TIMO RAJAKANGAS, bivši veleposlanik Finske u Hrvatskoj, govorio je za N1 o tome kako je Finska odlučila pristupiti NATO savezu i odreći se neutralnosti.

"Odgovor može biti kratak ili dug. Kratki bi bio da je Putin to napravio za nas. Dugi zahtjeva malo povijesti. Doista, Finska je dugo zagovarala politiku neutralnosti, usvojili smo je nakon Drugog svjetskog rata i smatrali smo da je to najbolje za našu sigurnost, dakle, da se ne miješamo u sukobe interesa velikih sila i da ćemo tako doprinijeti sigurnosti i miru u svijetu i Europi. To je bila prva faza", objasnio je Rajakangas za N1.

Druga faza bilo je pristupanje Finske EU 1995. Kaže da se nakon toga više nisu nazivali neutralnima jer članstvo u EU znači biti dio saveza. 

"Od 1995. godine, što se tiče sigurnosne politike, mi smo vojno nesvrstani, a naša sigurnosna politika izgrađena je na četiri stupa", kaže.

Povećanje vojnih troškova ulaskom u NATO

Mišljenje finske javnosti u vezi ulaska u NATO promijenilo se kada je Rusija napala Ukrajinu. Dok je prije 25 posto Finaca smatralo da država ne treba ući u savez, sada ih 65 posto misli da treba postati dio NATO-a. Bivši finski veleposlanik komentirao je vojne troškove Finske nakon što uđe u NATO.

"Vodimo računa o snažnoj i kredibilnoj obrani, a naša potrošnja na vojsku je u posljednje vrijeme bila do dva posto BDP-a, a kao što znate, NATO očekuje da zemlje članice troše dva posto na vojne troškove. Ne mislim da će se troškovi za vojsku povećati, morat ćemo davati svoj dio za organizacijske troškove NATO-a, ali to će biti jedan posto onog što trenutno trošimo za obnovu", rekao je.

Osvrnuo se i na stopiranje energenata iz Rusije te rekao kako samo 10 posto električne energije otpada na onu iz Rusije. Rajakangas kaže da Finska iz Rusije uvozi više nafte, no da to može nadomjestiti s međunarodnog tržišta. 

"Finsko članstvo u NATO-u nema nikakve veze s izbornim zakonom u BiH"

Bivši veleposlanik Finske osvrnuo se na izjave hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. On je ulazak Finske u NATO uvjetovao promjenom izbornog zakona u BiH. Rajakangas kaže da to nije velika tema u javnoj raspravi u Finskoj. 

"Mi shvaćamo da je to više tema unutarnje hrvatske politike, a Hrvatsku smatramo prijateljskom državom i partnericom unutar EU i ne možemo zamisliti da bi vaš parlament uveo neke prepreke za naše članstvo u NATO-u. Rekao bih da je dobro što je predsjednik Milanović to stavio u fokus, ljudi su svjesniji teme, ali činjenica je da to nema nikakve veze s finskim članstvom u NATO-u. To je povezivanje dvije nepovezane teme i to za mene nema nikakve logike ni smisla", komentirao je za N1.

Osvrnuo se i na turskog predsjednika Erdogana koji je također prigovorio u vezi pristupanja Finske i Švedske u NATO. Rekao je da je Erdogan potvrdio predsjedniku Finske da podupiru njihovo pristupanje NATO-u i da će saslušati sve njihove zabrinutosti te ih diplomatski riješiti.