KORONAVIRUS

Beroš za Index objasnio zašto je virus u Hrvatskoj možda oslabio

Beroš za Index objasnio zašto je virus u Hrvatskoj možda oslabio
Foto: Pixsell

VIŠE medicinskih stručnjaka u regiji posljednjih je dana u javnost izašlo s tezom da je virus SARS-CoV-2 oslabio te da uzrokuje blaže oblike bolesti koja u velikom postotku slučajeva prolazi bez simptoma ili samo s blagim simptomima.

Među ostalima, to je početkom tjedna za više medija ustvrdio Matteo Bassetti, voditelj Odjela za infektivne bolesti Sveučilišne bolnice Santa Maria Misericordia u Udinama u Italiji.

"Mislim da je virus mutirao jer naš imunosni sustav reagira na njega i sada imamo niže virusno opterećenje zbog lockdowna, nošenja maski i društvenog distanciranja", rekao je.

"No, tek trebamo pokazati zašto je sada drugačiji", dodao je talijanski virolog koji čak smatra da bi virus s daljnjim promjenama mogao toliko oslabjeti da bi cjepiva mogla postati nepotrebna i prije nego što ih uspijemo razviti.

U srijedu mu se u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju pridružila hrvatska kirurginja Nela Sršen koja radi u talijanskoj bolnici Azienda Ospedaliera Universita Padova.

>>Nela Sršen: Virus je definitivno oslabio, pozitivni ne moraju nužno biti zarazni

Znanstvenici u svijetu nisu uvjereni

No brojni svjetski stručnjaci u više su navrata osporili teze kakve već neko vrijeme promoviraju razni talijanski stručnjaci.

Oscar McLean, šef Bioinformatike na Sveučilištu u Glasgowu, izjavio je da "Bassettijeve tvrdnje djeluju prilično nevjerojatno na genetskim osnovama".

"Bez značajno jačih dokaza, nitko ne bi trebao nepotrebno umanjivati ​​opasnost koju ovaj visoko virulentni virus predstavlja i riskirati odgovor društva na njega."

Konačno, iskustva s novih žarišta u svijetu, osobito u Latinskoj Americi, govore da je virus ostao podjednako opasan i smrtonosan kao što je bio.

Usporedba 'dva vala' izgleda optimistično

Tezu sličnu onoj talijanskih stručnjaka u Hrvatskoj je u srijedu u Splitu iznio ministar zdravstva Vili Beroš.

Budući da za sada ne postoje ozbiljna znanstvena istraživanja koja bi potvrdila da je virus stvarno mutirao u blaži soj te da upravo takav dominira u ovom dijelu Europe ili u bilo kojem dijelu svijeta, zamolili smo Beroša da nam objasni na čemu temelji svoje tvrdnje.

U svojem odgovoru, ministar nam je prvo poslao podatke koji uspoređuju situacije u dva peaka virusa u Hrvatskoj koje je uvjetno nazvao valovima.

Prema podacima od 1. lipnja u epidemiji u Hrvatskoj u prvom je valu ukupno bilo hospitalizirano 836 bolesnika, što je broj koji uključuje one koji su otpušteni iz bolnica, kao i one koji su tada još uvijek bili u njima. Udio hospitaliziranih među oboljelima u tom valu bio je 37,22%, a onih koji su završili na respiratoru 6,22%.

U drugom valu trenutno imamo 18 hospitaliziranih, dok je broj aktivno oboljelih 139. Dakle, sada je udio hospitaliziranih značajno manji – oko 12,9%, a među njima nitko nije na respiratoru.

Pritom je prosječna dob oboljelih u prvom valu bila 53 godine, dok je u drugom 43.

Dostavljeni podaci na prvi pogled doista govore u prilog ministrovim optimističnim izjavama, međutim treba imati na umu da brojne okolnosti dvaju valova nisu iste te da stoga treba voditi računa o ispravnim interpretacijama.

Beroš: Za sada nemamo uporišta u znanstvenim studijama

Beroš je u razgovoru to i priznao.

„To su preliminarni podaci i to je u ovom trenutku samo impresija“, rekao je za Index.

„Potpuno je jasno da je drugi peak prvog vala počeo tek prije nekoliko dana te da stoga još uvijek nije moguće donositi neke ozbiljne zaključke, osobito ne znanstveno potvrđene. No ipak, impresija svih kliničara, a ja sam se čuo s ravnateljem Osječke bolnice i s epidemiolozima u Zadru i Jankomiru, i svugdje gdje ima bolesnika, opća impresija je da njihove kliničke slike nisu tako teške, odnosno da najveći dio bolesnika uopće nema simptome. Naravno, pitanje je kako će izgledati njihovo stanje već sutra, kada budu već peti ili šesti dan bolesni. Bez znanstvene evaluacije nije moguće ništa pouzdano tvrditi“, pojasnio je.

Moguć je utjecaj klime

Beroš se slaže s tumačenjem prema kojem je moguće da bi viralno opterećenje organizma virusima moglo biti manje u ljetnim uvjetima.

Naime, ljudi se više druže na otvorenom, prostorije se više provjetravaju, a kapljice u kojima virusi putuju brže nakupljaju vlagu u vlažnijem zraku te brže padaju na tlo. Osim toga, izloženi sunčevom UV zračenju virusi brže odumiru. Sve to možda može učiniti da je količina virusa koji se unose u organizam u ljetnim mjesecima ponešto smanjena pa su i simptomi blaži.

Ministar ističe da neki stručnjaci, poput molekularnog biologa Gordana Lauca, kao jednu od mogućnosti također navode stanje sluznice koje je u ljetnim mjesecima bolje nego zimi kada smo izloženi sušem zraku zbog grijanja u zatvorenim prostorijama. A sluznica je naša prva linija obrane protiv virusa.

„To je možda jedan faktor koji doprinosi da manje količine virusa ulaze u tijelo pa su s time blaže i kliničke slike“, kaže Beroš.

„Dakle, to su sve određene impresije, a bez da prođe određeno vrijeme i da se to znanstveno evaluira apsolutno je nemoguće nešto pouzdano tvrditi. Ipak, i u ovom trenutku trebamo imati neke parametre koje možemo uspoređivati. Dobro je to što za sada nemamo većeg broja hospitaliziranih ni teško oboljelih. Istaknuo bih još da nisu čak svi među onih 12,9% hospitaliziranih ostali u bolnici zbog izraženih simptoma. Neki od njih ostali su zato što kod kuće nemaju dobre uvjete za samoizolaciju. Takav je primjerice slučaj u bolnici u Jankomiru, gdje se nalaze pacijenti koji nemaju simptome, ali su ipak zadržani. Slično je bilo u Zadru gdje je bolesnik zadržan zbog blage temperature, a da objektivno nije bio za bolnicu. U uvjetima kada se kod kuće ne može osigurati odgovarajuća samoizolacija, normalno je da se iz praktičnih i sigurnosnih razloga osoba želi zadržati“, pojasnio je.

Napad virusa na stanice (stvarna snimka)

Studije pokazuju da virus mutira

Beroš ističe da su u novije vrijeme ipak otkrivene određene mutacije virusa koje bi mogle biti znak njegova slabljenja. No nije siguran što bi to moglo značiti za tijek pandemije jer nije dovoljno da se blaži soj samo pojavi, on mora i prevladati.

„Teško je reći hoće li to značiti nešto šire u svijetu ili neće, no u Arizoni je napravljeno ispitivanje na 383 uzorka virusa kod kojih je pronađena značajna mutacija. SARS-CoV-2 ima oko 30.000 baza u RNA, a u Arizoni je pronađena mutacija u kojoj nedostaje 81 baza. To se događa tako što virus tijekom infekcije ubacuje svoj genski materijal u stanice i potiče svaku od njih da replicira veliki broj istovjetnih virusa. U tom procesu stvaranja novih virusa može doći do određenih pogrešaka i tako nastaju mutacije. U najvećem broju slučajeva mutacije slabe agresivnost virusa, no uvijek je moguće da se dogodi neka koja je može pojačati. Mutacija otkrivena u Arizoni mogla bi značiti da je izgubio nešto od svoje agresivnosti, iako je za sada prerano o tome govoriti. Znamo da virus gripe svake godine doživi preko 50 mutacija. Preliminarna istraživanja pokazuju da koronavirus mutira nešto manje, da se može očekivati oko 25 mutacija tijekom godine. Uvijek je najbolje govoriti na temelju znanstvenih istraživanja. No u nedostatku njih, a kako svjedočimo novom peaku u posljednjih nekoliko dana, za očekivati je da ne možemo napraviti znanstvenu analizu. Ipak, moramo imati neke parametre za usporedbu. U tom smislu zanimljivo nam je ono što nam javljaju kliničari, ali i stručnjaci iz okolnih zemalja. Dobro je to što te kliničke slike u novom peaku nisu izraženije. Naravno, treba biti oprezan jer se već za nekoliko dana može pokazati da će simptomi oboljelih biti izraženiji“, upozorava Beroš.

Više testiranja, više otkrivanja asimptomatičnih

Budući da su u zemljama koje su bile jako pogođene virusom u vrijeme krize bile provođene trijaže čak i kod testiranja, u smislu da se nije mogao testirati svatko tko je bio zaražen, pa čak ni svatko tko je imao ozbiljnije simptome, postoji mogućnost da je veći udio oboljelih s blagim simptomima ili čak bez simptoma u drugom valu, rezultat činjenice da se danas generalno više testira, odnosno da se ne testiraju samo teže oboljeli.

„Uvijek je moguće da su asimptomatski slučajevi bili propušteni“, složio se Beroš.

Trebamo se držati poznatih mjera

Ljudima koji su se u Hrvatskoj očito previše opustili za kraj je još jednom poručio da trebaju biti oprezni.

„Trebamo biti na oprezu. Znamo kako se najbolje možemo sačuvati, a to je održavanje fizičkog razmaka, izbjegavanje kontakata, dezinfekcija ruku, a sada i nošenje maski u javnom prijevozu. Znamo i koje populacije trebamo posebno čuvati – to su stariji, bolesni i imunokompromitirani. Važno je primijetiti da je postotak mlađih među zaraženima u drugom peaku nešto veći. Stoga treba razmisliti o mjerama koje treba poduzeti kada su oni u pitanju“, poručio je Beroš.

Naravno, veći udio mlađih među trenutno oboljelima također može utjecati na povoljnije statistike koje se za sada bilježe jer je poznato da covid-19 kod mlađih uzrokuje blaže kliničke slike. On je istovremeno očekivan jer su se mladi prvi počeli opuštati s popuštanjem ograničenja.

Stručnjak s Ruđera: Slabljenje virusa nema uporišta u genetici

Dr. Oliver Vugrek, molekularni biolog iz Instituta Ruđer Bošković, koji je bio na čelu tima koji je proveo prvu detaljnu analizu RNA virusa SARS-CoV-2 u Hrvatskoj, smatra da teze o slabljenju virusa nemaju znanstvenog utemeljenja u genetskim istraživanjima.

„Naša istraživanja u Hrvatskoj stala su na analizi 21 uzorka. Više sredstava nemamo tako da mogu komentirati samo ono što smo ranije zabilježili u bazi podataka. Mi smo dešifrirali sedam genoma virusa u Hrvatskoj u cijelosti, a još nekih šest dešifrirao je Fran Mihaljević“, rekao je za Index Vugrek.

„Nema nikakvih pokazatelja da se virus promijenio na bolje ili na gore. Takvih podataka nemamo. Ako se genom virusa koji kruži u našim krajevima ne bude dalje analizirao, nećemo ništa novo ni moći doznati. Trebali bismo analizirati neke od ovih novih slučajeva kako bismo vidjeli je li se stvarno promijenio. Ovako imamo samo informacije o tome koliko je ljudi na respiratoru, a to može ovisiti o tome koje se metode koriste u liječenju. Možda je tu došlo do neke promjene u praksi. Primjerice, analize su pokazale da respiratori nisu uvijek najbolje rješenje jer se pacijenti mogu izložiti sekundarnim zarazama bolničkim bakterijama. Možda ih je sada više stavljeno na kisik kao što je bio stavljen Boris Johnson. A možda je pak riječ o mlađim ljudima pa će se broj hospitaliziranih tek promijeniti, primjerice kada se razbole neki stariji poput ljudi iz crkve u Đakovu“, tumači Vugrek.

Teza je reklama za spas turističke sezone

Ističe da je puno asimptomatskih slučajeva bilo i ranije, samo što nisu sve zemlje radile obimna testiranja.

„Istraživanja na Islandu koji je još tijekom prvog peaka radio puno testiranja, pokazala su da puno ljudi prolazi bez simptoma ili s blagim simptomima. Proširenost u njihovoj populaciji bila je velika. Tu se ništa nije promijenilo. To smo imali i u ožujku. Samo se danas više testira. Kod nas se stalno malo testira. Zato imamo situaciju da više ne znamo s kime možemo povezati virus“, objasnio je.

Naš stručnjak s IRB-a smatra da lansiranje informacija o slabljenju virusa više ima funkciju promocije turizma nego što ima uporišta u znanosti.

„To može imati smisla u promociji turističke sezone. Neke poruke tipa – što onda ako se zarazite, neće vam biti ništa. Trebalo bi vidjeti što uz talijanske i hrvatske medicinske djelatnike i vlasti poručuju i grčke. Svi pokušavaju spasiti što se da spasiti od sezone“, rekao je u šali Vugrek koji smatra da se premalo ulaže u znanost da bi se išta moglo temeljiti na znanosti.

Upozorio je da je njegovom timu odbijen projekt Hrvatske zaklade za znanost s kojim bi si mogli osigurati značajna sredstva, što bi bilo važno upravo u ovom kontekstu.

„Naš intelektualni doprinos u Hrvatskoj očito nikome nije potreban. Najbolje je da drugi istražuju, a mi ćemo kopirati od njih. No, virus je važno pratiti i zbog cjepiva. Ako se stvarno promijenio, trebali bismo znati jer u tom slučaju cjepivo koje bude proizvedeno u našim krajevima možda neće biti efikasno. Treba imati na umu da se virus može mijenjati na bolje, ali i na gore. Nadajmo se da će biti ovo prvo“, poručio je Vugrek.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara