automobile koji su skuplji i kompleksniji za održavanje? Realno gledajući, da je cijena nafte ostala 40 dolara po barelu kao što je bila prije dvije godine na početku pandemije koronavirusa, energetska tranzicija bi se potpuno zaustavila."

"Što su niže cijene goriva, to se više mora subvencionirati energetska tranzicija. Više cijene goriva odgovaraju svima koji zagovaraju brzu energetsku tranziciju. To je realnost", rekao je. Dakle, ako je gorivo bilo jako jeftino na početku pandemije zbog smanjene potražnje, zašto onda cijena kontinuirano raste unatoč tome što je potražnja stabilizirana?

"Obustavljena su i ulaganja u naftnu industriju, ulaganja u nove projekte i istraživanja, treba vremena da svjetska naftna industrija to nadoknadi. To ipak ne ide toliko brzo. A čujte, velikim izvoznicama poput Rusije ili Saudijske Arabije, ali i Sjedinjenih Američkih Država, sigurno je u interesu veća cijena nafte", poručio je Dekanić.

"Svijet se ipak bazira na tržišnoj ekonomiji"

Pitamo ga može li se možda očekivati državna intervencija.

"Država je intervenirala nedavno zamrznuvši cijenu na dva mjeseca. No, država ne bi trebala intervenirati jer svaka intervencija prije ili kasnije dođe na naplatu, prije svega jer je u svojoj srži protutržišna. Svijet se ipak bazira na tržišnoj ekonomiji. A kad intervenirate u tržište, morate nekome uzeti da drugome date", govori.

"Netržišna raspodjela sredstva dovodi do kraha, a pouku možemo uzeti od socijalističkih država otprije tridesetak godina. Dakle, intervenirati najmanje što se može. Eventualno bi država mogla intervenirati u ekstremnim uvjetima, ali to je čisto da pokaže da brine o gospodarstvu kojim upravlja", rekao je on.

Index je, inače, pitao i HERA-u zašto dolazi do poskupljenja benzina ako barel nafte nije toliko skup, no do zaključenja ovog napisa nije pristigao odgovor.