NOVOIZABRANI predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić položio je jučer prisegu u Saboru.

Na pitanje kakav tim misli da će novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić imati, bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić odgovara da nije siguran kakav tim može imati, s obzirom na činjenicu da je predsjednik Vrhovnog suda ujedno čelna osoba sudbine vlasti.

"Gospodin Dobronić kao novoizabrani predsjednik Vrhovnog suda može poći samo od one kadrovske strukture koja već postoji u kadrovskom sudu, i od onih sudaca za koje drži da su osobe od njegovog povjerenja, i pokuša odrediti najbliže suradnike. Tu prije svega mislim na predstojeći godišnji raspored poslova koji mora utvrditi zamjenika, osobu koja će u slučaju spriječenosti gospodina Dobronića mijenjati aktualnog predsjednika Vrhovnog suda, zatim predsjednike odjela i slično", rekao je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić na HRT-u.

"Nešto revolucionarno u prvoj fazi ovoga postupka, nakon izbora i polaganje prisege i preuzimanje dužnosti predsjednika Vrhovnog suda, ne možemo očekivati, a najmanje u planu i provođenju bilo kakvih reformi hrvatske sudbene vlasti, jer reforma hrvatskog pravosuđa niti počinje niti završava izborom predsjednika Vrhovnog suda. Ono što je u konkretnom slučaju pozitivno je činjenica da je ta trakavica iza nas, da smo konačno dobili predsjednika Vrhovnog suda poštujući koliko-toliko ustavom propisanu proceduru", kaže Olujić.

"Očekivanja od njega su velika"

Dodao je i kako je najvažnije da je riječ o osobi koja ima apsolutno povjerenje predsjednika Replike te je dobio parlamentarnu većinu.

"Ta parlamentarna većina od 120 glasova daje nekakvu moralnu snagu, a ostaje za vidjeti koliko će tu snagu u stručnom, profesionalnom smislu gospodin Dobronić moći iskoristiti", rekao je Olujić.

"Predsjednik Vrhovnog suda je čelnik sudbene vlasti u zemlji, očekivanja od njega su velika, u trenutku kada je povjerenje u hrvatsko pravosuđe na iznimno niskim granama, posebno kada je riječ o građanstvu, percepcija građanstva je prilično loša bez obzira na sva silna ulaganja koja se u pravosuđu događaju i silne reforme koje su već napredne. U pravosuđu imamo jednu veliku diskrepanciju između onoga što se čini i onoga što je percepcija o pravosuđu", ističe bivša ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt.

"Kada pogledamo posljednja izvješća Europske komisije ona su loša za Hrvatsku i je nešto s čime će predsjednik suda biti suočen, prema tome očekujem da će s obzirom na ova velika očekivanja krenuti u ozbiljnu analizu, tu je i opća sjednica Vrhovnog suda koju se nadam da će konzultirati kada je riječ o nekim novim potezima koje bi u okviru svojih ovlasti mogao napraviti na razini cijelog pravosuđa i pomoći na reformi, a onda je tu i odnos s izvršnom vlasti, posebno s ministrom pravosuđa, a onda i s predsjednikom vlade. Osobno bih voljela vidjeti neko jedinstvo zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti pa da se o nekim konkretnim strateškim pitanjima razvoja pravne države u Hrvatskoj sjednu sve tri grane vlasti i dogovore što to treba pravosuđu da bi ono bilo efikasno, moderno i snažno", zaključuje.

Suradnja triju grana vlasti

Na pitanje mislili li da se u idućim mjesecima može očekivati suradnja između tri grane vlasti, saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za pravosuđe Damir Habijan kaže kako to ne bi uopće trebali biti upitno.

"Ministar Malenica upravo je govorio o toj sinergiji, o potrebi suradnje predsjednika Vrhovnog suda. Slažem se s gospodinom Olujićem, da je zapravo izvršna vlast, poglavito ministarstvo pravosuđa uprave to koje je zapravo krovni nositelj provođenja reformi unutar pravosudnog sustava. Predsjednik Vrhovnog suda i sam sud nisu ti koji mogu predlagati zakone, oni mogu inicirati određene zakonske prijedloge, međutim izvršna vlast je ta koja provodi reforme i zapravo se u tom smjeru već i ide, a i ako pogledate strategiju borbe protiv korupcije vidite da su već predviđene određene reforme i određeni zakonski prijedlozi koji idu u tom smjeru", rekao je Damir Habijan, saborski zastupnik HDZ-a i član Odbora za pravosuđe.

"Ono što mi je zapalo u oči je činjenica da je program gospodina Dobronića sadržavao neke bitne elemente koji bi eventualno mogli utjecati na ujednačavanje sudske prakse, a samim time i ostvarivanje Ustavom zajamčene pozicije Vrhovnog suda kao najvišeg suda u državi koji među inim osigurava i jedinstvenu primjenu zakona", istaknuo je bivši predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić.