BIRN: Hrvatska i ukrajinska ekstremna desnica imaju globalni projekt

BIRN: Hrvatska i ukrajinska ekstremna desnica imaju globalni projekt
Foto/Screenshot: EPA/Balkan Insight

EKSTREMNO desni militantni pokret u Ukrajini učvršćuje veze s raznim nacionalistima, desnim ekstremistima i ratnim veteranima u Hrvatskoj, otkrio je portal Balkan Insight u svojoj istrazi.

Novinar Balkan Insighta Michael Colborne u sklopu svog istraživanja našao se s jednim od njih u Zagrebu. Denis Šeler (43) u kafiću u kojem su se našli isticao se jedino po džemperu s ćiriličnim natpisom AZOV, kakav se zasigurno ne vidi svaki dan u Hrvatskoj.

Balkan Insight je inače portal međunarodnog nevladinog udruženja Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) na engleskom jeziku. 

Veteran Domovinskog rata i ukrajinske bojne Azov

Šeler je rođeni Zagrepčanin i veteran Domovinskog rata, ali kao što njegov džemper potvrđuje, i veteran rata u Ukrajini koji je izbio 2014. između nove ukrajinske vlade, koja je zamijenila svrgnutog i odbjeglog proruskog predsjednika Viktora Janukoviča, i ruskih separatista na istoku zemlje, koje aktivno pomaže Rusija.

No kako piše Colborne, džemper s natpisom Azov otkriva još nešto - odanost ekstremno desnom pokretu koji je imao istaknutu ulogu u prvoj fazi rata koji još uvijek traje, iako smanjenim intenzitetom. U njemu je dosad poginulo više od 13 tisuća ljudi na obje strane, a mirovni sporazumi potpisani u Minsku nikad nisu zaista zaživjeli. 

Šeler je, naime, od 2014. do 2015. bio jedan od 20-30 Hrvata koji su se u ukrajinskom Donbasu borili kao dio paravojne bojne Azov. Ovi Hrvati su se, naime, solidarizirali s ukrajinskom borbom protiv ruskih separatista koji su proglasili paradržavnu Republiku Donjeck i Republiku Luhansk na teritoriju koji su zauzeli, baš kao što su srpski separatisti napravili s tzv. Republikom Srpskom Krajinom u Domovinskom ratu. A kao što su srpske pobunjenike aktivno pomagale JNA i srpske vlasti, isto, unatoč upornom poricanju, očito radi i Rusija u Donbasu. U isto vrijeme, ruskim separatistima su u pomoć otišli deseci srpskih dobrovoljaca, uglavnom povezanih s četničkim pokretom.

"Na sentimentalnom, podsvjesnom nivou za Hrvate, Ukrajina je prijatelj", komentirao je za Balkan Insight Tomislav Sunić, hrvatsko-američki autor kojeg se česti opisuje kao "intelektualnog gurua" hrvatske ekstremne desnice. 

Azov poriču da su neonacisti, ali dokazi govore suprotno

No čini se da je barem neke od hrvatskih, ali i drugih dobrovoljaca iz različitih europskih zemalja, privuklo i ideologija Bojne Azov. Bojnu je osnovao i njom u početku zapovijedao Andrej Bilecki koji je prije toga vodio neonacistički Socijalno-nacionalni pokret i Patriot Ukrajine.

Bilecki je, kako je u knjizi o Ukrajini pisao britanski profesor Richard Sakwa, izjavio da njegov pokret ima "povijesnu misiju odvesti bijele rase svijeta na konačni križarski pohod za njihovo preživljavanje... križarski pohod protiv podljudi (Untermenschen) predvođenih Semitima". 

Iz ovih razloga je i američki Kongres izglasao zabranu američke vojne obuke za pripadnike Bojne Azov, a isto je napravila i Kanada.

A dok je rat u Donbasu, ukrajinskoj regiji poznatoj po industriji ugljena i čelika, već godinama u napetoj pat-poziciji, Azov je prešao s bojnog polja na političke aktivnosti, učvršćujući veze s ekstremnom desnicom diljem Europe - uključujući Hrvatsku, piše novinar BIRN-a.

I ukrajinski i hrvatski ekstremisti pokušavaju revidirati zločine iz Drugog svjetskog rata

Bojna Azov se iskazala na bojnom polju, ali i stekla zloglasnost zbog nacističkih obilježja koja neki njeni pripadnici nose, kao i optužbi za ratne zločine poput mučenja ratnih zarobljenika. U međuvremenu je integrirana u ukrajinsku Nacionalnu gardu, vrstu vojne policije koja je pod nadležnošću ministarstva unutarnjih poslova. No u međuvremenu je osnovala i svoje političko krilo, Nacionalni korpus, paravojnu jedinicu nazvanu Nacionalna milicija, Omladinski korpus, a ima i sportski bar, teretane i "društveni centar" poznat kao Kozačka kuća, nedaleko od Majdana.

Majdan je, naravno, ukrajinsko ime za Trg neovisnosti u Kijevu, po kojem je i revolucija iz 2014. kojom je Ukrajina istrgnuta iz čvrstog ruskog zagrljaja dobila ime EuroMajdan. A iako je ta revolucija velikim dijelom bila proeuropski i liberalno nastrojena, ekstremni desničari su u njoj odigrali bitnu ulogu zbog svoje militantnosti i nepokolebljivosti na barikadama i pred policijom koja je u finalnom sukobu otvorila vatru na prosvjednike i ubila na desetke njih. 

Pripadnici Azova se, kao i drugi ukrajinski ultranacionalisti, često pozivaju na naslijeđe Stepana Bandere, vođe Organizacije ukrajinskih nacionalista (OUN), političkog pokreta koji se za vrijeme Drugog svjetskog rata i nekoliko godina nakon njega, sa svojim vojnim krilom zvanim Ukrajinska ustanička armija, borio protiv njemačkih nacista, Sovjeta i Poljaka, a za ukrajinsku neovisnost. No u isto vrijeme, sudjelovala je u etničkom čišćenju i navodnom genocidu ukrajinskih Poljaka. Neki njihovi pripadnici pomagali su i nacistima u Holokaustu, odnosno istrebljenju Židova. 

Ukrajinski nacionalisti danas pokušavaju umanjiti ili izbrisati zločine svojih uzora, baš kao što je sve češće slučaj i u Hrvatskoj kad je riječ o ustaškoj politici istrebljenja nad Srbima, Židovima i Romima za vrijeme tzv. Nezavisne Države Hrvatske. 

Međunarodne ambicije Azova: Paneuropa i Intermarium

Stranka Nacionalni korpus po anketama je ispod praga za nove parlamentarne izbore ovog mjeseca. No Azov ima mnogo šire ambicije od Verhovne rade, ukrajinskog parlamenta. Colborne tako piše da je međunarodna tajnica Nacionalnog korpusa, Olena Semenjaka, već organizirala brojne skupove i konferencije i razvila veze s ekstremno desnim grupama i strankama diljem Europe, uključujući njemački neonacistički NDP i neofašistički Casa Pound u Italiji. 

Azov je, prema izvještaju stranice za istraživanje preko otvorenih izvora (open source) Bellingcat, povezan i s neonacističkim Nordijskim pokretom otpora iz Norveške, ekstremno desnim Socijalnim bastionom iz Francuske, koji je zabranjen u travnju ove godine, kao i poljskim pokretom Szturmowcy (hrv. jurišnici, eng. stormtroopers), estonskom ekstremno desnom strankom EKRE i američkim neonacističkim pokretom Rise Above Movement. Zanimljivo je i da je australski ekstremno desni terorist Brenton Tarrant, koji je pobio 50 muslimana u napadu na džamije na Novom Zelandu, u svom manifestu koristio neonacistički simbol "Crnog sunca", isti onaj koji Azov ima u svom logu. Još jedan simbol u njihovom logu, usput rečeno, vrlo je sličan simbolu "Wolfsangel" koji su koristile brojne postrojbe njemačkog SS-a i Wehrmachta u Drugom svjetskom ratu.

U posljednjih nekoliko godina Azov je uspostavio dvije međunarodne godišnje konferencije: "Paneuropa", za saveznike iz zapadne Europe, i "Intermarium", za zemlje srednje i istočne Europe koje su bile iza sovjetske Željezne zavjese ili dio socijalističke Jugoslavije. Intermarium, latinski izraz za "između mora", kao geopolitički koncept je uveo još poljski lider Jozef Pilsudski tridesetih godina, ali kako objašnjava istraživačica Alexandra Wishart za BIRN, Azov ga je nedavno ponovo uveo kao "odskočnu dasku" za stvaranje europske konfederacije nacionalističkih "etno-država" koje bi bile slobodne i od "kulturnog marksizma" EU-a, kako ga opisuje Azov, i od "neoboljševizma" Rusije. A upravo Hrvatska, kako smatra Wishart, ima središnje mjesto u planovima Azova. 

Hrvatska u središtu planova za međunarodni ekstremno desni savez

"Hrvatska je ključni igrač na Balkanu i dovoljno bitna da pomogne neutralizirati utjecaj i Rusije i EU", zaključuje Wishart koja je sudjelovala na Intermarium konferenciji u listopadu 2018. u Kijevu. 

Azov je ustvari postao "kritično čvorište u transnacionalnoj mreži nasilnih desničarskih ekstremista", prema ocjeni američke organizacije za sigurnosnu analizu Soufan Group. A ove godine prvi put planira održati Intermarium konferenciju u inozemstvu. Točnije, u Zagrebu. Na njoj se očekuju delegati iz Ukrajine, Poljske, baltičkih zemalja, Norveške, Danske i Švedske. 

Azov, odnosno njegov Nacionalni korpus će, kako piše Colborne, na konferenciji u rujnu pokušati zacementirati svoje veze s krajnje desnom koalicijom koja je na nedavnim izborima za EU parlament ostvarila neočekivano treće mjesto i prešla prag s 8,5% glasova - Hrvatskim suverenistima.

Semenjaka je na društvenoj mreži u siječnju otkrila da se "koalicija hrvatskih nacionalističkih stranaka uspostavlja u isto vrijeme s napretkom u pripremi iduće Intermarium konferencije u Zagrebu". Očito je da se radilo o Hrvatskim suverenistima i da je Semenjaka itekako upućena u zbivanja na hrvatskoj krajnjoj desnici.

>> Ruža Tomašić u ustaškoj uniformi izvodila pjesme o Paveliću

Ruža Tomašić će se u Zagrebu sastati s osnivačem Azova

Eurozastupnica Hrvatskih suverenista Ruža Tomašić, bivša policajka koja je emigrirala iz Jugoslavije u Kanadu s 15 godina, nedavno se našla usred skandala zbog otkrića Novosti da je osamdesetih u Kanadi nosila ustašku odoru i recitirala pjesmice u slavu Ante Pavelića i njegovih ustaša. Tomašić je novinaru Novosti komentirala da "se puno toga u međuvremenu promijenilo i iza nekih stvari danas ne stoji", ali je revizionistički pokušala napraviti razliku između ustaša prije rata i ustaškog režima u NDH, kao da se radi o različitim pokretima. 

Što se konferencije u Zagrebu tiče, na njoj će gost biti i osnivač Azova Bilecki koji je trenutno na čelu Nacionalnog korpusa. Iako je bio osuđen na 28 mjeseci za pokušaj ubojstva, pušten je nakon revolucije 2014. u sklopu opće amnestije za "političke zatvorenike".

Bilecki će se u Zagrebu susresti sa suverenistima i drugim hrvatskim ultranacionalistima, potvrdio je Šeler. Tomašić je na upit BIRN-a prvo rekla da ne zna za njegov posjet, da bi potom promijenila priču i rekla da joj je netko ponudio da se susretne s Bileckim i da je pristala jer je "voljna razgovarati s bilo kime". Pa i s osvjedočenim neonacistima, čini se.

Sunić je pak otvoreno priznao BIRN-u da je u redovitoj komunikaciji sa Semenjakom oko nadolazeće konferencije. BIRN je otkrio i da je glavni tajnik Hrvatske konzervativne stranke, vodeće stranke u Hrvatskim suverenistima, ove godine objavio fotografiju na kojoj su on i Šeler na Instagramu, uz komentar "Slava Ukrajini!". To je inače bio bojni poklič OUN-a u Drugom svjetskom ratu, a danas je službeni pozdrav ukrajinske vojske.

Prisjetimo se, naš nogometni reprezentativac Domagoj Vida našao se u problemima kad je izgovorio ovaj pozdrav na snimci nakon pobjede nad Rusijom u četvrtfinalu Svjetskog prvenstva prošle godine. 

U Zagrebu će najaviti osnivanje ekstremno desničarske Legije stranaca?

Još jedan kandidat suverenista i autor Jure Vujić sudjelovao je na konferenciji u Zagrebu u prosincu 2017. koju su organizirali Semenjaka i Leo Marić iz ekstremno desne Generacije Obnove. Marić je pak sudjelovao na nizu konferencija Azova u Kijevu. 

Glavna tema konferencije bit će, piše Colborne, najava osnivanja Azovljeve verzije Legije stranaca, u koju bi pristupali dobrovoljci koji se žele ići boriti u Ukrajinu. BIRN je to otkrio preko tajne komunikacije između neonacista na mobilnoj aplikaciji Discord, koja je u međuvremenu procurila, a gdje su još u veljači prošle godine najavili da će Azov "imati Legiju stranaca u roku od idućih 18 mjeseci, manje-više". 

I Semenjaka je u intervjuu u ožujku 2018. dala do znanja da se Azov "nada stvoriti legiju stranaca". A jedan korisnik poznatog neonacističkog foruma Stormfront je u međuvremenu slavodobitno komentirao da bi globalna "nacional-socijalistička revolucija" mogla početi upravo u Ukrajini, piše Colborne.

Semenjaka nije htjela komentirati ove informacije za BIRN. No još jedan hrvatski veteran, Bruno Zorica, čiji ratni nadimak je bio "Zulu", u više navrata se na objavama Azova na društvenim mrežama spominjao kao ključna ličnost u osnivanju ove vojne ili paravojne jedinice. Zorica je inače 2001., prema tadašnjim medijskim izvještajima, bio osumnjičen za masovno krijumčarenje oružja iz Hrvatske u EU, prvenstveno u Francusku. Nikad nije uhićen niti optužen. 

I Zorica je 2018. bio govornik na Intermarium konferenciji u Kijevu. "Mi smo spremni podijeliti svoje iskustvo i znanje s ukrajinskom vojskom", rekao je tada. Ni on nije htio razgovarati s novinarom BIRN-a o ovom projektu hrvatskih i ukrajinskih ultranacionalista. 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara