Učenici sve gori, a Jokićeva nasljednica kaže da školstvo u Hrvatskoj i nije loše

Učenici sve gori, a Jokićeva nasljednica kaže da školstvo u Hrvatskoj i nije loše

Foto: Sanjin Strukić/Pixsell

DIJANA VICAN, voditeljica Povjerenstva za provedbu Cjelovite kurikularne reforme ustvrdila je kako "hrvatski sustav na razini osnovnog obrazovanja nije toliko loš da trpi veliku eksperimentalnu primjenu" te da "preporučuje kratkoročne promjene i korake".

Njezina izjava izazvala je lavinu negodovanja od strane profesora koji su radili gotovo dvije godine na Kurikularnoj reformi koju je tada vodio Boris Jokić.

Profesor matematike, Josip Kličinović jedan je od onih koji su sudjelovali u izradi dokumenata Kurikularne reforme i koji je kazao da je reforma koju su izradili, trebala rasteretiti učenike i naglasak staviti na razumijevanje onog o čemu ih se u školi podučava.

Međutim, sad od toga ništa i uopće još nije poznato hoće li se to provoditi.

"Njena je izjava neozbiljna"

U međuvremenu je za Index komentirao navode nove voditeljice Kurikularne reforme koja je zaključila kako "naše osnovnoškolsko obrazovanje nije toliko loše da trpi veliku eksperimentalnu primjenu".

"PISA testovi nam kažu drugačije. Po njima učenici hrvatskih osnovnih škola po matematičkoj pismenosti stoje lošije u odnosu na svoje vršnjake diljem svijeta", kazao je Kličinović.

Ovakav istup nove voditeljice za Index je prokomentirala i profesorica biologije i kemije Žaklin Lukša, koja je bila voditeljica radne skupine za biologiju, prirodu, društvo i vrednovanje.

"Ta njena izjava je paušalna i neozbiljna. Nisu se izjasnili što to znači za silne dokumente koje smo napravili. Eksperimentalna provedba se planira i provodi kroz svake ozbiljne promjene s ciljem da se prati koji su njeni učinci. Nije mi jasno što misle uvoditi. Misle li uvoditi dokumente koje smo mi napravili", kazala je profesorica Lukša.

Istaknula je kako je osnovnoškolsko obrazovanje u Hrvatskoj zastarjelo.

"Naši nastavni programi su isključivo sadržajni, a toga u modernim školskim sustavima više nema. Cilj je da definiramo što želimo da naša djeca znaju, a onda se sadržaji mijenjaju. Mi takav koncept nemamo. Naši nastavnici se jako trude, ali ako želimo promjenu bez dobre edukacije nastavnika toga nema", rekla je profesorica Lukša.

"Nemamo sustavnost, plan i viziju što s obrazovanjem želimo postići"

Diana Greblički-Miculinić, profesorica hrvatskoga jezika koja je bila voditeljica stručne radne skupine za jezično-komunikacijsko područje kurikuluma u razgovoru za Index kazala je kako je obrazovanje bilo zadnja rupa na svirali tijekom cijele predizborne kampanje.

"Mi smo iščekivali ministra kao ozeblo sunce, tko će gospodarstvo uzdignuti ako se ne obrazujemo. No Hrvatsku nedostatak okušavanja promjena koje želimo provesti skupo košta. Nijedna promjena zasad nije prokušana.

Najviše mi smeta da nemamo sustavnost, plan i viziju što s obrazovanjem želimo postići. Svima su usta puna parola, no ne znam je li itko od političara ušao u razred pa da vidi da dijete u 2. razredu srednje mora znati gdje je budizam ili neka religija najzastupljenija, a ne zna da su u Karlovcu 4 rijeke. Uče se čuinjenice o kojima se ne promišlja.

Izjave ministra da trebamo imati uvjete za sve su nemoguće. Imamo tri susjedne škole koje se infrastrukturno nevjerojatno razlikuju. Neke imaju laptope, a neke nemaju ni uveden internet. Neke imaju po 30 učenika dok u susjednoj školi u razredu sjedi po 20 učenika. Ti su uvjeti neusporedivi", rekla je profesorica Greblički.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara