Bolja budućnost mladih u Vukovaru i Slavoniji je moguća - evo primjera

Bolja budućnost mladih u Vukovaru i Slavoniji je moguća - evo primjera
Foto: Press

U BOROVU naselju u Vukovaru prolazi još jedan radni dan za 370 učenika srednje Tehničke škole Nikole Tesle... Ali kakav dan? 

Ovdje se školuju budući autoelektričari, autolimari, automehaničari, elektroinstalateri, plinoinstalateri, tehničari za računalstvo, vodoinstalateri... Sve redom deficitarna zanimanja. 

Upravo za njih najveći portal za oglašavanje poslova, MojPosao, bilježi čak preko 60 posto manje prijava kandidata na oglase u usporedbi s prosječnim brojem prijava.

Sukladno tome, ovi mladi ljudi mogu se veseliti činjenici da plaće u njihovoj struci rastu, no je li prosječnih mjesečnih 5900 kuna ono što će ih zadržati u Hrvatskoj? 

"Budućnost mladih je tamo gdje im je ponuđena"

"Osijek postaje ozbiljan software i IT centar u Hrvatskoj i tu vidim šansu za mlade Vukovara, mnogi naši učenici su se zaposlili u firmama u Osijeku pa i u Vukovaru. Te firme imaju stalno otvorene natječaje ali naravno da nešto i traže (znanje). 

Nezaposlenost nije problem samo Vukovara i u drugim područjima rada ne vidim da su napravljeni neki pomaci na bolje. Na sreću ili na žalost, mladi danas imaju velike mogućnosti izbora i za njih nisam zabrinut, što ne mogu reći za zajednicu", kaže profesor Zoran Konjević

On i kolega profesor Boris Ivanković voditelji su Elektroničko-robotičkog kabineta u srednjoj Tehničkoj školi Nikola Tesla u Vukovaru. 

Svjesni su da standard i mogućnosti rastu u Zagrebu, Istri, Dalmaciji i Međimurju, ali nadaju se da će uskoro doći na red i Slavonija pa tako i Vukovar. 

"Budućnost mladih je tamo gdje im je ponuđena. Mislim da mi u školi dugi niz godina činimo razliku. Učenici i roditelji to prepoznaju, posebno ta priznanja dobivamo od bivših učenika koji su česti gosti u svojoj školi i također se vesele našim uspjesima, znajući kroz što smo zajedno prolazili", kaže profesorski dvojac čija je profesionalna priča vrlo zanimljiva.    

Uz 240.000 kuna do najmodernijeg elektro-robotičkog kabineta u regiji

Surađuju, naime, od 2001. godine. Iste su struke, pa su suradnju započeli kroz rad na sličnim predmetima, ali i kroz dijeljenje rješenja i znanja. 

U dvoje je, kažu, lakše. Baš kao i njihovi učenici, stalno uče pa su tako i zajedničkim snagama odlučili aplicirati na različite projekte, natječaje i slati direktne zamolbe, kako bi došli do sredstava za opremanje kabineta elektronike i robotike u školi u kojoj rade. 

To je, kažu, postalo posebno važno kada je škola 2013. godine ušla u program eksperimentalnih kurikuluma koji prate brzi razvoj tehnologije, a na čemu je ovaj dvojac također usko surađivao.  

"Iako smo u školi provodili nekoliko EU projekata i kao nositelji i kao partneri postojala je potreba za bržim i redovnijim sredstvima kako bi mogli ostvariti zacrtane ciljeve. Pri tome nismo bili skromni, posebno na ono što sve novo moramo usvojiti i naučiti. Prvo mi profesori a poslije i učenici kroz praktičan rad. Tako da smo otvaranjem natječaja Zaklade bili spremni i u onome što želimo napraviti ali i u rezultatima rada koji su već tada bili vidljivi", objašnjava profesor Ivanković. 

Profesori su tako aplicirali na natječaj vukovarske Zaklade Novo sutra, iza koje stoji Prvo Plinarsko Društvo, te svojim projektom priskrbili donaciju od 240 tisuća kuna za opremanje jednog od najmodernijih elektroničko-robotičkih kabineta u regiji. I to je za njih bio odličan start. 

"Znali smo što želimo, odredili smo područja koja želimo pokriti, kao što su elektronika, mikroupravljači, automatika, internet stvari, mobilni uređaji i robotika. Napravljene su liste dijelova, uređaja, alata, instrumenata, računala, projektirali smo namještaj, radne stolove i nastavili učiti", opisuje Konjević.

Nabavljen je tako veliki broj različitih tipova senzora, mikroupravljača, motora, LED i LCD pokazivača, pokazivača osjetljivih na dodir (touch screen), LED traka, LED panela, uređaja za komunikaciju (bluetooth, I2C, wireless, ethernet, radio uređaji, …), baterija i opreme za baterije, napravljen je električni motor (e-choper), solarni paneli i oprema za vježbe, dronovi, robotski sustav kojeg čine dva robota i pokretna traka, kompleti različitih tipova mikroupravljača. 

Sva ta oprema služi za laboratorijske vježbe, ali i za realizaciju bilo kakve ideje ili želje, a njih ne nedostaje. 

"Uče se programi koji su u trendu, koji se traže, radi se na najnovijoj opremi, obnavlja se računalna oprema, posla u struci ima i dobro je plaćen. Kroz četiri godine učenici imaju prilike prepoznati se u nekom području, kao na primjer: WEB dizajn, automatika, robotika, programiranje nekoliko traženih programskih jezika, i sa sigurnošću se opredijeliti za daljnje školovanje ili rad u struci sa srednjom školom", objašnjava profesor Ivanković.

Više od milijun kuna za opremanje škole i edukaciju nastavnika

Nije stalo na tome. Profesorski dvojac, uz podršku cijele škole, i dalje marljivo radi na apliciranju malih i velikih projekata – bez razlike. Škola je, pored toga, kroz dva EU projekta kao nositelj i više projekata kao partner, povukla više milijuna kuna koji su iskorišteni za opremanje škole, edukaciju nastavnika i edukativne posjete po cijeloj Europi. 

Redovito se apliciraju Erasmus+ projekti i učenici su proputovali cijelu Europu od Portugala do Latvije. Učenici se redovito natječu i osvajaju visoka mjesta u Županiji iz sporta, općih i stručnih predmeta, a nisu rijetka ni visoka mjesta na državnim natjecanjima.

U PPD-u kažu da su ovoj školi samo pomogli da si sama pomogne, a u takve se projekte najviše isplati ulagati. Iznimno su ponosni na suradnju sa školom Nikola Tesla i smatraju je uzorom u svakom smislu koji je Vukovaru, Slavoniji ali i cijeloj Hrvatskoj silno potreban.

"U društvu generalno imamo problem vrednovanja kvalitete"

Konjević i Ivanković pak ostvaruju suradnje s različitim udrugama i institucijama, organiziraju skupove u školi. Zajednička im je želja motivirati učenike, uliti im samopouzdanje i podići kriterije. To je više od onoga kako se zanimanje profesora percipira u javnosti.

"Ja sam dugo imao osjećaj da sustav nas smatra čuvarima djece, a sve ostalo ako bude nije bitno, jer ništa drugo se nije tražilo niti vrednovalo. Mislim da se naša škola iz te zamke uspjela sama istrgnuti i da se u školi trudimo i uspijevamo postići mnogo više. U društvu generalno imamo problema s vrednovanjem kvalitete a posebno je to problem u relativno brojnoj nastavničkoj profesiji. 

Na žalost, nismo prepoznati kao pokretači društva nego prije kao čuvari stanja, a čuvari su čuvari. Mi smo odgojno-obrazovne ustanove i naše zadaće su mnogo veće i složenije od onih koje se gledaju kroz 45 minuta nastavnog sata", zaključuje Konjević.

Obojica profesora slažu se da kvaliteta života u Vukovaru raste, sadržaja je više. Bilo bi još bolje da je više kvalitetnih i bolje plaćenih radnih mjesta, ali s druge strane, kažu, takva radna mjesta zahtijevaju i kvalitetu. Upravo je to ono što se trude prenijeti mladima.

Jesu li pritom strogi? 

"To morate pitati učenike. Ove godine sam kao razrednik ispratio maturante i na poklon dobio ležaljku. Kažu da sam zaslužio da se odmorim", sa smiješkom zaključuje profesor Konjević. 

Sadržaj donosi Index u suradnji sa Zakladom Novo sutra te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.   

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?