MLADI liječnici specijalizanti uputili su ministru zdravstva Viliju Berošu apel u kojemu ga upozoravaju na neke probleme s kojima se svakodnevno suočavaju u radu u jeku epidemije Covida-19.

Ističu da im nedostaje opreme i da uvjeti, organizacija i pravila rada nisu uređeni kako bi trebalo, što može imati pogubne posljedice za zdravstveni sustav.

Beroš je ranije danas izjavio da u zdravstvenom sustavu postoji peta kolona.

„Ljuti me ponašanje zlonamjernih pojedinaca. Dobio sam informaciju da pojedini liječnici namjerno sklanjaju opremu su polica da bi lažno prikazali stanje. U ovom trenu iz Zaboka za Zagreb stiže 7 tisuća maski i milijun rukavica... Sutra isto stiže oprema iz Kine. U svakom ratu postoji peta kolona. Molim da institucije djeluju. Radimo maksimalno koliko je moguće u odnosu na svjetska tržišta. Kad ovo završi, evaluirat će se uloga svih nas, pa i mene. Situacija nije optimalna, jasno je svima. Davno je bilo rečeno Domovima zdravlja da nabave zaštitnu opremu, gdje su sad ti ravnatelji? Jesu li je nabavili? Zlonamjerno prikazivanje situacije lošijom nego što jest nije dobro", rekao je Beroš.

Na naše pitanje može li nam reći odakle dolazi ta opozicija, ministar je odgovorio:

„Nemam stručnu oporbu. Radim na osnovu stavova struke. Imam oporbu političara s kojom se nosim sa, za sada dobrim, rezultatima“, rekao je za Index.

Nakon ovih njegovih riječi pokušali smo s mladim liječnicima provjeriti što se zbiva na terenu.

"Šaljemo apele, snalazimo se sami"

Marija, liječnica na specijalizaciji u jednoj zagrebačkoj bolnici koja je htjela ostati anonimna (podaci poznati redakciji), kaže da su specijalizanti u njezinoj bolnici prije desetak dana krenuli s apelom prema šefovima za zajednički sastanak i sustavnu edukaciju vezanu za postupanje s bolesnicima sa sumnjom na Covid-19.

"Nažalost, taj sastanak se nije održao do dan danas", kaže Marija.

"Po nekim bolnicama u Zagrebu, čujemo od kolega specijalizanata, organiziran je tečaj oblačenja i svlačenja zaštitne opreme. Specijalizanti u hitnom prijemu su prva linija bolničkog sustava. Oni bi trebali biti educirani i informirani točno, pravovaljano i sustavno, kao i drugi dionici sustava. Nažalost, obavijesti stižu e-mailom. Snalazimo se svakodnevno, međusobno si šaljemo materijale, gledamo filmiće o pravilnoj upotrebi zaštitne opreme. Javljaju se i specijalizanti PZZ, tamo je situacija još gora, nemaju uopće zaštitne opreme, maski, dezinficijensa. Situacija je teška, no pravilnom organizacijom i koordinacijom, istu možemo učiniti lakšom za sve nas", poručuje specijalizantica. 

"Ima pozitivnih pomaka, oprema počinje stizati, ali..."

Mladi internist iz KBC-a Zagreb za Index je rekao da situacija nije još tako pesimistična, no da nije ni dobra.

"Danas smo dobili dio zaštitne opreme. Na odjele su došli zaštitni viziri, no maske još nisu stigle“, rekao je.

"Nažalost, u sustavu se širi dosta glasina koje se nekoliko sati kasnije pokažu kao netočne. To je, međutim, dovoljno da se digne panika. Danas i sutra, rečeno je u medijima, trebao bi stići novi kontingent opreme. Odjeli su relativno dobro zaštićeni, no najbolje bi trebali biti zaštićeni hitni prijemi koji su prvi na udaru. Prema mojem iskustvu oni i jesu nešto bolje opremljeni od odjela. Najveći je problem nedostatak maski FFP2 i FFP3 koje su vezane uz antivirusne setove koji su dio potpune opreme s odijelom. Velika je potreba za FFP2 i FFP3 maskama van antivirusnih kompleta koje bi se mogle nositi u smjeni umjesto jednokratnih kirurških maski. KBC Rijeka pripremio je pisani protokol. Mi to također pripremamo, a on bi trebao propisati kako bi točno trebalo biti zaštićeno koje osoblje tijekom određenog postupka. Primjerice, razgovor kroz zaštitno staklo ne zahtijeva oblačenje posebnog odijela, dok uzimanje brisova zahtijeva. To je sve u proceduri koju propisuju WHO i ECDC”, kaže naš sugovornik za Index.

“Potres nas je sve jako usporio na neko vrijeme. Danas vraćamo pacijente u zgrade u kojima su bili. Ja trenutno ne radim u hitnoj službi; pokrivam odjele interne klinike. Prošli tjedan sam uzimao brisove jednoj pacijentici, a tada sam u hitnoj službi bez problema dobio kompletan antivirusni set s nepropusnim mantilom, rukavicama, maskom  FFP2 itd. Situacija jest teška jer globalno postoji manjak, međutim snalazimo se. Ponekad i po principu sam svoj majstor. Konačno jutros sam vidio da nam je stiglo pet vizira koji se mogu prati. Očito je da postoje pozitivni pomaci“, rekao nam je specijalizant.

Problem manjka zaštitne opreme

Specijalizant interne medicine iz Merkura, koji je također htio ostati anoniman, za Index je predstavio neke ključne probleme s kojima se on i njegovi kolege susreću. Jedan od takvih je manjak odgovarajuće zaštitne opreme.

„Već smo slali apele, no nije se ništa promijenilo. I dalje radimo s kirurškim maskama. Nedostaje nam masaka FFP2 i FFP3. One pružaju višu zaštitu od aerosola za razliku od običnih kirurških maski koje pružaju samo zaštitu od kapljičnog prijenosa. FFP2 se koriste za pregled bolesnika, a FFP3 za složenije zahvate kao što su intubacija, reanimacija i bronhoskopija. Mladi specijalizanti i specijalizantice nemaju ništa od te opreme. Mi u 12-satnoj smjeni dobijemo samo jednu do dvije kirurške maske. One postanu brzo vlažne i porozne. Pacijent, tijekom pregleda, ako je zaražen, može prenijeti nešto na masku liječnika, a liječnik će s njom kasnije pregledavati više pacijenata. Stoga postoji opasnost od prijenosa virusa“, tumači naš sugovornik.

"Izolacija mogućih zaraženih nije dovoljno dobra"

Druga važna stvar, prema njegovim riječima, je to što pacijenti kod kojih postoji sumnja na koronavirus nisu adekvatno izolirani.

„Kada dolaze, oni se pregledavaju u boksu, a potom se šalju na opservaciju. Primjerice, prije dva dana jedna je gospođa tijekom pregleda od drugih pacijenata bila odvojena običnim paravanom, dok prostorija nije bila odvojena i izolirana. Njezin nalaz se čekao jer je bila suspektna na koronavirus. Mi smatramo da bi u takvim okolnostima suspektna osoba trebala biti maksimalno izolirana. Dovoljan je jedan propust da virus uđe u zdravstveni sustav. Izolacija pacijenata kod kojih postoji sumnja na koronavirus nije dovoljna. Trebali bismo prema njima postupati kao da ga imaju“, upozorava mladi internist.

Nedostatak zajedničke ambulante za koronavirus

Treća stvar koju su, kaže, tražili po uzoru na druge države jest da se osposobi ambulanta za febrilne bolesnike. No to im do sada nije osigurano.

„Svatko tko dolazi s temperaturom i respiratornim problemima trebao bi biti pregledavan u jednom posebnom izoliranom boksu. U idealnim slučajevima svi oni trebali bi se testirati na koronavirus. No mi za to nemamo mogućnosti. Ako se u tom boksu isključi mogućnost zaraze koronavirusom, taj pacijent može ići dalje, primjerice u kirurški ili internistički boks. Neki će reći da se radi predtrijaža, međutim, predtrijaža koja se obavlja samo razgovorom nije dovoljna. Nama u boksove dolaze pacijenti koji su febrilni i imaju respiratorne simptome. Zašto je to problematično? Ako se u kirurškom boksu gledaju kirurški pacijenti, a u internističkom internistički, i ako u jednom trenutku dobijete zaraženog febrilnog bolesnika, on može virus proširiti na liječnika, a on ga potom može proširiti na druge pacijente koji mu dolaze“, tumači.

Nedostatak dezinfekcije i higijene

Problem je također što se prostorije na hitnom prijemu nakon pacijenta koji je suspektan na koronavirus ne steriliziraju. Bolnica Dubrava bila je cijela dezinficirana nakon što je otkriven zaraženi liječnik. Na hitnom prijemu se to ne radi. Dakle, nema dovoljno brisanja, higijene i dezinfekcije.

Manjak edukacije i usuglašavanja standarda

Još jedan problem, ističe, je manjak edukacije te usuglašavanja algoritma i hodograma.

„Događa se da različite smjene liječnika imaju različita mišljenja i različite hodograme. Različiti medicinski tehničari imaju različite hodograme. Osoblje na trijaži također. To znači da svaki put kada dođe sljedeća smjena dolazi i drugačiji pristup pacijentu. Neki mu pristupaju s višim oprezom, a drugi s nižim. Na taj način virus također može ući u sustav“, poručuje specijalizant.

Previše je kontakata i miješanja ljudi u medicinskim timovima

Kao jedan od problema vidi i mogućnost međusobne zaraze timova među kojima ima i kontakata i izmjene ljudi.

„Liječnici su grupirani u timove koji rade zajedno. Ako se jedan zarazi, onda bi i drugi trebali ostati kod kuće, u samoizolaciji. Međutim, u tim timovima nisu grupirani uvijek isti medicinski tehničari. Ponekad neki tehničari prelaze iz jednog tima u drugi. Liječnici i tehničari trebali bi biti zajedno povezani u iste grupe. Također, liječnici se međusobno susreću. To je nužno kod predaje službe. Međutim, prema onome što nam govore kolege iz inozemstva, njihovo razdvajanje trebalo bi biti strože provedeno“, tvrdi naš sugovornik.

Bilo bi dobro da se liječnici ne moraju vraćati u svoje obitelji

Smatra da je jedna od stvari koje bi se mogle bolje riješiti smještaj liječnika.

„Naime, u Sloveniji su neki hotelijeri liječnicima omogućili da spavaju u njihovim hotelima kako se ne bi morali vraćati svojim obiteljima jer postoji opasnost da ih zaraze. Neki bi liječnici radije dobrovoljno žrtvovali priliku da budu sa svojim obiteljima nego da im bračni partneri i djeca budu izloženi virusu“, nabraja mladi internist.

Treba aktivirati neaktivne kako aktivni ne bi postali premoreni

Kako će se situacija pogoršavati, kaže nam Ivan, trebat će aktivirati druge specijalizacije.

„Naime, postoje specijalizacije poput dermatologije ili ortopedije koje su trenutno neaktivne. To su sve liječnici s titulom dr. med. To uključuje i većinu liječnika bolnice Dubrava. Oni bi svi trebali biti sposobni pregledavati osnovne stvari kao što su febrilitet, kašalj i slični simptomi. Dakle, trebalo bi te struke aktivirati kako se ljudi ne bi bespotrebno iscrpljivali. Kada će se situacija pogoršati, ljudi se ne bi smjeli iscrpljivati jer će postati imunokompromitirani i podložni lošijim ishodima infekcije.“

Osloboditi interniste dvostrukog tereta

Naš sugovornik upozorava da je problem s uzimanjem brisova to što je za jednog pacijenta potrebno oko sat vremena.

„Treba porazgovarati s pacijentom, pogledati ga, navući odijelo i zatim uzeti bris. Potom treba skinuti odijelo, tuširati se 20-ak minuta i konačno stajati na zraku 20-ak minuta. Ako uzmete da postoje internističke bolesti poput čireva na želucu, upale slijepog crijeva, tumora, infarkta i sl., imate ljude koji postojano dolaze u bolnice. Nema potrebe da se internisti odijevaju u posebna odijela i uzimaju brisove i da se tako gube ljudi potrebni za internistički dio posla. Dakle, nama i dalje dolaze ljudi s internističkim bolestima, a mi postajemo dodatno opterećeni zato što moramo uzimati brisove i gubiti po sat ili sat i pol na jednog pacijenta samo da bismo ga testirali na koronavirus. Kada bismo mi, internisti, svim febrilnim pacijentima uzimali brisove, ne bismo imali dovoljno internista. Dakle, treba postojati odvojeni sustav koji će pregledavati pacijente i slati ih dalje ako im se isključi koronavirus. Za to bi trebalo aktivirati one medicinske struke koje su trenutno neaktivne. Hladne specijalizacije trebale bi formirati timove koji bi radili preglede na koronavirus kako internisti koji i dalje imaju puno posla ne bi postali preopterećeni“, zaključuje svoj apel mladi internist.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.