Biste li platili 7500 kuna da vam država pošalje uplatnicu za "spas" Uljanika?

Biste li platili 7500 kuna da vam država pošalje uplatnicu za "spas" Uljanika?
Foto: Pixsell/Dusko Marusic/Patrik Macek/123rf

DESET i pol milijardi kuna iznos je koji je potreban da bi brodogradilišta Uljanik Grupe mogla nastaviti s radom, prema procjeni jučer odabranog strateškog partnera DIV Grupe, odnosno Brodosplita, a taj iznos trebali bi platiti porezni obveznici. Tomislav Debeljak, vlasnik DIV-a, jučer je izjavio da “nema šanse” da oni plaćaju dubioze iz prošlosti.

Ako iznos od 10,5 milijardi podijelimo s brojem zaposlenih u Hrvatskoj kojih je 1,4 milijuna, ispada da bi svaki zaposleni za nastavak rada Uljanika trebao platiti 7500 kuna. Ako pak taj iznos podijelimo s brojem radnika u Uljaniku kojih je oko četiri tisuće, svako “radno mjesto” u tim brodogradilištima koštat će dodatnih 2,6 milijuna kuna.

 


Pappo: Ne želimo plaćati nikakve stare dugove

 

Darko Pappo, član uprave DIV-a, u jučerašnjoj emisiji Otvoreno HRT-a također je istaknuo da ne namjeravaju plaćati bilo kakve troškove nastale iz prošlog poslovanja.

“U našoj ponudi je jasno istaknuto: Brodosplit i potencijalna akvizicija Uljanika ne uključuje bilo kakve posljedice proteklog poslovanja, dakle one troškove ili odljeve koji su već dospjeli, oni koji će tek dospjeti ili bilo koji troškovi koji imaju uzrok iz prošlog poslovanja. Koliko će to na kraju biti, to će pokazati samo restrukturiranje. Ove brojke su izračun maksimalne vrijednosti koje se pojavljuju i izlaze iz tih analiza. Da bude svima jasno: za buduće poslovanje za koje bi mi kao novi vlasnik Uljanik Grupe trebali biti odgovorni, mi od države ne tražimo niti jedne jedine lipe. Država ima dvije opcije: jedna je da podupre restrukturiranje s državnom potporom, a druga je da ne podupre i da društvo ide u stečaj ili likvidaciju. I u jednom i u drugom slučaju država ima trošak”, rekao je Pappo.

Ovih 10,5 milijardi kuna ili 1,4 milijarde eura značajno je veći iznos od prijašnjih procjena koje je iznosio ministar gospodarstva Darko Horvat.

"800 milijuna eura će biti težak proces restrukturiranja… Minimum što partner u procesu restrukturiranja mora dati je 50 posto od toga, a drugih 50 posto će dati država", rekao je Horvat prije desetak dana na press konferenciji o restrukturiranju Uljanika.

Vrijedi podsjetiti da je samo prošle godine čak 2,5 milijardi kuna poreznih obveznika otišlo na jamstva za nikad izgrađene ili nezavršene brodove koje je ugovorila Uljanik Grupa.

Brodovi se naravno i dalje otkazuju pa bi jamstva i ove godine mogla koštati oko 1,7 milijardi kuna. A prije svega ovoga je na Uljanik Grupu potrošeno 12,4 milijarde kuna - brodogradilište Uljanik dobilo je 3,7 milijardi kuna, a 3. maj 8,7 milijardi kuna.

Ima li smisla do besvijesti financirati brodogradnju?

S obzirom na to da Debeljak ne namjerava pokrivati stare troškove, već samo preuzeti kompaniju i nastaviti dalje - s državom ili bez nje, pitanje je bi li takav plan mogao biti odobren od strane Europske komisije.

U rujnu prošle godine, prilikom posjeta Hrvatskoj, povjerenica Europske komisije za tržišno natjecanje Margrethe Vestager rekla je da treba paziti da kompanija ne dobije konkurentsku prednost u odnosu na ostale, a kada je riječ o odgovornosti prema novcu poreznih obveznika, istaknuto je da je važno da on ne bude protraćen, nego da restrukturiranje dovede do dugoročne održivosti.

Drugo pitanje koje bi si mogli postaviti porezni obveznici je ima li uopće smisla do besvijesti financirati brodogradnju i hoće li brodogradilišta koja su do sada ovisila o državnoj pomoći, stvarala gubitke na svakom brodu i kojima naručitelji otkazuju brodove sad odjednom moći nastaviti raditi samostalno. Biste li platili 7500 kuna da vam Uljanik pošalje uplatnicu kako bi mogli nastaviti s radom?

*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara