Foto: Hina

S PORUKOM "I ovo dijete treba obitelj", u organizaciji udruge Adopta održana je četvrta konferencija o posvojenju na kojoj je istaknuto da su administrativne prepreke još uvijek najveći problem i uzrok da se u Hrvatskoj godišnje posvoji tek 30-ak posto od ukupno 500 djece koja ispunjavaju uvjete.

Što više djece u obiteljima

"Želja nam je da što manje djece odrasta u institucijama, a što više u obiteljima. Da bismo u tome uspjeli, trebamo riješiti administrativne prepreke za posvojenje", istaknula je ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić, koja je konferenciju otvorila kao izaslanica pokroviteljice, hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović.

Juretić je naglasila da preduge postupke treba pojednostaviti tako da se djeca maksimalno zaštite, a potencijalnim posvojiteljima skrati čekanje na dijete. Tako djeca ne bi godinama odrastala u domovima i ulazila u školsku dob kada postaju teže posvojiva, istaknula je Juretić i dodala da se trenutačno radi na zakonskim izmjenama koje bi omogućile jednostavniju proceduru posvojenja.

Među 3000 djece koja žive u udomiteljskim obiteljima i domovima za djecu, njih oko 500 godišnje ispunjava uvjete za posvajanje ali ih čak 70 posto ostaje u sustavu socijalne skrbi, navela je predsjednica Adopte Dunja Bonacci Skenderović.

Objasnila je da je riječ o teže posvojivoj djeci, onoj starijoj od šest godina, onoj iz višebrojnih obitelji, pripadnicima manjinskih etničkih skupina, te djeci s razvojnim i zdravstvenim poteškoćama.

S druge strane, u Registru potencijalnih posvojitelja nalazi se 640 ljudi, parova i pojedinaca. Upravo zbog tog nesrazmjera Adopta traži izradu nove sveobuhvatne javne politike vezane uz posvajanje koja bi sadržavala niz održivih aktivnosti u potpunosti prilagođenih potrebama posvojitelja i pojedinih kategorija djece, poručila je Bonacci Skenderović.

Prepreke za teže posvojivu djecu

Adopta je krajem prošle godine među potencijalnim posvojiteljima provela istraživanje o preprekama za teže posvojivu djecu, a ispitanici su kao ključnu prepreku kod starije djece naveli bojazan od djetetove prošlosti i njezin utjecaj na budućnost, a kod djece manjinskih etničkih skupina strah od društvenih predrasuda i diskriminacije.

Kod posvajanja djece s braćom i sestrama potencijalni su posvojitelji ograničeni socioekonomskim uvjetima, a kod djece s razvojnim i zdravstvenim poteškoćama osobe zainteresirane za posvojenje najvećom preprekom smatraju neodgovarajuću dostupnost zdravstvenih usluga i sustava podrške.

U sklopu konferencije "I ovo dijete treba obitelj" održan je program namijenjen posvojiteljima i onima koji to žele postati. Jedna od njih, Ivana Šoljan, kao najveću prepreku navela je čekanje djeteta jer se rok nikada ne zna, te sustav u kojem potencijalni posvojitelji moraju sami na sebe skretati pozornost.

Iako smo svi u Registru potencijalnih posvojitelja, jako nas je puno pa nas sustav prisiljava da se sami namećemo, a ne da nas centri za socijalnu skrb kontaktiraju, rekla je Šoljan koja na posvajanje djeteta čeka tri godine.