RUSKI predsjednik Vladimir Putin priznao je proruske pobunjeničke teritorije Donjeck i Luhansk kao neovisne republike. Putinovo obraćanje trajalo je gotovo sat vremena i u njemu je ruski predsjednik išao u daleku povijest da bi na kraju objavio priznanje. Potom je potpisao dokumente o priznanju.

Svaka od dvije separatističke republike koje je priznao Putin zauzima otprilike trećinu regija u kojoj se nalazi - Donjecka i Luhanska. No iz Putinovog obraćanja nije bilo jasno je li Putin priznao čitave regije Donjeck i Luhansk kao samostalne, ili samo dijelove koje drže separatisti.

Danas je stiglo Putinovo pojašnjenje koje je otklonilo svaku nedoumicu. Ruski predsjednik priznao je ne samo dijelove Luhanska i Donjecka koji drže separatisti, nego je priznao separatističke republike u granicama koje one smatraju svojima.

>> Opširnije

Ujedineni narodi i dalje se nadaju diplomatskom rješenju ukrajinske krize unatoč vojnoj eskalaciji Rusije.

„Vidimo da se i dalje planiraju razgovori između SAD-a i Ruske Federacije, nadamo se krajem tjedna u Ženevi. Nadamo se da će ovi sastanci održati“, rekao je u New Yorku Stéphane Dujarric, glasnogovornik glavnog tajnika Antónia Guterresa.

Istaknuo je da bi vojni sukob bio „katastrofalan“.

Čitav ruski bankarski sektor mogao bi biti na meti sankcija ako Rusija nastavi invaziju na Ukrajinu, rekao je večeras američki dužnosnik, u času kada su Sjedinjene Države najavile prvi paket kaznenih mjera protiv Moskve.

"Nijedna ruska novčarska ustanova neće biti pošteđena ako se invazija nastavi", rekao je taj dužnosnik novinarima nakon najave sankcija protiv VEB-a, javne banke za razvoj i PSB-a, povezanog sa sektorom obrane. Dužnosnik koji je htio ostati anoniman, rekao je da bi novi napadi na Ukrajinu mogli dovesti do sankcija velikim bankama Sberbanku i VTB-u. 

Kontrola izvoza koja bi prekinula dopremu high-tech komponenata u Rusiju također je "važan dio naših potencijalnih sankcija", rekao je, ocijenivši mjere "doista moćnima, jer govorimo o bitnoj tehnologiji koja je Rusiji potrebna za diverzifikaciju njezina gospodarstva".

Američki šef diplomacije Antony Blinken otkazao je sastanak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, koji se trebao održati u Ženevi u četvrtak

Blinken je na press konferenciji koju je održao s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Dmitrijem Kulebom rekao da sastanak s Lavrovom više nema smisla "jer je uvjet za sastanak bio da ruska invazija na Ukrajinu ne krene, a ona je krenula".

Nakon što je priznao separatističke pokrajine, Putin je odmah najavio slanje vojske u Istočnu Ukrajinu. Iako je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas rekao da ruska vojska u ovom trenutku neće u Ukrajinu, popodne je Putin od gornjeg doma parlamenta tražio odobrenje za slanje vojske van granica Rusije, što je parlament ekspresno odobrio.

S druge strane Zapad nameće niz sankcija Rusiji. Situaciju je za Novu TV komentirao analitičar Branimir Vidmarović.

>> Opširnije

Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump nazvao je Putinovu naredbu o slanju vojske u istočnu Ukrajinu "genijalnim potezom".

Trump je gostovao u showu američkog desničarskog radija, gdje su ga pitali o Bidenovom odgovoru na Putinovu odluku o priznanju separatista i slanju vojske na istok Ukrajine.

"Gledao sam jučer to na televiziji i rekao "ovo je genijalno". Putin je dio Ukrajine proglasio neovisnim državama. O, to je predivno. Dakle, Putin kaže da je velik dio Ukrajine neovisan. Rekao sam "koliko je ovo pametno". I sad će otići tamo i biti mirotvorac. To je najjača mirovna sila. Mi bismo to mogli napraviti na južnoj granici SAD-a", rekao je Trump.

Trump je nastavio hvaliti Putina: "Morate priznati da je to prilično vješto. A kakav je bio Bidenov odgovor? Nije bilo odgovora."

Ruski predsjednik Vladimir Putin danas je rekao da mirovni sporazum iz Minska iz 2014. godine, koji je potpisan s namjerom mirne rezolucije sukoba u istočnoj Ukrajini, "više ne postoji".

Taj sporazum je, pojednostavljeno rečeno, dogovor o prekidu vatre između Ukrajine i proruskih separatista na istoku te zemlje. Potpisan je u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.

"Predsjednik Putin više ne poštuje potpis Rusije", rekao je danas francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian.

"Predsjednik Putin ne poštuje ono što je potpisao", rekao je Le Drian, aludirajući na Putinovu jučerašnju odluku da prizna neovisnost Donjecka i Luhanska.

BBC News je objavio mini-analizu današnjeg razvoja događaja oko Ukrajine, koji je eskalirao do dosad neviđenih razmjera.

Naime, Amerika je ranije rekla da će uvesti teške sankcije Rusiji ako ruska vojska uđe na teritorij Ukrajine. Konkretni detalji su tada namjerno izostavljeni. Amerikanci su govorili kako ne žele prerano otkriti svoje karte, ali Rusija ih je najnovijim potezima natjerala na to. Danas je izgledalo kako dužnosnici Bijele kuće ne znaju kako nazvati najnoviji Putinov potez, ali američki predsjednik Joe Biden bio je jasan - ovo je početak invazije i tako ćemo ga tretirati.

Radi se o sankcijama koje nisu bezazlene. No, Amerika je zasad ipak izostavila neke od najdrastičnijih mogućih sankcija, poput izbacivanja Rusije iz sustava bankarskih transakcija SWIFT ili ukidanja pristupa ključnim mikročipovima.

Ključna vijest dana je njemačko stopiranje Sjevernog toka 2

Vjerojatno najveća vijest dana je ona o njemačkoj odluci da stopira projekt plinovoda Sjeverni tok 2, što je potez koji barem djelomično može biti pripisan američkoj diplomaciji. Prošlog mjeseca Biden je zabrinuo Zapad kad je rekao da SAD i saveznici možda neće uspjeti artikulirati adekvatan odgovor na "manji upad" ruske vojske u Ukrajinu. No, sad se čini kao da se Zapad ipak drži zajedno, navodi se u BBC-jevoj analizi.

Biden je opet isključio mogućnost ruske vojne intervencije. U konačnici Biden neće moći spriječiti ruske tenkove ako krenu preko granice, ali ova kriza još itekako može dodatno eskalirati. No, Biden i saveznici na raspolaganju imaju još načina kažnjavanja Rusije u slučaju daljnje eskalacije.

Sad je lopta na Putinovom terenu, zaključuje se u analizi.

Bivši dekan Fakulteta političkih znanosti Zoran Kurelić, stručnjak za međunarodne odnose, gostovao je u RTL-u Danas na temu Putinovog priznanja separatista i govora koji je pritom održao.

>> Opširnije

Ukrajina je objavila da je u napadu proruskih separatista na istoku zemlje ubijen jedan vojnik, a šestero ih je ranjeno.

Rusija je, kao što je jučer i najavljeno, uspostavila diplomatske odnose sa separatističkim regijama Donjeck i Luhansk, koje je Vladimir Putin jučer priznao kao neovisne države.

>> Opširnije

Američki predsjednik Joe Biden javnosti se trebao obratiti u 19 sati, ali obraćanje je pomaknuto na 20 sati. Razlog promjene termina nije poznat. 

BBC javlja kako se očekuje da će Biden "objaviti značajne najave" tijekom svog obraćanja, uključujući i nove ekonomske sankcije Rusiji.

Danas je pred ruskom ambasadom u Berlinu održan prosvjed podrške Ukrajini. Radilo se o dosad najvećem proukrajinskom prosvjedu u Njemačkoj. Organizirale su ga stranačke organizacije koje okupljaju mladež Zelenih, liberala konzervativaca i socijalista.

Rusko ministarstvo je objavilo da evakuira diplomate iz Ukrajine zbog "prijetnji fizičkim nasiljem".

"Od 2014. godine, ruska ambasada u Kijevu i konzulati u Odesi, Lavovu i Harkivu bili su meta opetovanih napada. Diplomati su primali prijetnje fizičkim nasiljem te su im palili automobile, a vlasti u Kijevu nisu reagirale", navodi se u priopćenju ruskog ministarstva.

>> Opširnije

Uskoro se očekuje obraćanje američkog predsjednika Joea Bidena. Očekuje se da će najaviti koje će točno sankcije uvesti Rusiji kao odgovor na priznanje dvije proruske separatističke regije u istočnoj Ukrajini, ali i najavu slanja ruske vojske u te pokrajine.

Donald Trump danas je žestoko optužio svog nasljednika Joea Bidena za loše upravljanje krizom u Ukrajini i ustvrdio da Vladimir Putin "nikada" ne bi postupio ovako da je on danas u Bijeloj kući.

>> Opširnije

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upravo drži press-konferenciju o sankcijama Rusiji.

"Pozdravljam dogovor članica EU o novim sankcijama Rusiji, koja je proizvela krizu i odgovorna je za eskalaciju. Uskoro ćemo u suradnji s partnerima finalizirati paket sankcija", rekla je šefica EK.

"Otežat ćemo Kremlju poduzimanje agresivnih poteza. Njemačka je bila apsolutno u pravu kad je stopirala projekt Sjeverni Tok 2. Ova kriza pokazuje da je Europa i dalje previiše ovisna o ruskom plinu, to znači da moramo diverzificirati naše zalihe", rekla je šefica EK, pa dodala: "Ono što smo napravili danas je odgovor na agresivno ponašanje Rusije. Nastavi li s Rusija s eskalacijom krize, spremni smo poduzeti dodatne korake".

Predsjednica Europske komisije bi se uskoro trebala obratiti javnosti i najaviti teške sankcije Rusiji zbog eskalacije krize oko Ukrajine.

Europski ministri vanjskih poslova jednoglasno su se složili oko sankcija Rusiji. Šef europske diplomacije Josep Borell rekao je da će "europske sankcije zaboljeti Rusiju i to jako". 

Na udaru sankcija EU bit će i ruski zakonodavci koji su podržali priznanje neovisnosti separatističkih regija.

Neki građani Donjecka danas su izrazili radost i zahvalnost zbog odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna neovisnost proruskih separatističkih regija na istoku Ukrajine, no drugi sa zebnjom gledaju na budućnost.

>> Opširnije

Putin je na presici rekao da će proruskim separatistima na istoku Ukrajine "Moskva pružiti sve vrste pomoći, uključujući vojnu pomoć". Rekao je i kako "mirovni sporazum s Ukrajinom više ne postoji".

"Slanje vojske u Ukrajinu ovisit će o situaciji na terenu", dodao je Putin. Na kraju press-konferencije govorio je o navodnim "ukrajinskim nuklearnim ambicijama", kazavši kako su usmjerene protiv Rusije. Dodao je kako bi "Moskva bila na dometu ukrajinskih nuklearnih projektila". 

>> Opširnije

Jučerašnje Putinovo priznanje paradržava na istoku Ukrajine zasad je posljednja epizoda igrokaza koji je počeo s lažnim snimkama napada na Ruse.

>> Opširnije

Ruska središnja banka danas je objavila da je spremna poduzeti sve potrebne mjere kako bi osigurala financijsku stabilnost u kontekstu zaoštravanja napetosti između Zapada i Rusije zbog Ukrajine i pada rublja.

>> Opširnije

Američki predsjednik Joe Biden obratit će se javnosti oko 19 sati po hrvatskom vremenu. Očekuje se da će Biden najaviti novi paket sankcija Rusiji nakon što je ruski predsjednik potpisao odluku kojom priznaje neovisnost separatističkih regija i naredio ruskoj vojsci da u tim regijama "održava mir".

Aleksej Navalni, vodeći politički oponent Vladimira Putina, koji se trenutno nalazi u ruskom zatvoru, objavio je na Twitteru fascinantan osvrt na jučerašnje događaje u Rusiji.

>> Opširnije

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom da se Turska protivi bilo kakvoj odluci koja cilja na teritorijalni integritet Ukrajine.

U razgovoru sa Zelenskim Erdogan je rekao kako smatra da je odluka Rusije neprihvatljiva i pozvao je na diplomaciju.

Bjelorusija planira kupiti vojne helikoptere i protuzračne raketne sustave od Rusije, prenijela je državna novinska agencija Belta izjavu predsjednika Aleksandra Lukašenka. Lukašenko, bliski saveznik Vladimira Putina, rekao je da Bjelorusija želi povećati svoju vojnu suradnju s Rusijom "kako bi ojačala svoje obrambene sposobnosti u vrijeme rastućih napetosti u Europi".
 

"Rusija mora odgovarati za svoje postupke, koji će imati velike i teške posljedice. Europa mora smanjiti svoju ovisnost o ruskom plinu", rekla je britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss.

Rusija "za sada" ne planira slati vojnike u istočnu Ukrajinu, ali će to učiniti u slučaju "prijetnje", rekao je dužnosnik ministarstva vanjskih poslova. Dolazi to nakon što je moskovski parlament ratificirao sporazume o suradnji s ukrajinskim separatističkim republikama.

Zamjenik ministra vanjskih poslova Andrej Rudenko rekao je agenciji AFP kako sporazumi uključuju pružanje "vojne pomoći", ali je dodao kako treba izbjegavati "spekulacije" o raspoređivanju trupa. "Za sada nitko ne planira ništa nikamo slati. Ako postoji prijetnja, onda ćemo pružiti pomoć u skladu s ratificiranim ugovorima", dodao je.

Rusko priznanje regija Donjecka i Luganska kao neovisnih država je "neopravdan čin", rekli su ministri obrane Velike Britanije, Nizozemske, baltičkih država i nordijskih zemalja.

Ministri obrane deset zemalja dio su Združenih ekspedicijskih snaga pod vodstvom Ujedinjenog Kraljevstva i objavili su priopćenje nakon sastanka u Leicestershireu.

"Još su mnoge sankcije na stolu", rekli su.

Rekao je da će Združene ekspedicijske snage također provoditi vježbe sljedećih tjedana u Baltičkom moru. Ministri obrane baltičkih država pozvali su na raspoređivanje više snaga NATO-a u njihovim zemljama i na veću vojnu potporu.

Velika Britanija u utorak je sankcionirala pet ruskih banaka i tri pojedinaca, uključujući Genadija Timčenka, bliskog ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

>> Opširnije

Njemačka: Njemački kancelar Olaf Scholz zaustavio je plinovod Sjeverni tok 2 

Ujedinjeno Kraljevstvo: Premijer Boris Johnson otkrio je "prvu tranšu" britanskih sankcija Rusiji. Velika Britanija će sankcionirati pet ruskih banaka i tri osobe.

Europska unija: Europska komisija predložila je sankcije državama članicama EU slične onima nakon aneksije Krima 2014. godine.

Sjedinjene Američke Države: Nakon prvog niza najavljenih sankcija u ponedjeljak, Bijela kuća je rekla da će u utorak uvesti dodatne "značajne" sankcije. 

Turska: Predsjednik Recep Tayyip Erdogan osudio je odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina da prizna odcijepljene istočne ukrajinske teritorije, nazvavši je "neprihvatljivom" i rekavši da je u suprotnosti sa sporazumima iz Minska.

Kina: Kinesko ministarstvo vanjskih poslova izbjeglo je više od desetak pitanja o Ukrajini u svom dnevnom brifingu. U svojim je odgovorima glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin pozvao sve strane na suzdržanost. 

NATO je najavio hitan sastanak s Ukrajinom. Trebao bi se održati danas, javlja AFP.

SAD i njegovi saveznici koordiniraju uvođenje novih sankcija Rusiji, nakon što je Moskva priznala kao neovisne države dvije separatističke oblasti na istoku Ukrajinu.

Države članice Europske unije također razmatraju sankcije, a njemački kancelar Olaf Scholz je kao odgovor na postupke Moskve zaustavio certificiranje plinovoda Sjeverni tok 2.

Sankcije protiv Rusije mogle bi biti uvedene u više sektora.

>> Opširnije

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ne vidi povećan rizik od rata usprkos ruskom priznanju samoproglašenih republika na istoku zemlje. 

"Vjerujemo da neće biti velikog rata protiv Ukrajine“, rekao je ukrajinski čelnik u Kijevu, nakon susreta s estonskim kolegom Alarom Karisom. 

Zelenskij je kazao kako će se u slučaju dodatne eskalacije uvesti izvanredno stanje. 

Odbacio je zahtjeve predstavnika separatista da povuče snage iz dijelova regija Donjeck i Luhansk koje su pod kontrolom Kijeva. 

"Ne razgovaramo s njima. Ne znamo tko su oni“, rekao je 44-godišnji čelnik. 

Ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak navečer priznao je neovisnost dviju takozvanih "narodnih republika". 

On je tada naredio i slanje ruskih vojnika, koje je nazvao "mirotvorcima“, na to područje. 

NJEMAČKI kancelar Olaf Scholz opravdao je zaustavljanje projekta plinovoda Sjeverni tok 2 novonastalom situacijom na istoku Ukrajine.

„Priznanjem separatističkih područja na istoku Ukrajine Rusija je stvorila potpuno novu situaciju i zbog najnovijeg razvoja događaja moramo iznova sagledati situaciju, a to se tiče i projekta Sjeverni tok 2“, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz (Socijaldemokratska stranka Njemačke) na rubu sastanka s irskim premijerom Michaelom Martinom u Berlinu.

>> Opširnije

Britanija je uvela sankcije za pet banaka i tri osobe, objavio je Boris Johnson.

Dodao je da je to samo prvi paket sankcija te da će one biti proširene ako situacija bude eskalirala.

Riječ je o sljedećim bankama: Rossiya, IS Bank, General Bank, Promsvyazbank i Black Sea Bank.

Johnson je također uveo sankcije za tri osobe: Gennadyja Timchenka, Borisa Rotenberga i Igora Rotenberga.

Radi se o jako bogatim Rusima.

"Sva imovina koju posjeduju u Ujedinjenom Kraljevstvu bit će zamrznuta, dotičnim pojedincima bit će zabranjeno da putuju ovamo i zabranit ćemo svim britanskim pojedincima i subjektima da imaju bilo kakve poslove s njima", rekao je Johnson.

"Ovo je prva tranša, prvi baraž onoga što smo spremni učiniti", rekao je.

Europska unija danas će objaviti sankcije Rusiji.

"Ruska agresija na Ukrajinu je ilegalna i neprihvatljiva. Unija ostaje ujedinjena u podršci ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu. Prvi paket sankcija bit će predstavljen danas", napisala je Von der Leyen na Twitteru.

U 13:30 sati britanski premijer Boris Johnson objavit će sankcije Rusiji.

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić ocijenio je, u povodu odluke ruskog šefa države Vladimira Putina o priznanju dvije samoproglašene republike na istoku Ukrajine, da pozicija Srbije "nije laka" te da će Beograd biti pod pritiscima da uvede sankcije Rusiji.

Predsjednik  Skupštine Srbije u tehničkom mandatu Ivica Dačić ocijenio je da u pogledu ukrajinske krize "ima dovoljno prostora za diplomaciju, ali da je diplomacije sve manje", naročito ako uslijedi ofenziva ukrajinskih snaga.

„Promatrajući s pozicije državnika Srbije, moram reći da smo svi veoma zabrinuti zbog ove situacije. Svjesni smo da imamo probleme u vezi s teritorijalnim integritetom, te da će se na nas vršiti pritisak da se opredijelimo prema nekim mjerama koje se budu poduzimale"', rekao je Dačić za provladinu komercijalnu TV Happy. On je ocijenio kako je za Srbiju važno "da gleda svoje interese", kao i "da ne naruši prijateljske odnose sa Rusijom“.

Bez obzira na pritiske, srpski narod nikad neće stati na stranu onog tko je neprijatelj ruskom narodu, ocijenio je Dačić, navodeći kako je "lako započeti ratove na tuđim teritorijima". On je poručio da Srbija "'svakako neće krvaviti ruke u bratoubilačkom ratu".

>> Opširnije

Rusko djelovanje u Ukrajini utjecat će na sigurnosnu procjenu zajedničkog finsko-ruskog nuklearnog projekta na sjeverozapadu Finske, rekao je finski predsjednik Sauli Niinisto. 

„Sigurnost će svakako biti jedan faktor u procjeni“, rekao je Niinisto. 

Odbio je komentirati vjerojatan ishod te revizije i dodao da će finska vlada donijeti konačnu odluku o građevinskoj dozvoli. 

Nuklearna elektrana zajednički je projekt konzorcija finskih tvrtki i podružnice ruske državne tvrtke Rosatom koja ima udjel od 34 posto.

Finska projekt priprema zadnjih deset godina, a Rusija se priključila kao partner prije osam godina. 

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Željko Komšić pridružio se oštrim osudama odnosa Rusije prema Ukrajini ističući kako Moskva bezobzirno krši međunarodno pravo, dok srpski član državnog vrha Milorad Dodik tvrdi kako BiH o ukrajinskoj krizi zapravo nema nikakvo stajalište.

U posebnoj je izjavi Komšić istaknuo kako se teritorijalni integritet i suverenitet država članica Ujedinjenih naroda mora poštovati jer je to zajamčeno međunarodnim pravom.

"Nasilne akcije pojedinih država koje svoje aspiracije za teritorijem drugih država žele ostvariti vojnom silom moraju naići na snažnu osudu i odgovor institucija UN-a i civiliziranog svijeta. U tom smislu najoštrije osuđujem napad Rusije na teritorij Ukrajine", izjavio je Komšić.

Nešto ranije rusku je politiku prema Ukrajini osudio i bošnjački član državnog vrha Šefik Džaferović, dok je srpski član Milorad Dodik bio krajnje suzdržan.

On je izbjegao svaku riječ izravne osude Rusije navodeći kako se zalaže za mirno rješenje sukoba i napetosti.

U utorak je kazao kako izjave Komšića i Džaferovića ne predstavljaju stajalište BiH nego njihovo osobno.

"Svi mi imamo svoje simpatije, mogao bih i ja govoriti o svojima, no mislim da je jedino realno u sadašnjoj situaciji da BiH ostane neutralna", kazao je Dodik novinarima u Banjoj Luci.

Kako je to postalo uobičajeno u sadašnjem mandatu, Predsjedništvo BiH gotovo nikada nema usuglašeno stajalište o vanjskopolitičkim temama u kojima se očituje konfrontacija Zapada i Rusije.

Komšić i Džaferović po pravili su na strani Zapada, dok Dodik, koji je još od 2017. godine pod američkim sankcijama, ne krije svoja proruska stajališta.

UEFA će vrlo vjerojatno preseliti finale Lige prvaka koje je bilo planirano da se održi u Sankt Petersburgu, piše BBC.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u utorak je rekao da razmatra prekid diplomatskih odnosa s Rusijom, optuživši je za nastavak "vojne agresije protiv Ukrajine".

"Primio sam zahtjev ministarstva vanjskih poslova da razmotrim pitanje prekida diplomatskih odnosa između Ukrajine i Rusije. Smjesta ću razmotriti to pitanje, nakon naše konferencije za novinare", rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka s estonskim kolegom.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je da ne želi prekid odnosa s Ukrajinom.

>> Opširnije

Stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta u Zagrebu Goran Bandov u N1 Studiju uživo komentirao je situaciju s krizom u Ukrajini, kao i ruskom priznanju separatističkih pobunjeničkih regija.

>> Opširnije

Donji dom ruskog parlamenta odobrio je sporazume o prijateljstvu s dvije samoproglašene narodne republike u istočnoj Ukrajini, eskalirajući krizu s Ukrajinom i Zapadom.

Sporazumi, koji stupaju na snagu nakon što ih ruski predsjednik Vladimir Putin potpiše, mogli bi utrti put Moskvi da tamo izgradi vojne baze, usvoji zajedničku obranu i pojača gospodarsku integraciju.

Dvije odmetnute pokrajine u istočnoj Ukrajini u utorak su, prije ruskog parlamenta, zapečatile sporazume o tješnjoj suradnji s Rusijom, nakon što je predsjednik Vladimir Putin s čelnicima Donjecka i Luganska u ponedjeljak Moskvi potpisao odluku o priznanju neovisnosti dviju regija, zajedno sa sporazumima o prijateljstvu i suradnji. 

Parlamenti samoproglašenih Donjecke narodne republike (DNR) i Luganske narodne republike (LNR) ratificirali su sporazume o "prijateljstvu, suradnji i uzajamnoj pomoći" s Rusijom na posebnim sjednicama, uz zaglušujuće ovacije zastupnika.

Mađarski premijer Viktor Orban zasad nije osudio rusko priznanje samoproglašenih republika Donjeck i Lugansk, no najavio je da ne planira staviti veto na planirane europske sankcije Rusiji. 

„Mađarska dijeli zajednički stav EU“, napisao je Orban na Facebooku rano u utorak. 

To je dao do znanja i u telefonskom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, prenosi dpa. 

Orban ima prijateljski odnos s Putinom, a posljednji put ga je posjetio početkom veljače, najavivši tada dugogodišnju suradnju dviju država.

Mađarski čelnik je ranije kritizirao europske sankcije Rusiji uvedene zbog aneksije Krima. 

One „ne djeluju“, govorio bi Orban, iako je njegova država uvijek podržavala odluke o sankcijama. 

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov konstatirao je da vlada u Kijevu ne predstavlja sastavne dijelove zemlje, izvijestila je novinska agencija Interfax.

“Ako govorimo o načelu suvereniteta i teritorijalnog integriteta, jedan od ključnih dokumenata... je Deklaracija o načelima međunarodnog prava o prijateljskim odnosima među narodima”, rekao je.

Lavrov je optužio Ukrajinu da nije u skladu s međunarodnim pravom od 2014. kada je u Kijevu svrgnut predsjednik kojeg podržava Moskva i zamijenjen prozapadnim čelnikom, što je Rusiju potaknulo da anektira ukrajinski poluotok Krim i podrži pobunu u njezinim istočnim regijama.

"Mislim da nitko ne može tvrditi da ukrajinski režim od državnog udara 2014. predstavlja sve ljude koji žive na teritoriju ukrajinske države", rekao je Lavrov.

Ukrajinski ministar obrane optužio je ruskog čelnika Vladimira Putina za pokušaj oživljavanja bivšeg Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika (SSSR).

U pismu upućenom kijevskim oružanim snagama, Oleksij Reznikov je rekao da odluka Moskve da prizna dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini pokazuje da je Kremlj poduzeo još jedan korak prema oživljavanju bloka, koji je propao 1991. godine.

"Kremlj je napravio još jedan korak prema oživljavanju Sovjetskog Saveza. S novim Varšavskim paktom i novim Berlinskim zidom", napisao je Reznikov. "Jedina stvar koja nas dijeli od ovoga su Ukrajina i ukrajinska vojska."

"Naš izbor je vrlo jednostavan - braniti svoju zemlju, svoj dom, svoju rodbinu. Za nas se ništa nije promijenilo", nastavio je, prenosi BBC.

"Pred nama su teški izazovi. Bit će gubitaka. Morat ćete proći kroz bol, pobijediti strah i izdaju. Ali čeka nas pobjeda. Jer mi smo na svojoj zemlji i istina je na našoj strani."

Reznikov je također optužio Moskvu za zločinačko ponašanje.

Rusija će nastaviti opskrbljivati bez prekida svjetska tržišta prirodnim plinom, napisao je ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak u pismu energetskoj konferenciji u Dohi.

Te riječi su objavljene u trenutku kad Sjedinjene Države i njegovi europski saveznici namjeravaju najaviti nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Putin priznao dvije odcijepljene regije u istočnoj Ukrajini.

Urednu isporuku plina potvrdio je u utorak ruski ministar energetike Nikolaj Šulginov na konferenciji izvoznika plina u Dohi.

"Želimo uravnotežena globalna tržišta plina", poručio je Šulginov.

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Đana Luša gostovala je u emisiji HTV-a i komentirala situaciju u Ukrajini.

"Svatko tko je promatrao situaciju u Rusiji, to obraćanje predsjednika, sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost, postao je svjestan ozbiljnosti situacije. Unatoč raznim špekulacijama, Putin je odlučio iscrtati te crvene linije podjele u Europi. Iskoristio je trenutak svojevrsne američke slabosti. Iako se čini kao igrokaz, dobro je pripremljen. Ovo je nekako očekivani tijek zbivanja, ako smo pratili godinama eskalaciju ukrajinske krize", rekla je.

>> Opširnije

Oglasilo se ukrajinsko veleposlanstvo u Hrvatskoj.

"Ukrajina osuđuje odluku Ruske Federacije o priznavanju "nezavisnost" stvorenih Rusijom kvazi-entiteta na privremeno okupiranim teritorijima Ukrajine - takozvanih "Luganske Narodne Republike" i "Donjecke Narodne Republike".

Takvim aktivnostima je ruska strana grubo prekršila temelje međunarodnog prava, Povelju UN-a, te narušila suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", piše ukrajinsko veleposlanstvo.

"Odluka Rusije o priznavanju takozvanih "Luganske Narodne Republike" i "Donjecke Narodne Republike" neće imati nikakve pravne posljedice. Ova odluka naglo povećava eskalaciju situacije i može značiti jednostrano povlačenje Ruske Federacije iz Minskih dogovorenosti.

Ukrajinska strana razumije namjere Rusije i njezinu želju isprovocirati Ukrajinu. Uzimamo u obzir sve rizike i ne podliježemo provokacijama, ostajemo privrženi političkom i diplomatskom rješavanju rusko-ukrajinskog oružanog konflikta.

Sljedeći odredbu predsjednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, ukrajinska diplomacija trenutno koristi cijeli svoj diplomatski arsenal kako bi spriječila izbijanje oružanog sukoba. Ministar vanjskih poslova Ukrajine Dmitro Kuleba u stalnom je kontaktu sa svojim kolegama radi koordinacije diplomatskih napora i poduzimanja mjera za održavanje sastanaka međunarodnih tijela, summita, privlačenje obrambene pomoći i primjenu oštrih sankcija protiv Rusije.

Daljnje odluke i koraci Ruske Federacije uvelike ovise o reakciji svijeta na današnje događaje. Stoga inzistiramo na primjeni bolnih sankcija protiv Rusije kako bismo poslali jasan signal o nedopustivosti daljnje eskalacije. Vrijeme je za djelovanje kako bi se prekinula ruska agresija te obnovio mir i stabilnost u Europi", dodaju.

Sirija je objavila da podržava odluku ruskog predsjednika Vladimira Putina o priznanju neovisnosti dviju separatističkih regija na istoku Ukrajine.

„Sirija podržava odluku predsjednika Putina o priznanju republika Lugansk i Donjeck te će s njima surađivati“, prenosi državna agencija SANA riječi ministra vanjskih poslova Faisala Mikdada u utorak. 

„Što Zapad čini protiv Rusije slično je onome što je činio protiv Sirije tijekom terorističkog rata“, rekao je ministar na Valdajskom forumu u Moskvi. 

Rusija je bila glavni saveznik sirijskog predsjednika Bašara al-Asada u ratu koji je izbio 2011. godine. 

Mikdad je kazao da SAD i Zapad nastavljaju podržavati terorizam u Siriji, što predstavlja prijetnju za Bliski istok i svijet.

Cijene nafte premašile su na početku trgovine na londonskom tržištu 99 dolara nakon ruskog priznanja dvije odmetnute proruske regije na istoku Ukrajine.

>> Opširnije

Boris Johnson kaže da udaljavanje od ruske nafte i plina pomaže energetskoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva.

"U Velikoj Britaniji smo uspjeli značajno smanjiti našu ovisnost o ruskom plinu. Samo 3% naših opskrba plinom sada dolazi iz Rusije."

"Što se ova zemlja brže može oslanjati na vlastitu energiju, to ćemo biti prosperitetniji", rekao je.

Britanski premijer Boris Johnson kazao je da je Putin povrijedio suverenitet Ukrajine.

"Odmah ćemo uvesti paket međunarodnih sankcija", kaže Johnson. Sankcije će biti predstavljene danas u 12:30 po lokalnom vremenu.

"Ovo je prvi u nizu paket sankcija jer vjerujemo da će se Rusija i dalje iracionalno ponašati", rekao je Johnson.

"Bojim se da svi dokazi idu prema tome da je Putin doista sklon invaziji na Ukrajinu, spreman je da pregazi, pokori neovisnu suverenu europsku zemlju i mislim, budimo skroz jasni, to će biti katastrofa" , rekao je.

Sankcije, rekao je Johnson, neće obuhvatiti samo pobunjeničke regije nego i samu Rusiju.

SAD i europski saveznici u utorak su spremni najaviti nove žestoke sankcije Rusiji nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin formalno priznao dvije separatističke regije na istoku Ukrajine.

Srpski tabloidi za to vrijeme pišu da je Ukrajina napala Rusiju.

>> Opširnije

Dva ukrajinska vojnika ubijena su u granatiranju tijekom noći, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo obrane. Dodaju da je 12 osoba ozlijeđeno.

U izvješću od jutros navodi se da je Ukrajina zabilježila 84 prekršaja u 24 sata, a koje su počinili separatisti koje podržava Rusija. Dodaju da je u 64 slučaja korišteno oružje koje je zabranjeno Sporazumima iz Minska.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović osudio je odluku Rusije da prizna neovisnost ukrajinskih separatističkih regija Donjeck i Lugansk, ustvrdivši da svojim potezom Moskva krši međunarodno pravo i međunarodni poredak zasnovan na pravu. 

Predsjednik Crne Gore naveo je da njegova država osuđuje sve akte o priznanju oblasti Donjecka i Luganska kao neovisnih entiteta. 

“Crna Gora ponavlja svoju nedvosmislenu podršku neovisnosti, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine u okviru njezinih međunarodno priznatih granica”, napisao je Đukanović na Twitteru.

Crna Gora je članica NATO-a, a svoju vanjsku politiku usuglasila je s politikom EU i podržala je ranije uvođenje sankcija Rusiji.

Na Zagrebačkoj se burzi danas očekuje oprezno trgovanje, a u fokusu ulagača bit će poslovna izvješća domaćih kompanija i kretanja na svjetskim burzama, koje su pod pritiskom zbog rasta napetosti između Rusije i Ukrajine.

>> Opširnije

Europska unija odlučit će o tome koje će sankcije uvesti Rusiji "danas poslijepodne", rekao je novinarima u utorak visoki predstavnik EU Joseph Borrell.

Borrell je rekao da je pozvao na hitan neformalni sastanak ministara vanjskih poslova Europske unije danas poslijepodne kako bi se razgovaralo o europskom odgovoru Rusiji.

Boris Johnson najavio je da će održati govor u parlamentu kasnije tokom dana.

Ukrajinski ministar obrane Oleksii Reznikov izjavio je rano u utorak da Ukrajina "ostaje samouvjerena i smirena", nakon što je Rusija poslala postrojbe u odmetnute pokrajine.

U tvitu rano u utorak na svom službenom profilu, Reznikov je dodao da je "Kremlj priznao vlastitu agresiju na Ukrajinu".

SAD i njegovi saveznici su se u ponedjeljak na izvanrednoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a obrušili na Rusiju i osudili priznavanje pobunjeničkih regija u Ukrajini i naredbu predsjednika Vladimira Putina o raspoređivanju snaga kao teško kršenje međunarodnog prava i "izgovor za rat".

Američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield izrazila je prezir prema izjavi Putina da će ruska vojska u Donetsku i Lugansku preuzeti mirotvornu ulogu.

"Naziva ih postrojbama za održavanje mira. To je glupost. Znamo što uistinu jesu", rekla je Thomas-Greenfield.

>> Opširnije

Aleksandar Vučić komentirao je situaciju u Ukrajini.

"Zabrinut sam. Naša pozicija nije laka. Politički pritisci na Srbiju zbog odluke Putina bit će sve veći. Samo ono što sam doživio u posljednja tri dana potvrđuje moje riječi", rekao je Vučić.

"Slijedi nam nimalo jednostavan period za Srbiju. Danas sam nakon sjednice izdao nalog vojsci, kao vrhovni zapovjednik, da u svakom trenutku budu pripremljeni na najbolji mogući način. Nastavljamo kupovati ono što je najbolje za obranu zemlje", rekao je Vučić, piše Blic.

>> Opširnije

Slovenski premijer Janez Janša osudio je odluku Rusije da prizna ukrajinske separatističke regije Donjeck i Lugansk te se zauzeo da Europska unija ponudi  Ukrajini "perspektivu punopravnog članstva".

"Rusko priznanje dva separatistička teritorija u Ukrajini predstavlja očito kršenje međunarodnog prava i dogovora iz Budimpešte i Minska. Slovenija osuđuje taj nezakonit čin. EU mora Ukrajini ponuditi perspektivu punopravnog članstva," napisao je predsjednik slovenske vlade na Twitteru.

Janša je u ponedjeljak u Sloveniji imao bilateralni susret s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, nakon kojega su se obojica založili za deeskalaciju sukoba i političko rješenje krize oko Ukrajine.

Janša je nakon susreta s politički bliskim mađarskim premijerom kazao da eskalacija tog  konflikta "ne bi imala pobjednika", posebno zbog sadašnjeg stupnja razvoja vojne tehnologije i da bi to morali znati "svi koji zveckaju oružjem".

Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) "oštro osuđuje" rusko priznanje dviju odcijepljenih regija u istočnoj Ukrajini kao neovisnih država, navodi se u priopćenju te organizacije.

Odlukom Kremlja da prizna regije Donjeck i Lugansk "krše se međunarodno pravo i temeljna načela OESS-a i protivna je Sporazumima iz Minska", navodi se u zajedničkoj izjavi čelnika OESS-a, uključujući predsjedavajućeg Zbigniewa Raua i glavnog tajnika Helgu Mariju Schmid.

"Kao i sve države članice OESS-a, Rusija se obvezala poštovati suverenitet i teritorijalni integritet drugih. Pozivamo Rusiju da odmah povuče ovu odluku", stoji u zajedničkom priopćenju.

Takozvani Protokol iz Minska sporazum je potpisan između Rusije i Ukrajine 2015. za rješavanje sukoba u regiji Donbas.

SAD je preostali dio diplomata iz Ukrajine poslao u Poljsku.

Potvrdio je to Antony Blinken tijekom noći. Blinken kaže da je to privremeno i iz sigurnosnih razloga.

Australskim ambasadorima i djelatnicima ambasade rečeno je da napuste Ukrajinu, objavilo je australsko ministarstvo vanjskih poslova.

"Ambasada u gradu Lavovu trenutno je zatvorena", rekla je ministrica Marise Payne.

Osoblje je poslano u Rumunjsku i istočnu Poljsku.

Američki državni tajnik Antony Blinken kazao je da je rusko priznavanje "takozvanih republika" sramotan i predvidljiv akt.

"Osuđujemo to najoštrije i stojimo uz Ukrajinu, kao što sam večeras rekao ukrajinskom ministru vanjskih poslova", tvitao je Blinken.

Estonija i Latvija osudile su jučerašnji ruski potez.

"Moskva nije ozbiljna po pitanju diplomacije", tvitao je u ponedjeljak na svom službenom profilu estonski predsjednik Alar Karis.

Upozorio je da Rusija traži razloge da izazove ili opravda rat, dodajući da "Estonija nikada neće prihvatiti nezakonitu odluku Rusije da prizna Donjeck i Luhansk".

Estonska premijerka Kaja Kallas opisala je rusko djelovanje kao "ozbiljan napad na neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine". Pozvala je EU da uvede sankcije.

Tajvansko ministarstvo vanjskih poslova izrazilo je "duboko žaljenje i osudu" prema Rusiji.

Glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Joanne Ou izjavila je novinarima u utorak da su postupci Rusije kršenje Povelje Ujedinjenih naroda te da takvo ponašanje potkopava napore međunarodne zajednice da se nađe mirno rješenje krize.

"Ministarstvo vanjskih poslova još jednom poziva sve strane da poštuju suverenitet, neovisnost i teritorijalni integritet Ukrajine te se protivi jednostranim promjenama statusa quo silom ili prisilom", rekla je.

Na azijskim su burzama indeksi u utorak oštro pali, dok su cijene nafte snažno porasle jer se ulagači plaše rata u Ukrajini nakon što je Rusija poslala svoje trupe u dvije proruske regije u toj zemlji.

>> Opširnije

Japan će se najvjerojatnije pridružiti zapadnim sankcijama protiv Rusije, uključujući i zabranu izvoza u tu zemlju elektroničkih čipova i drugih visokotehnoloških proizvoda, ukoliko ruski predsjednik Vladimir Putin zapovjedi invaziju na Ukrajinu, izvijestio je u utorak dnevni list Yomiuri.

Odluka trećeg svjetskog gospodarstva da se pridruži svom američkom savezniku i drugim članicama skupine G7 u prijetnji ekonomskim sankcijama dolazi nakon što je Putin zapovjedio svojim snagama da uđu u odmetnute regije na istoku Ukrajine koje sada Rusija priznaje kao neovisne države.

Zabrana japanskog tehnološkog izvoza u Rusiju bila bi šira od one nametnute 2014. nakon okupacije ukrajinskog poluotoka Krima, a Tokio također razmatra uvođenje sankcija ruskim bankama, objavio je Yomiuri.

Dužnosnici japanske vlade zasad nisu komentirali te informacije.

>> Opširnije

Sjedinjene Države koordiniraju se sa saveznicima i danas će najaviti nove sankcije Rusiji, u odgovoru na odluku Moskve da prizna nezavisnost dviju odmetnutih ukrajinskih regija i tamo pošalje svoju vojsku, kazali su u ponedjeljak američki dužnosnici.

"SAD će sutra nametnuti sankcije Rusiji u odgovoru na ovo jasno kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta", kazala je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield novinarima nakon sastanka Vijeća sigurnosti UN-a u ponedjeljak navečer.

"Mi možemo, hoćemo i moramo biti ujedinjeni u pozivima Rusiji da povuče svoju vojsku, vrati se za diplomatski stol i radi ka miru", dodala je.

>> Opširnije

Predsjednik Parlamentarne skupštine Vijeća Europe (PACE) Tiny Kox ocijenio je u ponedjeljak da Rusija priznanjem dviju odmetnutih proruskih regija na istoku Ukrajine krši međunarodne zakone te pozvao Rusiju da tu odluku poništi, priopćeno je iz Vijeća Europe.

"Pridružujem se izjavi glavne tajnice Vijeća Europe Marije Pejčinović Burić da je priznanje takozvanih 'narodnih republika' Donjeck i Lugansk u suprotnosti s međunarodnim pravom te da predstavlja jednostrano kršenje Sporazuma iz Minska, koji ostaju jedina osnova za rješenje sukoba u Donbasu", navodi Kox u izjavi.

"Zajedno s glavnom tajnicom, potvrđujem nepokolebljivu potporu suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica", ističe se u izjavi.

Pridružuje se glavnoj tajnici Pejčinović Burić u pozivu Rusiji da poništi ovakvu odluku, te poziva Rusiju da se suzdrži od daljnjeg pogoršavanja situacije.

"Zajedno s glavnom tajnicom ustrajno pozivam sve države članice Vijeća Europe da svoje nesuglasice rješavaju dijalogom temeljenim na poštivanju načela sadržanih u Statutu Vijeća Europe i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima", napominje Kox, koji će, kako navodi, Skupštini predložiti da se hitno pozabavi ovim pitanjem, "uključujući i na Stalnom odboru u Berlinu 11. ožujka".

Andrej Plenković na Twitteru se oglasio o ruskom priznaju separatističkih regija u Ukrajini. 

"Osuđujemo rusko priznanje samoproglašenih regija Donjecka i Luhanska koje predstavlja kršenje međunarodnog prava i teritorijalne cjelovitosti Ukrajine. Zajedno s partnerima EU izražavamo solidarnost s Zelenskim i ukrajinskim narodom.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ponedjeljak je navečer osudilo rusko priznanje samoproglašenih proruskih republika na istoku Ukrajine. 

MVEP u objavi na Twitteru navodi da takav potez ruskog predsjednika Vladimira Putina "krši ukrajinski teritorijalni integritet, međunarodno pravo, Sporazume iz Minska i potkopava diplomatsko rješenje" krize. 

"Čvrsti smo u podršci ukrajinskom suverenitetu", naglašavaju u MVEP-u. 

Hrvatska je u nizu zapadnih zemalja koje su u ponedjeljak snažnom osudom reagirale na rusko priznanje i optužile Vladimira Putina za kršenje međunarodnog prava i ukrajinskog suvereniteta. 

“Unija će reagirati sankcijama protiv onih koji su uključeni u ovaj nezakonit čin”, upozorili su u zajedničkoj izjavi predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel.

Sankcije je najavila i Velika Britanija, a kakve će one biti objavit će premijer Boris Johnson u utorak. On je ranije kazao da će sankcije proglasiti ako ruska vojska stupi na tlo Ukrajine, a taj je uvjet ispunjen navodnom mirovnom misijom koju je Putin naredio. 

Američki predsjednik Joe Biden uredbom će zabraniti "nova ulaganja, američko financiranje i trgovinu" s dvije odmetnute regije istočne Ukrajine koje je ruski predsjednik Vladimir Putin u ponedjeljak priznao neovisnim entitetima.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki dodala je da će uslijediti još mjera, ali da su one odvojene od sankcija koje su Sjedinjene Države i njihovi saveznici pripremali u slučaju ruske invazije na Ukrajinu.

I glavni tajnik UN-a Antonio Guterres osudio je Putinovu odluku. Ona je "nespojiva s načelima Povelje UN-a", dodao je. "UN u skladu s rezolucijom Opće skupštine i dalje u cijelosti podupire suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine u međunarodno priznatim granicama", dodao je Antonio Guterres.

Njegov kolega iz NATO-a Jens Stoltenberg uvjeren je da si ovime Rusija fabricira opravdanje za invaziju na Ukrajinu.