DVADESET ljudi imenovao je Vili Beroš u Savjetodavno tijelo za provedbu reforme zdravstva i premda među njima ne manjka HDZ-ovaca i ljudi bliskih vladajućoj partiji, na naš upit jesu li odabrani po stranačkom kriteriju Beroš je odgovorio kratkim - ne. I potom nam je zahvalio na pitanjima te objavio da mu počinje sastanak.

Ćorušić je postao reformator zdravstva unatoč brojnim aferama

Nije sporno da svi imenovani imaju iskustva i znanja u svojim branšama. Nejasno je, međutim, kako su odabrani upravo oni, a ne drugi ljudi s ništa manje znanja i iskustva. Recimo, nemamo razloga sumnjati u iskustvo Ante Ćorušića, prvog čovjeka zagrebačkog KBC-a, ali trenutno ga pritišće nekoliko afera.

Na Hrvatskoj televiziji priznao je da je jednoj pacijentici izvadio pogrešan, zdravi jajnik. Uz to, objavljeno je da je u dva navrata u pretjerano veselom stanju koristio oružje - jednom je u svojoj kući prijetio samoubojstvom, drugi put je pucao po Šestinama. Konačno, ovih dana njegovu ustanovu trese afera oko transplantacije bubrega dvojici pacijenata koji su ih dobili od živih, nesrodnih davatelja.

Ukratko, Ćorušić se ne čini baš sjajnim izborom za reformu zdravstvenog sustava, ako je cilj reforme njegovo poboljšanje. Pitali smo Beroša zašto baš Ćorušić.

"Procijenjeno je da je njegovo iskustvo i činjenica da dugi niz godina vodi najveću bolnicu dobrodošlo. Za mog mandata na Rebru nije bilo afera, a i za ovo s transplantacijom nadam se da će se zadržati na manjim propustima, iako je, naravno, na institucijama da provjere", napisao nam je ministar zdravstva.

U povjerenstvu i akademik Kusić, šef Plenkovićevog povjerenstva za relativizaciju ustaštva

U povjerenstvu je troje akademika, Zvonko Kusić, Željko Reiner i Mirna Šitum; zatim četvero ekonomista, Ana Bobinac, Zoran Bubaš, Šime Smolić i Hrvoje Šimović; medicinski tehničar Mario Gazić te 12 doktora medicine: Ćorušić, Aleksandar Džakula, Dražen Jurković, Branko Kolarić, Željko Krznarić, Mirjana Kujundžić Tiljak, Dragan Ljutić, Ivica Mihaljević, Slavko Orešković, Stjepan Orešković, Dragan Primorac i Davor Vagić.

Kusić je blizak premijeru Andreju Plenkoviću i HDZ-u, čak je pristao voditi ono povjerenstvo za relativizaciju ustaštva koje je zaključilo da je ustaški pozdrav zabranjen, osim kad je dopušten, Mirna Šitum bila je, pak, politički aktivna uz Milana Bandića, dugogodišnjeg koalicijskog partnera HDZ-a. Na povezanost trećeg akademika na popisu Željka Reinera s HDZ-om, uvjereni smo, ne treba ni trošiti riječi.

I među liječnicima na popisu mnogo je osoba bliskih HDZ-u. Ili učlanjenih u HDZ. Dragan Primorac je, recimo, bio ministar u vladi Ive Sanadera, pa je tu već spomenuti Ćorušić koji je elegantno ignorirao naš poziv i poruku. Ili, recimo, Slavko Orešković, dekan Medicinskog fakulteta u Zagrebu te predstojnik Klinike za ženske bolesti i porode. Pitali smo ga kako je dospio u povjerenstvo.

"Mislim da su me više pozvali po funkciji, vodim kliniku, dekan sam na Medicinskom fakultetu, pa je to vjerojatno razlog zašto sam u toj grupi, ali nije to da smo se mi sastali pa zaključili u kom smjeru i što napraviti. Nismo mi neke odluke donosili. Ja sam uvijek voljan pomoći i ukazati na probleme, mislim da znam o tome jer sam cijeli život u zdravstvu. A sad, kako će se to razvijati i koje će se odluke donijeti, to ćemo vidjeti", veli Orešković.

Doktor koji je podržavao Karamarka rekao nam da je apolitičan

A onda smo ga upitali je li, neovisno o stručnosti, prednost za ulazak u povjerenstvo bilo članstvo u HDZ-u ili barem bliskost toj stranci.

"Ja vam nisam nikada bio član nijedne stranke. Nikad. Ni SKH, ni u hrvatskoj državi. Niti jedne. Znači, ja sam apolitičan", odgovorio nam je Orešković, a kad smo spomenuli da je bio u skupini liječnika koji su 2015. godine podržali Tomislava Karamarka dok je vodio HDZ, uzvratio je:

"To je druga stvar, ali nisam nikad bio član niti jedne stranke. Dobro, mislim, neka opcija državotvorne stranke, to je uvijek prisutno, ali nisam nikad bio u politici. Niti sam želio, mogao sam biti sto puta", izjavio nam je Orešković. A smatra li da će Ćorušićevo članstvo u povjerenstvu, u ovom času, otežavati rad:

"Ne znam, ne vjerujem da će to ometati, toliko ljudi ima u povjerenstvu. Ali, gledajte, mi smo više kao savjetodavno tijelo, ja sam tako barem shvatio, koje će savjetovati ministra. Ja ću sigurno reći da naš zdravstveni sustav - koji je sigurno jedan od najboljih sustava u Hrvatskoj po organizaciji i kvaliteti u usporedbi sa svjetskim sustavima - mora biti socijalno osjetljiv, ali i financijski održiv", odgovorio nam je Orešković.

Premda je bio susretljiv, nije htio razgovarati o svojim izjavama u slučaju Mirele Čavajde i njezinom pokušaju da prekine trudnoću u Zagrebu. Tek je kazao kako se pogrešno interpretiralo dosta toga što je rekao sa stručnog aspekta. Potvrdio je i da ima priziv savjesti i to "otkako ga se može imati", kao i da je u vrijeme dok je bio mladi liječnik na specijalizaciji obavljao pobačaje.

Splitski nefrolog negira da je u povjerenstvu zbog obiteljske povezanosti s Plenkovićem

Dragan Ljutić poznati je splitski nefrolog i rektor Sveučilišta. No i obiteljski je povezan s Plenkovićem - njegova je supruga rodica premijerove majke. To, ističe Ljutić, nije u vezi s njegovim imenovanjem u povjerenstvo. Ni on nije član HDZ-a.

"Naša uloga je savjetodavna. S obzirom da sam dugogodišnji liječnik i profesor interne medicine, bio sam dekan, prije nego što sam došao raditi u bolnicu u Split radio sam u Domu zdravlja u Makarskoj, imam uvida od 1980., znači zadnjih 40 godina kako sve to skupa izgleda.

Imali smo samo jedan sastanak povjerenstva, a jedna od mojih ideja je da u gradovima poput Makarske, Sinja, Trogira, Metkovića... domovi zdravlja dobiju značajniju ulogu. Zalažem se za takozvani Štamparov model organizacije zdravstvene skrbi, da ona ide prema pacijentu, da mu bude dostupnija", objasnio nam je Ljutić.

Pitali smo ga i o Ćorušiću. Reče da ga ne želi optuživati. "Ja sam se svaki put kad sam liječio ljude preispitivao jesam li napravio sve što treba da spasim čovjeka, nije to lako. Ne bih unaprijed nikoga osuđivao. A cijenim njegovo ogromno znanje i iskustvo. Nema gore stvari kad odradite svoju karijeru pošteno i onda na kraju doživljavate ovo, bez iti malo razumijevanja ljudi su vas skloni rušiti kao da ste učinili nešto namjerno. Ne bih ulazio u meritum, ali ne bih ni osuđivao ljude koji su dali cijeli svoj život zdravstvu", kazao je.

Ljutića smo pitali je li članstvo u HDZ-u bilo prednost pri ulasku u povjerenstvo.

"Ja vam nisam član HDZ-a. Na sastanak me zvao ministar", veli Ljutić, dok o obiteljskoj vezi s Plenkovićem veli:

"Kad sam bio profesor i kad sam bio u Londonu, Andrej je još bio student. Svoju sam karijeru cijeli život gradio iz pozicije Splita, ja sam član Europske akademije znanosti i umjetnosti. Ja jako dobro znam premijera od njegova djetinjstva, znam da je vrlo pošten čovjek i imam maksimalno povjerenje, ali da je netko utjecao da ja budem u povjerenstvu...

U dva navrata izabran sam za dekana, evo sad sam ponovno izabran za rektora, tajnim glasovanjem od 33 listića, 32 su bila za mene, a jedan nevažeći. Vjerujte, dajem cijelog sebe za opće dobro, za sve nas, jer sam odlučio živjeti ovdje."

Mnogi članovi Beroševog povjerenstva povezani su s HDZ-om

Portal Telegram jučer je spomenuo HDZ-ovske veze ostalih članova povjerenstva. Vlada u kojoj je sjedio Karamarko imenovala je gastroenterologa Krznarića predsjednikom Sanacijskog vijeća zagrebačkog KBC-a, dok ga je Plenkovićeva vlada 2020. godine postavila u upravno vijeće koprivničke Opće bolnice.

Gazić je već dva puta bio predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara, a kao član HDZ-a pokušao je postati vijećnik u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Nije uspio. Odbio je optužbe za nepotizam kad mu je brat Dario postao šef županijske Komore medicinskih sestara i tehničara, a kum Bojan Bakić vijećnik u skupštini Komore.

Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole javnog zdravstva Andrija Štampar, lani je na lokalnim izborima u Zagrebu bila zamjenica HDZ-ovog gradonačelničkog kandidata Damira Filipovića.

Ili Darka?

Ivica Mihaljević dio je stranačke akademske zajednice u Osijeku, dok je Davor Vagić postao ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice zahvaljujući HDZ-ovom upravnom vijeću...

Beroš, međutim, ističe da navedene ljude nije odabrao HDZ, nego on i njegov kabinet.

Reforma zdravstva - jedan od vječnih procesa u Hrvatskoj

"U svrhu što uspješnije i kvalitetnije provedbe reforme zdravstva, osnovali smo Radnu skupinu za međuresornu suradnju kao i Savjetodavno tijelo za provedbu reforme zdravstva. Radna skupina za međuresornu suradnju sastoji se od predstavnika deset različitih ministarstva, a Savjetodavno tijelo za provedbu reforme zdravstva čini 20 eminentnih stručnjaka iz različitih područja zdravstva.

Navedeni članovi pridonose savjetima u analizi, izradi i razradi prijedloga reformskih promjena kako bi se dobila najprihvatljivija rješenja za sve dionike - od pacijenata, zaposlenika, osiguravateljskih ustanova do države kao jamca financijske stabilnosti.

Zato su otvorena vrata svima koji mogu doprinijeti zajedničkom dobru, jer zdravlje građana i nacije je iznad svih naših različitosti", poručuje Beroš i objašnjava da će se zainteresirani moći uključiti "putem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću koje će trajati mjesec dana", a počet će kad prođe fazu međuresornog usklađivanja.

"Obavijest o savjetovanju dolazi automatski svima koji su registrirani u sustav e savjetovanja, a to mogu biti građani ili pravne osobe", naveo je na koncu Beroš.

A uoči još jedne reforme zdravstva, tog vječnog procesa u Republici Hrvatskoj.

Nazdravlje.