MINISTAR zdravstva Vili Beroš je u središnjem Dnevniku HTV-a poručio kako bi projekt helikopterske hitne medicinske službe trebao enormno pomoći pacijentima. "Ovo je doista velik iskorak za hrvatski zdravstveni sustav", rekao je.

"Vladino obećanje, moje obećanje i sretni smo što možemo razgovarati već u ovom trenutku o implementaciji hitne helikopterske medicinske službe koja doista spašava živote hrvatskih građana, ali ne samo hrvatskih građana nego i posjetitelja Lijepe Naše, što je iznimno važno u turističkoj sezoni", dodao je. 

Tvrdi da su, ako se organizira spašavanje u okviru tzv. zlatnog sata, šanse za preživljavanje 30% do 50% veće u slučajevima težeg ozljeđivanja i težih zdravstvenih incidenata. "To je tzv. zlatni sat gdje je svaka minuta od iznimne važnosti. Stoga je brzina odgovora zdravstvene službe od nevjerojatne uloge. Ovaj će iskorak biti od enormne pomoći hrvatskom zdravstvenom sustavu i našim građanima", objasnio je. 

"Možda promijenimo odluku"

"Gledali smo da pokrijemo čitavu Hrvatsku, upravo u okviru tog zlatnog sata. Upravo stoga je rođena ideja o četiri HEMS baze, koje pokrivaju čitavo područje Republike Hrvatske. Doduše, prijelazno rješenje je zadržavanje baze u Dubrovniku, koju će i dalje suportirati Ministarstvo unutarnjih poslova, na čemu im zahvaljujemo", kazao je. 

"To je sjajan posao koji oni dolje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji obavljaju, tako da je sve koncipirano na način da pokrijemo područje čitave Republike Hrvatske i osiguramo u onim područjima gdje je to potrebno 24-satnu prisutnost. A u onim područjima gdje je razvijena cestovna mreža, gdje je velik broj bolnica, znači u kontinentalnoj Hrvatskoj, za početak ovog projekta će pokrivenost biti tijekom dana", nastavio je ministar. 

"No, vidjet ćemo kakva će biti situacija, pa možda i promijenimo tu odluku. U svakom slučaju, ona je sada utemeljena na račun procjene struke, na račun procjene ranijeg iskustva iz jednog pilot-projekta i na osnovu studija izvodljivosti Hitne helikopterske medicinske službe u RH", naglasio je. 

"Građane ne zanimaju osnivačka prava"

Osvrnuo se i na reformu koja predviđa da upravljanje nad bolnicama preuzme država. Grad Zagreb i barem još dvije županije najavljuju ustavne tužbe. 

"Prijenos osnivačkih prava, a ne i samog vlasništva koje je ustavna kategorija i koje je nepovredivo, nije političko pitanje, već je pitanje postizanja organizacijske, kadrovske i financijske održivosti zdravstvenog sustava. Na taj način, prijenosom osnivačkih prava, omogućavamo adekvatnije upravljanje hrvatskim zdravstvenim sustavom i reformu bolničkog zdravstvenog sustava te reorganizaciju istog", uvjeren je. 

"To moramo i napraviti na korist ne politike, ne bilo koga od nas u vladi ili u Ministarstvu, nego na korist naših građana. Jer, kao što sam vam i zadnji put rekao, hrvatske građane ne zanima pitanje osnivačkih prava, zanima ih pitanje dostupnosti i kvalitete zdravstvene usluge", naglasio je. 

"Nije sve crno kako se govori"

Komentirao je i ogroman dug prema veledrogerijama, koji prema zadnjim podacima iznosi 600 milijuna eura. Najavio je kako taj problem planiraju riješiti provođenjem reformi. "Upravo zato smo i utemeljili reformu hrvatskog zdravstvenog sustava, jer od početka govorimo da ovakav zdravstveni sustav nije niti organizacijski, niti kadrovski, niti financijski održiv. Međutim, reforma i podizanje prvih elemenata nije moguće preko noći", poručio je. 

"Jedan od koraka u stabilizaciji financijskog zdravstvenog sustava je upravo prijenos osnivačkih prava. Međutim, reći ću kako nije sve crno kako se govori. Prekjučer smo svjedočili u našem dnevnom tisku podacima o gubitku HZZO-a. Ministar Primorac je odmah demantirao tu vijest, a mogu isto tako i ja. Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je ostvario u odnosu na prošlu godinu povećanje prihoda za 223 milijuna eura, odnosno 13%", dodao je.

Tvrdi kako je u medijima krivo predočeno. "U medijima je uspoređen plan financijskih aktivnosti, a ne sami rezultati, dakle aktualno financijsko stanje. To je jedna nevjerojatna pogreška onog koji je to radio. Stoga mi je drago da je intervenirao ministar Primorac i da je rekao kako postižemo određena poboljšanja u financijskom smislu u hrvatskom zdravstvenom sustavu", naveo je. 

"Međutim, da bismo bili još uspješniji, moramo reorganizirati bolnički zdravstveni sustav, moramo isto tako promijeniti način financiranja. Ja sam vam danas pokušao dobiti relevantne podatke o izdvajanjima u državama Europske unije. Tako ću vam reći da Njemačka izdvaja 5599 eura po stanovniku u jednoj godini za zdravstvene potrebe. Hrvatska je negdje 962 eura", rekao je Beroš.

"Priče da netko nekome pogoduje nisu utemeljene"

Govorio je i o problemima Središnjeg informacijskog zdravstvenog sustava (CEZIH) koji je dosta često padao u zadnje vrijeme. Najavio je da će građani i dalje moći podizati svoje lijekove na recept te je govorio o rješavanju problema kada dođe do pada sustava.

"U ugovoru stoji da se različite stvari moraju rješavati u okviru različitog vremenskog perioda. Prema tome, možete biti sigurni, ako ugovorna klauzula i kriteriji govore da se nešto mora penalizirati, da će stručne službe koje detektiraju i zadužene su za sagledavanje takvih aktivnosti penalizirati ako je potrebno", izjavio je.

Naglasio je kako CEZIH kao najznačajniji i najkompleksniji dio hrvatskog informatičkog sustava radi na staroj infrastrukturi u zgradi HZZO-a koja nema ni pravi "backup" podataka te da je to sada zastarjela tehnologija. "Upravo iz tog razloga unatrag godinu i pol dana traje proces ugovaranja i početka migracije, preseljenja podataka u centar dijeljenih usluga, dakle državnu instituciju, gdje će na državnoj informatičkoj infrastrukturi biti prisutni svi podaci", objasnio je. 

"Sam proces migracije, bez obzira na to što netko misli, toliko je kompleksan i moguće uzrokuje nekakve poremećaje u funkcioniranju, da je to jednostavno u informatičkoj branši nemoguće predvidjeti i, naravno, treba brzo reagirati", nastavio je. Tvrdi da Ministarstvo kao vlasnik CEZIH-a, za razliku od operatera koji je HZZO, stalno nadzire poslovne procese.

"U trenutku svake pojave disfunkcionalnosti tražimo očitovanje o vrsti, razlogu, a ono što je nama najvažnije - vremenu otklanjanje kvarova. Nekakve priče o tome da netko nekom pogoduje apsolutno nisu utemeljene. Riječ je o srcu hrvatskog zdravstvenog sustava, informatičkom srcu, i napravit ćemo sve u Ministarstvu da ono funkcionira i dalje jako dobro. Odnosno, nastojimo unaprijediti njegovo funkcioniranje", zaključio je.