TEŠKO je bez zaprepaštenja pratiti slab početak kampanje cijepljenja protiv covida-19 u Europskoj uniji. Ukupno je dosad prema Bloombergovim podacima EU uspjela primijeniti oko 8.9 milijuna doza, odnosno dvije doze na 100 stanovnika. SAD i Velika Britanija dosad su cijepili sedam, odnosno 10.5 stanovnika na 100, a Izrael je trenutačno na 43. Budući da su za sva dosad odobrena cjepiva potrebne dvije doze da bi bila učinkovita, pred Europskom unijom je vrlo strma planina na koju se treba popeti kako bi bila na pravom putu.

Nažalost, ni budućnost ne izgleda puno bolje. EU je namjeravala do kraja ljeta potpuno procijepiti najmanje 70 posto stanovništva u svim zemljama-članicama, ali taj cilj možda više nije dostižan. Europa je odobrila dva cjepiva, jedno Pfizerovo i BioNTechovo te drugo Modernino, no njihova opskrba nije dostatna. Europska agencija za lijekove ovaj tjedan će pregledati cjepivo AstraZenece i Sveučilišta Oxford, ali britanska farmaceutska kompanija kaže da bi u prvom kvartalu mogla smanjiti svoju isporuku Europskoj uniji za gotovo 60 posto. Cjepivo francuskog Sanofija neće biti spremno do kraja 2021. godine zbog neuspjeha u ispitivanjima, ističe Bloomberg.

Posljedice mogu biti katastrofalne

Posljedice ovog neuspjeha mogu biti katastrofalne ako ih se brzo ne riješi. EU je dosad imala gotovo 426.000 smrtnih slučajeva zbog covida-19, prema podacima Europskog centra za kontrolu i prevenciju bolesti. Što duže bude trebalo da se pandemija stavi pod kontrolu, to će više života biti izgubljeno. Reputacija Europske unije je u pitanju. Kako se može ponositi svojim "socijalnim modelom" ako ne može zaštititi čak ni svoje najugroženije građane?

Uspješno cijepljenje također je jedini održivi način da se pomogne oporavku gospodarstva. Kombinacija duboke neizvjesnosti, lockdowna i drugih mjera socijalne distance pridonijela je padu domaćeg bruto proizvoda u Europi za 7.6 posto tijekom 2020. godine, pokazuju projekcije Međunarodnog monetarnog fonda iz listopada.

Sporo uvođenje cjepiva

Neuspjeh Europske unije započeo je s predbilježbama za cjepiva. Iako je sveobuhvatni portfelj postojao i prije nego što su cjepiva odobrena, EU je sporo i konzervativno pristupila najperspektivnijem razvoju, cjepivima temeljenima na inovativnoj tehnologiji glasničke RNK (ili mRNA) Pfizer-BioNTecha i Moderne. Europska agencija za lijekove zaostajala je za SAD-om i Velikom Britanijom u odobravanju Pfizerova cjepiva. Kašnjenje u izdavanju odobrenja AstraZenecinom cjepivo je razumljivo, s obzirom na probleme u ispitivanjima (AstraZeneca još nije zatražila američko regulatorno odobrenje).

I uvođenje cjepiva u Europi bilo je sporo, posebice u Francuskoj i Belgiji. A tu je pitanje jesu li članice EU ispravno odlučile tko će dobiti prve doze. U Italiji je samo jedna od deset doza dospjela do stanara domova za starije i nemoćne, a četvrtinu svih cjepiva dobili su zdravstveni djelatnici koji nisu ni liječnici ni medicinske sestre. Razumno je zaštititi bolničko osoblje, ali ova raspodjela ne djeluje ispravno. Dodatni je problem rasipavanje bočica.

EU protiv farmaceutskih kompanja

Pa što se može učiniti? EU se okrenula protiv farmaceutskih kompanija. U ponedjeljak je održan sastanak s upravom AstraZenece, od koje se tražilo cjelovito objašnjenje kašnjenja i zahtijevalo ispunjavanje obećanja o isporukama. AstraZeneca za probleme krivi jedan od svojih proizvodnih pogona u Europi, ali Europska komisija strahuje da je kompanija dala prednost drugim zemljama.

"Članice EU su jedinstvene. Proizvođači cjepiva imaju društvene i ugovorne odgovornosti koje moraju poštovati", napisala je u ponedjeljak na Twitteru Stella Kyriakides, povjerenica EU za zdravstvo i sigurnost hrane.

Europske vlade imaju puno pravo zahtijevati izvršavanje ugovora. Napokon, platile su pozamašne iznose unaprijed, očekujući pravovremene isporuke. Ipak, moraju biti sigurne da su u pravu u ovakvim situacijama. Ugovori s farmaceutskim kompanijama su tajni, ali moguće je da proizvođačima lijekova nude neke klauzule o izbjegavanju odgovornosti u slučaju problema s opskrbom. Štoviše, Bruxelles mora biti oprezan u razlikovanju oportunističkog ponašanja i problema koje je razumno očekivati u ubrzanom uvođenju novog cjepiva.

Bijes nacionalnih vlada zbog smanjenja Pfizerovih isporuka

Bilo bi opasno da političari prikažu proizvođače cjepiva kao žrtvene janjce kako bi prikrili vlastite propuste. Ovakvo ponašanje događalo se i prije pandemije, kad je krivnja zbog širenja covida-19 svaljivana na svakog drugog, od građana koji partijaju do stranih posjetitelja, ali ne i na loše politike. Prošli je tjedan nekoliko nacionalnih vlada u zemljama EU bilo bijesno na Pfizer koji je najavio da će privremeno reducirati isporuku doza kako bi reorganizirao proizvodnju u svojoj belgijskoj tvornici. Pokazalo se da će Pfizer kasnije tijekom ovog kvartala nadoknaditi manjak, piše Bloomberg.

Postoje značajni rizici od političkih istupa koji nemaju temelja u realnosti. Prihvatljivo je vršiti pritisak na proizvođače cjepiva, ali ne i podrivati ključan odnos u situaciji kad su mnoge druge zemlje spremne kupiti njihove injekcije. Bliska suradnja Pfizera i Izraela dovela je ovu zemlju do čudesnih rezultata u primjeni cjepiva. To nudi lekcije. Europska unija mora biti sprema tjesnije surađivati s dobavljačima, primjerice nudeći financijsku pomoć onim dobavljačima koji odluče prenamijeniti svoje pogone kako bi proširili proizvodnju. Iako više novca neće riješiti uska grla, ipak bi moglo pomoći.

Nije kasno za rješavanja dosadašnjih propusta, ali EU političari moraju brzo djelovati. Težnja za normalnošću utrka je u kojoj se mora pobijediti, zbog javnozdravstvenih i gospodarskih razloga. Oni koji do cilja dođu drugi još će dugo trpjeti posljedice, zaključuje Bloomberg.