Bogate zemlje profitiraju od globalnog zagrijavanja
TEMPERATURE možda i rastu globalno, ali njihov učinak ne osjećamo svi na isti način. U prošlih pola stoljeća klimatske promjene povećale su nejednakost među zemljama, umanjujući rast najsiromašnijih zemalja te vjerojatno povećavajući prosperitet nekih od najbogatijih, pokazuje nova studija. Prema istraživačima sveučilišta Stanford u Kaliforniji, jaz između najsiromašnijih i najbogatijih zemalja svijeta danas je 25 posto veći nego što bi bio bez globalnog zagrijavanja, piše BBC.
Afričke zemlje u tropskim područjima najteže su pogođene. BDP Mauritanije i Nigera niži je 40 posto nego što bi bio bez porasta temperature. Indija, za koju Međunarodni monetarni fond kaže kako će ove godine postati peto najveće gospodarstvo svijeta, imala je 2010. godine BDP po stanovniku niži 31 posto zbog globalnog zagrijavanja, stoji u studiji. Ista brojka za Brazil, deveto gospodarstvo svijeta, iznosi 25 posto.
Doprinos BDP-u bogatih zemalja
S druge strane, prema studiji koju je objavio časopis Proceedings of the National Academy of Sciences, globalno zagrijavanje vjerojatno je pridonijelo BDP-u nekoliko bogatih zemalja, uključujući i neke s najvećim udjelom u emisiji stakleničkih plinova na svijetu.
Koautor i profesor Marshall Burke sa sveučilišta Stanford proveo je nekoliko godina analizirajući povezanost između temperature i gospodarskih kretanja u 165 zemalja od 1961. do 2010. godine. Studija je koristila više od 20 klimatskih modela kako bi se utvrdilo koliko je temperatura porasla u svakoj zemlji zbog klimatskih promjena koje se mogu pripisati ljudima. Potom se razmotrilo 20.000 verzija godišnjeg rasta gospodarstva bez povećanja temperature.
Burke je pokazao da gospodarski rast ubrzava u hladnijim zemljama tijekom godina koje su toplije od prosjeka, dok u toplijim zemljama rast usporava. "Povijesni podaci jasno pokazuju da su usjevi izdašniji, ljudi zdraviji i da smo produktivniji na poslu kad temperature nisu ni previsoke ni preniske", kaže Burke.
On tvrdi da su hladne zemlje imale koristi od porasta temperature, dok su toplije zemlje imale štetu zato što su se odmaknule od optimalnih temperatura.
"Brojni su načini na koje temperatura utječe na gospodarske aktivnosti. Primjerice, poljoprivreda. Hladne zemlje imaju vrlo ograničenu sezonu rasta zbog zime. S druge strane, imamo jasne dokaze da žetva snažno slabi na visokim temperaturama. Isto tako, postoje dokazi da radna produktivnost pada na visokim temperaturama, da kognitivni učinak opada pri visokim temperaturama, da međuljudski sukobi rastu na visokim temperaturama", kaže glavni istraživač Noah Diffenbaugh.
Učinak na toplije zemlje je nedvojben
Istraživači kažu kako postoji određena nedoumica oko dobrobiti za hladnije i bogatije zemlje, no učinak na toplije zemlje je nedvojben. Zapravo, kad bi se promatralo globalno zagrijavanje od početka Industrijske revolucije, promatrani učinci bili bi i veći.
"Rezultati ove studije u skladu su s onim što se zna već godinama, da klimatske promjene djeluju kao multiplikator prijetnji te ih povećavaju s obzirom na sadašnju ranjivost. To znači da su najsiromašnije i najranjivije zemlje prve na udaru klimatskih promjena te da se zemlje u razvoju moraju nositi sa sve ekstremnijim klimatskim utjecajima na štetu vlastitog razvoja", kaže Happy Khambule, viši politički savjetnik u organizaciji Greenpeace Africa.
Mozambikova nespremnost i neotpornost nakon ciklona Kenneth bila je očita, zbog čega je od 25. travnja bilo 40 mrtvih. U ožujku je više od 900 ljudi umrlo u Mozambiku, Malaviju i Zimbabveu od posljedica ciklona Idai. Čak je i Južna Afrika, koja ima sofisticiraniju infrastrukturu, imala problema s ekstremnim vremenskim uvjetima poput krize s vodom u 2018. i nedavnih poplava u Kwa-Zulu Natalu, upozorava Khambule: "Afričke zemlje vrlo malo pridonose klimatskim promjenama, ali se ipak suočavaju s teškim posljedicama, za koje nisu spremne."
Prema studiji, od 1961. do 2010. svih 18 zemalja čija je ukupna povijesna emisija manja od 10 tona ugljičnog dioksida po stanovniku imalo je negativan učinak zbog globalnog zagrijavanja. Medijalno smanjenje bilo je 27 posto BDP-a po stanovniku u odnosu na scenarij bez porasta temperature. Nasuprot tome, 14 od 19 zemalja čija je kumulativna emisija premašila 300 tona ugljičnog dioksida imalo je koristi od globalnog zagrijavanja, uz medijalni porast DBP-a po stanovniku od 13 posto.
"Ne samo da siromašne zemlje ne uživaju u cijelosti koristi od potrošnje energije nego su mnoge postale relativno još siromašnije zbog potrošnjom energije bogatih zemalja", piše u studiji.
Doza kritike
Rezultati studije primljeni su i određenom dozom kritike. Solomon Hsiang, profesor javne politike na UC Berkeleyju, koji je u prošlosti surađivao s dva istraživača, kaže kako je, doduše, utjecaj globalnog zagrijavanja na siromašnije i toplije zemlje "sasvim sigurno točan", ali i kako negativne posljedice osjećaju i bogatije zemlje.
"U bogatijim zemljama možemo vidjeti zakašnjele učinke. Dakle, pogledamo li nakon prve godine, vidjet ćemo da se štete pojavljuju u bogatijim i hladnijim zemljama, kao i u siromašnijim i toplijim", objašnjava Hsiang.
Također nije sasvim jasno kako je rast pogođen u zemljama koje se nalaze na srednjim geografskim širinama, poput SAD-a, Kine i Japana, trima najvećim gospodarstvima svijeta.
"Dugoročno gledano, klimatske promjene nikome ne donose korist. Ako nastavimo ovako, suočit ćemo se s neobuzdanim klimatskim promjenama. Ključno je da zemlje s najvećom emisijom stakleničkih plinova hitno smanje svoju emisiju. Političari moraju shvatiti klimatske promjene mnogo ozbiljnije nego dosad te osigurati hitnu tranziciju s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije", završio je Khambule.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati