VLASTI Bosne i Hercegovine morale su vratiti vladama Švedske i Danske milijunske donacije namijenjene projektima reforme javne uprave jer godinama ništa nisu učinile kako bi počele mijenjati taj sustav opterećen političkim utjecajima i nesposobnošću kadrova.

Koordinator za reformu javne uprave u BiH Dragan Ćuzulan potvrdio je za portal Fokus kako je moralo biti vraćeno najmanje 5,2 milijuna konvertibilnih maraka (2,6 milijuna eura) donatorskih sredstava.

"Švedska i Danska zatražile su povrat novca zbog nepostojanja strateških dokumenata u oblasti reforme javne uprave", kazao je Ćuzulan.

Članstvo u EU

Reforma javne uprave jedan je od 14 prioriteta koje je Europska komisija navela 2019. godine u svom mišljenju o mogućem statusu BiH kao kandidata za članstvo u Uniji.

Zahtjev za stjecanje tog statusa BiH je podnijela još 2016. godine, no do danas nije provela ništa od sustavnih reformi koje su preduvjet za pozitivno mišljenje Europske komisije i korak dalje k potencijalnom članstvu.

I u slučaju reforme javne uprave BiH je sama sebi najveći problem i neprijatelj jer različite razine vlasti različito interpretiraju što i kojom dinamikom im je činiti. Ćuzulan je podsjetio kako je Republika Srpska strateški okvir za reformu javne uprave usvojila tek prije dva mjeseca dok su ostale razine vlasti u zemlji to učinile još prije dvije godine.

Tako su nakon višegodišnjeg kašnjenja tek sada stvoreni uvjeti za usvajanje akcijskog plana po kojemu bi zadaće iz strateškog okvira trebalo provoditi.

Služi za uhljebljivanje

Javna uprava u BiH odnosno njezina administracija označena je preglomaznom i premreženom nedopustivim političkim utjecajima jer uglavnom služi za "uhljebljivanje" stranačkih poslušnika koji su pri tome najčešće potpuno nekompetentni za poslove koji su im povjereni.

Inozemni donatori su do sada za reformu javne uprave u BiH osigurali više od 32 milijuna konvertibilnih maraka (16,3 milijuna eura), a potrošeno je oko 20 milijuna KM (10 milijuna eura).

Još 10 milijuna KM i dalje je na raspolaganju, no Danska i Švedska su odlučile u tome više ne sudjelovati jer je BiH prekoračila sve rokove na čije se poštivanje ranije obvezala.

Komentar Delegacije EU u BiH bio je kako je jasno da u BiH nema potrebne političke potpore za reformu javne uprave, a ista je i procjena organizacije Transparency International (TI).

"Provedba stvarnih reformi podrazumijevala bi vrlo nepopularne poteze, u smislu racionalizacije broja zaposlenih, zapošljavanje po kriteriju meritornosti odnosno stručnosti, a ne po partijskoj pripadnosti. Interes političkih elita je zapravo status quo, jer im to omogućava da zadrže pozicije u kojim imaju gotovo neograničenu moć, a javna uprava im zapravo koristi kao plijen koji im omogućava o(p)stanak na vlasti", kazao je direktor TI za BiH Srđan Blagovčanin.