ADMINISTRACIJA Joea Bidena uvela je sankcije ruskom naftnom sektoru u samom finišu aktualnog mandata, što je ključni izvor prihoda predsjednika Vladimira Putina. Bijela kuća je 10. siječnja najavila nove sankcije protiv ruskog naftnog sektora. Na crnoj listi našlo se skoro 200 brodova takozvane ruske flote iz sjene, a kaznene mjere ciljaju i na ruske proizvođače nafte Gazprom i Surgutneftegaz.

Koncem 2022. godine uvedene su sankcije čiji je cilj bio definiranje gornje granice za cijenu ruske nafte. Moskva je u međuvremenu uspjela pronaći razne načine da te mjere zaobiđe. Cilj sankcija je tada bio da se cijenu naftu, koristeći razne mehanizme, ograniči na maksimalno 60 američkih dolara (oko 58.2 eura) po barelu ruske nafte. Kakve efekte od novih sankcija očekuju stručnjaci?

Craig Kennedy, neovisni stručnjak za Rusiju koji radi na Davisovom centru za ruske studije na Sveučilištu Harvard, uvjeren je da je paket novih sankcija "bolan udarac" za Rusiju. "To znači da će neki brodovi, u koje su se oni dosad mogli pouzdati, morati ostati usidreni u lukama diljem svijeta, od njih više neće biti koristi", rekao je za Deutsche Welle.

Benjamin Hilgenstock iz Kyiv School of Economicsa za DW kaže da su Novosti iz SAD-a "vrlo dobrodošao razvoj". Ipak, naglašava da je potrebno nastaviti vršiti pritisak. "Zemlje međunarodne koalicije moraju i dalje sankcionirati tankere iz sjene, sve dok ta flota iz sjene ne postane povijest", dodaje naš sugovornik.

Cijena sirove nafte dosegnule su najvišu razinu od kolovoza prošle godine. Potez Bidenove administracije, kako se pretpostavlja, mogao bi biti motiviran i predviđanjima da će se tijekom 2025. na globalnim tržištima možda naći previše nafte.

Koliko je nafta važna Rusiji?

Izvorno je, prilikom uvođenja gornje granice za cijenu ruske nafte, cilj bio spriječiti poremećaje na tržištu – ideja je, dakle, bila da ruska nafta i dalje bude prisutna na tržištu kako bi se osigurala opskrba, no da se njezina cijena limitira kako bi se smanjilo ruske prihode. Zapadnjačke osiguravateljske kuće i logističke kompanije, koje dominiraju globalnim brodarskim tržištem, ne bi, naime, svoje usluge stavile na raspolaganje da se rusku naftu prodaje po cijeni većoj od 60 dolara po barelu – i zato ne bi ni bilo moguće distribuirati rusku naftu po svijetu.

No Rusija je zaobišla gornju granicu, kupila je stotine starijih tankera i etablirala svoju "flotu iz sjene". Ti su brodovi počeli transportirati naftu u one zemlje koje su kupovale veće količine, primjerice, u Indiju i Kinu, koristeći netransparentne osiguravateljske modele.

Iako su ruski prihodi u prvih šest mjeseci nakon uvođenja gornje granice za cijenu nafte znatno opali, u posljednjih 18 mjeseci uglavnom su se oporavili. Sudeći po navodima Centre for Research on Energy and Clean Aira (CREA), ruski prihodi od izvoza sirove nafte porasli su za 6% tijekom 2024. – iako je u protekloj godini volumen izvoza (odnosno količina nafte) opao za 2% u odnosu na godinu prije.

Prihodi od izvoza nafte iznimno su važni za predsjednika Vladimira Putina, s obzirom na to da je drastično povećao vojne izdatke, kako bi na bojnom polju mogao nadjačati Ukrajinu. Vojni izdaci su se od 2021. godine više nego utrostručili, a u proračunu za ovu godinu dosegnuli su rekordnih 13.5 bilijuna rublja (oko 131 milijardu dolara, odnosno 128 milijardi eura). To je enormni rast u odnosu na prošlu godinu – čak 25%.

"Nafta je za Rusiju postala krucijalna", kaže Kennedy. "Rusija je sve više pod pritiskom. Nakon gubitka europskog tržišta plina još je važniji postao izvoz nafte, odnosno potreba da se iz toga izvuče maksimum", dodaje. EU je od invazije na Ukrajinu početkom 2022. dramatično reducirala količinu plina koji je kupovala od Rusije.

Flota iz sjene

Nakon što je koncem 2023. postalo jasno da flota iz sjene pomaže Rusiji u zaobilaženju sankcija, na meti vlasti SAD-a našli su se pojedini tankeri koji su završili na crnoj listi.

Kennedy taj potez smatra "nevjerojatno uspješnim", a u razgovoru za DW dodaje: "Čim bi se ime i broj nekog tankera našli na toj listi, zemlje poput Kine i Indije više nisu pokazivale spremnost na prihvat ruske nafte koja se transportirala tim brodovima." 

Rusija je tako bila prisiljena prestati koristiti nekolicinu tankera. "Jednim potezom pera u Washingtonu su uspjeli onesposobiti desetke tih brodova, radi se o tankerima u vrijednosti 40 milijuna dolara", naglašava Kennedy.

No Amerikanci su u ožujku 2024. obustavili praksu sankcioniranja pojedinih tankera, špekuliralo se da je ta odluka bila motivirana strahom da bi tako stroga praksa nad ruskom naftom mogla rezultirati smanjenjem ponude na globalnom tržištu, odnosno cjenovnim šokom uoči predsjedničkih izbora u SAD-u.

Iako su u međuvremenu i Ujedinjeno Kraljevstvo i Europska unija (EU) počeli sankcionirati ruske tankere, stručnjaci smatraju da je u ovom kontekstu ključno ono što se odluči u SAD-u. Kennedy polazi od toga da bi činjenica da je znatan broj ruskih tankera pod sankcijama SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i EU mogla pojačati pritisak na Moskvu.

Kolika je šteta za Rusiju?

Rusija će nastaviti zarađivati milijarde od izvoza svoje nafte, ali ova posljednja odluka SAD-a, smatraju stručnjaci, bit će itekako bolna za Moskvu. Benjamin Hilgenstock smatra da bi se rusku ekonomiju moglo ozbiljno oslabiti kombinacijom dvaju poteza: na jednoj strani to je ciljano targetiranje pojedinih tankera, a na drugoj borba protiv manipulacija prilikom istovara nafte s tankera. Naime, radi se o situaciji u kojoj brodari (lažno) tvrde da je cijena nafte koja se nalazi na nekom tankeru (i koju treba istovariti) u skladu s deklariranom gornjom granicom.

"To bi bilo itekako bolno", kaže on. "Tako bi se pojačao pritisak na rubalj, što bi rezultiralo rastom inflacije, odnosno reduciranjem proračunskih izdataka i slično."

Ako Indija i Kina nastave ignorirati sankcionirane tankere, Rusija bi mogla biti prisiljena da se pridržava gornje granice za cijenu barela – ili da to simulira, primjerice, lažiranjem odgovarajuće dokumentacije. "Što god se dogodi, za Rusiju to sve postaje rizičnije i skuplje", smatra Kennedy.

Manje nafte, više mira?

Bez obzira na to što se diskusija oko dinamike gornje cijene za rusku naftu, odnosno osiguravateljske manipulacije, mnogima može činiti apstraktnom, činjenica je da uspješne sankcije protiv ruskog energetskog sektora imaju izravan efekt na sposobnost Vladimira Putina da vodi rat u Ukrajini, odnosno diktira daljnji razvoj po svojim uvjetima.

"To potkopava povjerenje u Moskvu da će biti sposobna spriječiti moguću naglu i osjetnu krizu, koja bi uništila iluziju o tome da je Rusija otporna i da se može boriti dok god bude potrebno", smatra Kennedy.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u međuvremenu je reagirao na vijesti iz SAD-a o novim sankcijama. "Što manje prihoda Rusija ostvari od prodaje nafte, to će prije biti moguće ponovno uspostaviti mir", napisao je na platformi X.