JOE BIDEN borit će se za ono što naziva "definirajućom" bitkom za demokraciju na svom prvom predsjedničkom inozemnom putovanju, na koje danas kreće, i sastati se s glavnim američkim saveznicima u Europi prije 'škakljivog' samita s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

S pretrpanim dnevnim redom - sudjelovanjem na samitima G7, NATO-a i Europske unije uoči sastanka s Putinom u Ženevi - Biden će pokušati osnažiti Zapad koji se, prema njemu, nalazi na "ključnoj točki".

Povratak tradicionalnom američkom svjetonazoru

"Ovo je odlučujuće pitanje našeg vremena", napisao je Biden za The Washington Post uoči puta.

"Hoće li demokratski savezi i institucije, koji su toliko oblikovali prošle stoljeće, pokazati otpornost protiv modernih prijetnji i protivnika? Vjerujem da hoće. Ovoga tjedna u Europi imamo šansu to dokazati", dodao je.

Bidenova izjava povratak je tradicionalnom američkom svjetonazoru nakon četiri godine u kojima je Donald Trump koketirao s autokratima i preoblikovao multilateralizam u nepoželjnu riječ.

Biden će razgovarati s partnerima u skupini G7 (Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija i Japan) od petka do nedjelje u ljetovalištu na jugozapadu Engleske.

Sastanak s Putinom

Nakon toga će posjetiti kraljicu Elizabetu II. u Windsoru, a potom leti za Bruxelles 14. lipnja, gdje je samit lidera NATO-a. Dan kasnije sudjelovat će na samitu EU. 

Na kraju turneje će se u Švicarskoj sastati s Putinom, kojeg je nedavno nazvao "ubojicom".

Plan puta simbolički šalje jasnu poruku Putinu: Biden će u Ženevi predstavljati demokratski blok, a ne samo SAD.

"Otići će na taj sastanak s vjetrom u leđima", kazao je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

Izbjegavanje kaosa

Trump je tvrdio da si SAD ne može priuštiti ulogu svjetskog policajca, a taj je izolacionistički stav bio popularan kod njegovih birača.

No dok cijeli svijet izlazi iz pandemije koronavirusa, Biden postavlja Sjedinjene Države kao oslonac za razmjenu cjepiva i osiguravanje ekonomskog oporavka. Ponovno je započeo nuklearne pregovore s Iranom te je preuzeo vodstvo u rješavanju klimatske krize.

"Amerika se vraća", Bidenov je slogan. Alternativa je, kazao je državni tajnik kineska dominacija ili "kaos":

Još uvijek oprezni zbog šoka koji je izazvao Trump, europski partneri mogli bi Bidena dočekati sa skepsom. Prošloga je mjeseca Washington blokirao francuske pokušaje u UN-u uspostave primirja između Izraela i Hamasa u Gazi. S druge strane, američko dijeljenje cjepiva drugim zemljama uslijedilo je nakon dugog razdoblja gomilanja. 

Bidenov sastanak na marginama samita NATO-a s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom također će biti 'interesantan'.

Biden je iritirao Erdogana, ponekad Trumpovog saveznika, ističući lošu situaciju s ljudskim pravima u Turskoj te priznanjem genocida nad Armencima u Osmanskom Carstvu.

Washington riskira gubitak "dragocjenog prijatelja", upozorio je Erdogan.

"Bijela kuća želi stabilizirati odnos s Rusijom"

Biden na prva tri samita u najmanju ruku može očekivati prijateljsko okruženje, ali ne i u Ženevi.

Blinken je kazao da Bijela kuća želi samo stabilizirati odnos s Rusijom. 

Produženje sporazuma Novi START o kontroli nuklearnog oružanja iz veljače primjer je moguće suradnje. Bidenu je također potreban Kremlj za postizanje napretka u suradnji s Iranom, koji je blizak Rusiji.

Međutim, popis problema puno je veći.

Biden optužuje Rusiju za veliki kibernetički napad na SolarWinds, uplitanje u izbore, hakerski napad na važan naftovod te na američku podružnicu brazilskog mesnoprerađivačkog diva JBS.

Biden će također pritisnuti Putina zbog zveckanja oružjem na ukrajinskoj granici, zatvaranja kritičara Alekseja Navalnog i podrške Aleksandru Lukašenku, bjeloruskom moćniku koji je prisilio avion Ryanaira da sleti u Minsku kako bi uhitio novinara koji je kritički pisao o njegovoj vlasti.

"Odnos će ostati konfrontacijski"

Sullivan je kazao da će se sastanak s Putinom održati "ne usprkos razlikama" nego upravo zbog njih.

Ruska su očekivanja također mala, kazao je Dmitrij Suslov, profesor na moskovskom Sveučilištu HSE.

"Ne bi trebali očekivati bilo kakvu vrstu američko-ruskog 'reseta'", kazao je.

"Odnos će ostati konfrontacijski", dodao je.

Pa tako sastanak sigurno neće završiti performansom poput onoga iz 2018. kada se Trump sastao s Putinom u Helsinkiju.

Trump je tada šokirao i republikanske lojaliste, nakon što je kazao da više vjeruje Putinu nego vlastitim obavještajnim službama da se Rusija nije uplitala u američke predsjedničke izbore 2016.

Upitna je i zajednička konferencija za medije.

"Znam da će predsjednik Biden biti na raspolaganju", kazala je glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki.

"Svakako se nadam da će ruski kolege učiniti predsjednika Putina dostupnim", dodala je.