RUSKI predsjednik Vladimir Putin zaključio je da je vojna eskalacija najbolji način da prisili Ukrajinu na pregovore pod njegovim uvjetima te da je malo vjerojatno da će američki predsjednik Donald Trump učiniti mnogo kako bi ojačao obranu Kijeva, otkrile su za Bloomberg osobe bliske Kremlju.

Ruske su snage već pojačale napade na vojne i civilne ciljeve u Ukrajini otkako su se dvojica čelnika prošlog mjeseca sastala u Anchorageu, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski odbio je Putinov zahtjev da se odrekne teritorija na istoku Ukrajine.

Galerija

Putin namjerava nastaviti ciljati energetsku mrežu Kijeva i drugu infrastrukturu, kazali su izvori, tražeći da ostanu anonimni zbog osjetljivosti informacija. Razgovori na Aljasci uvjerili su Putina da Trump nema interesa intervenirati u sukobu, dodali su.

Nezadovoljstvo Putinom

Kao odgovor na povećanu agresiju Rusije, Trump je ovoga tjedna izrazio nezadovoljstvo Putinovim pristupom i spomenuo mogućnost strožih sankcija Moskvi i njezinim saveznicima radi sprječavanja prihoda od ruske nafte. No istodobno inzistira da europski saveznici Kijeva poduzmu teške mjere prije nego što se SAD odluči na potez.

Trump je pozvao članice skupine G7 da uvedu carine Kini i Indiji kao kaznu za kupnju ruske nafte, dok dužnosnici raspravljaju o dodatnim mjerama protiv Kremlja. Europska unija također raspravlja o novom paketu sankcija i planira ubrzati postupno ukidanje ruskog LNG-a.

Najnovija taktika Moskve naglašava koliko Kremlj ohrabruju znakovi suzdržanosti Washingtona dok nastavlja s ratom iscrpljivanja s ciljem prisiljavanja Ukrajinaca na ustupke. Ruski dužnosnici u toj strategiji vide potencijal da oslabi obranu Kijeva, ali i da pripremi teren za buduće pregovore.

"Za Putina je važno pokazati Trumpu i Europljanima da i dalje može priuštiti eskalaciju sukoba", rekla je Vita Spivak, analitičarka za Rusiju iz londonske konzultantske kuće Gatehouse Advisory Partners. "Putin pokušava povećati svoju pregovaračku moć za sljedeći krug pregovora o Ukrajini, kad god do njega dođe."

"Opravdana eskalacija"

U Anchorageu je Putin ponudio zaustavljanje borbi i zamrzavanje linije kontakta na jugu Ukrajine ako se Kijev pristane odreći teritorija u dvjema istočnim regijama. Ranije je tražio da Ukrajina ograniči veličinu svojih oružanih snaga i odustane od cilja priključenja NATO-u.

Ukrajina je odbila te uvjete, a Putin vjeruje da to opravdava njegovu eskalaciju, naveli su izvori bliski Kremlju.

Ruski dalekometni napadi na ukrajinske gradove smanjili su se uoči summita, ali su se ponovno pojačali nakon njega. U mjesec dana nakon sastanka, broj napada dronovima i projektilima porastao je za oko 46%, pokazuju podaci ukrajinskog zrakoplovstva koje je prikupio Bloomberg.

Samo u rujnu Rusija je, prema riječima Zelenskog, ispalila 3500 dronova raznih tipova, gotovo 190 projektila i više od 2500 bombi.

To uključuje i neke od najvećih napada raketama i dronovima od početka ruske invazije u veljači 2022., pri čemu su pogođene vladine i stambene zgrade u glavnom gradu Kijevu, kao i u drugom po veličini gradu, Harkivu.

Usporeni tempo ruskog napredovanja

No kako se intenzitet zračnih napada povećao, tempo ruskog teritorijalnog napredovanja usporio se, unatoč nastojanjima da se poveća pritisak na bojišnici. Rusija je, prema Zelenskom, rasporedila 100.000 vojnika za napad na grad Pokrovsk, ukrajinsko uporište u Donjeckoj oblasti, no ukrajinska vojska je čak uspjela povratiti dio teritorija u Donjecku.

"Ruska ljetna ofenziva 2025. nije uspjela osigurati kontrolu ni nad jednim od planiranih gradova u istočnoj Ukrajini", rekao je Alex Kokcharov, analitičar geopolitičke ekonomije u Bloomberg Economicsu.

Ukrajinska vojska pojačala je napade dronovima na rusku energetsku infrastrukturu s ciljem ograničavanja opskrbe gorivom prema bojišnici.

Prošli su tjedan dronovi pogodili i najveći ruski baltički naftni terminal u Primorsku, a Kijev je tvrdio da je napao crpne stanice koje opskrbljuju drugi baltički terminal, Ust-Lugu.

"Svjetlo na kraju tunela"

Tek nešto više od dva tjedna nakon summita na Aljasci, Putin je rekao da vidi "svjetlo na kraju tunela", ali je brzo dodao da ostaje spreman "vojnim sredstvima ostvariti ciljeve postavljene pred nas".

Moskva je, međutim, već krenula dalje nakon što susret Trumpa i Putina nije dao nikakav sporazum, naveli su izvori bliski Kremlju.

Rat u Gazi i paralele s ratom u Ukrajini

Putin također pomno prati rat izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u Gazi, rekli su dvoje ljudi bliskih Kremlju. On izraelsku kampanju u Gazi smatra žešćom od ruske u Ukrajini i primjećuje da je uglavnom prihvaćaju vlade u SAD-u i Europi, što, po njegovom mišljenju, potkopava njihove kritike Moskve.

Ruski predsjednik ostat će uključen u svaki daljnji dijalog sa SAD-om, ali će i dalje činiti ono što smatra da je u njegovom interesu, rekli su izvori.

"Putin želi ostvariti neke vidljive pobjede do zime, ali zasad ne uspijeva na bojišnici", izjavio je Nikolaj Petrov, viši znanstveni suradnik u Centru za nove euroazijske strategije.

"Zato poseže za nuklearnom ucjenom i psihološkim pritiskom, uključujući masovna bombardiranja."