Foto: FaH

HRVATSKI građani plaćali bi gorivo oko četiri kune kada u maloprodajnoj cijeni ne bi bili uključeni ogromni državni nameti.

Trenutno se maloprodajna cijena benzina Eurosuper 95 na pumpama kreće oko 9,8 kuna, pa mnogi koji žive u pograničnim područjima po gorivo odlaze u susjednu BiH.
Tamo na prosječnom tanku od 50 litara uštede oko 120 kuna.

Nakon liberalizacije tržišta naftnih derivata, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja izradila je analizu koja je pokazala da marže trgovaca čine 5 do 10 posto maloprodajne cijene goriva.

Cijena koju plaćamo na pumpama sastoji se od nabavne cijene, marže trgovca, trošarine i poreza na dodanu vrijednost.

Porez na dodanu vrijednost i trošarina u koju su uključene i naknade za ceste i željeznicu iznose čak 60 posto maloprodajne cijene.

Ukupno trošarina na bezolovni motorni benzin iznosi 3,86 kuna, a za usporedbu, 1994. godine iznosila je 1,60 kuna. Samo 2013. godine trošarina je povećavana tri puta. Iz te trošarine 1 kuna ide za ceste, a 20 lipa za željeznicu, a ostatak u proračun.



Kupci goriva tako su kroz ogromne namete prisiljeni financirati državu i njena neefikasna javna poduzeća.

Iako Hrvatska kao članica EU mora imati trošarinu, što bi državnoj administraciji moglo služiti kao izgovor za vršenje legalne pljačke građana na benzinskim pumpama, činjenica je da je minimalno propisana trošarina znatno niža od one koju trenutno plaćamo.

Ona za benzin iznosi 359 eura na 1000 litara, odnosno preračunato, 2,7 kuna po litri. To je kunu manje od onog što trenutno plaćamo.

Kada uzmemo u obzir da plaćamo i jedan od najviših poreza na dodanu vrijednost, od čak 25 posto, nije nikakvo čudo da građani rezervoare automobila pune preko granice.