BOLNICE u Berlinu prijavljuju sve veći broj sumnjivih incidenata, uključujući kibernetičke napade, letove dronova i podmetanje požara. Stručnjaci upozoravaju na to da su bolnice lake mete za neprijateljske službe.

Udruga berlinskih bolnica (BKG) upozorava na niz naizgled "neobjašnjivih incidenata" u bolnicama i zdravstvenim ustanovama u glavnom gradu. Incidenti uključuju upade dronova iznad bolničkih kompleksa, kibernetičke napade, provale, pa čak i podmetanje požara.

BKG navodi da njemačke sigurnosne i obavještajne službe neke od tih napada klasificiraju kao moguće akte hibridnog ratovanja. Zaštita zdravstvenih ustanova "više nije isključivo unutarnja stvar bolnica, nego zadaća koja se mora rješavati u suradnji sa sigurnosnim službama", poručuju iz BKG-a.

Iz sigurnosnih razloga BKG je za DW priopćio da ne može precizirati u kojim su se ustanovama incidenti dogodili. "Rastuća hibridna prijetnja" navela je udrugu da upozori berlinske bolnice da uspostave učinkovite mehanizme samoobrane.

U Berlinu postoji više od 80 bolnica, uključujući i Charité - najveću sveučilišnu bolnicu u Europi, osnovanu 1710. godine, koja pruža sveobuhvatnu zdravstvenu skrb i provodi vrhunska istraživanja.

Konkretni napadi na zdravstvene ustanove

U studenome je snažna eksplozija teško oštetila bolnicu Vivantes, a nekoliko sati kasnije izbio je požar na ulazu u Charité. U oba su slučaja pogođeni odjeli za liječenje onkoloških pacijenata. To je potaknulo državnu sigurnost da pokrene istragu zbog sumnje na politički motiviranu paljevinu.

Tijekom ljeta prijavljeno je šest odvojenih požara u podrumu bolnice Bundeswehra (Bundeswehrkrankenhaus - BWK). Dnevnik Berliner Zeitung (BZ), pozivajući se na sigurnosne izvore, navodi da se spekuliralo o mogućoj vezi s liječenjem ukrajinskih vojnika u toj ustanovi.

Savezna služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) priopćila je za DW da "trenutačno ne bilježi povećane (hibridne) aktivnosti stranih obavještajnih službi ili drugih institucija stranih sila u vezi s bolnicama".

Međutim, BfV navodi da su bolnice posljednjih godina bile meta raznih skupina kibernetičkog kriminala te da se istražuje niz ransomware (ucjenjivačkih) napada u Njemačkoj, za koje se sumnja da iza njih stoje ruski kibernetički kriminalci.

"Sve su vidljiviji znakovi da se granica između kibernetičke špijunaže i kibernetičkog kriminala sve više briše. Izravna povezanost s ruskim državnim strukturama najčešće se ne može nedvosmisleno dokazati", navodi se u priopćenju Službe za zaštitu ustava.

Ranjivost zdravstvenih ustanova

Manuel Atug, osnivač udruge AG Kritis, koja se bavi zaštitom kritične infrastrukture, kaže za DW da su bolnice najčešće mete ucjenjivačkih skupina, a ne državnih aktera.

"Gotovo se uvijek radi o novcu. To je česta pojava, iako može biti i sabotaže ili špijunaže", kaže Atug. "Imali smo nedavne provale u bolnice, a zabilježeni su i letovi dronova iznad bolnica."

Atug navodi da su bolnice tradicionalno slabo pripremljene za obranu, posebno manje ustanove, ponajprije zbog kroničnog nedostatka sredstava.

"Neke javne bolnice jednostavno nemaju novca, dok druge sredstva ulažu prije svega u profitabilne odjele, a ne u široku sigurnosnu infrastrukturu", objašnjava on. Dodaje i da postoji "rastuća spremnost na nasilje prema onima koji pokušavaju pomoći", što povezuje s dezinformacijama koje se šire na internetu.

Prema podacima Savezne kriminalističke policije (BKA), u 2024. godini zabilježena su 683 slučaja nasilja nad vatrogascima, dok je kod drugih službi hitne pomoći evidentirano 2.042 slučaja.

Istaknuti incidenti i istrage

27. siječnja u navodno podmetnutom požaru u Berlinskoj židovskoj bolnici ozlijeđeno je 14 ljudi. Sumnja se da je 71-godišnji pacijent zapalio predmet u svojoj sobi, što je dovelo do širenja požara. Državna kriminalistička policija vodi istragu u suradnji sa sigurnosnim službama.

Početkom ove godine sabotaža električnih vodova u jugozapadnom Berlinu ostavila je oko 100.000 ljudi bez grijanja, struje i interneta tijekom ledenih temperatura. Odgovornost je preuzela ljevičarska ekstremistička "Vulkanska skupina".

Sigurnosni izazovi i potrebna ulaganja

Felix Neumann, stručnjak za ekstremizam i terorizam iz Zaklade Konrad Adenauer, kaže da Njemačka još ima mnogo posla kada je u pitanju zaštita kritične infrastrukture.

"Neke su stvari učinjene, ali prekasno i nedovoljno", rekao je za DW i dodaje: "Jesmo li spremni za sadašnju situaciju? Ne baš. Ali postoje razgovori i strategije - to je sigurno."

BKG navodi da Berlin ide u pravom smjeru sa svojim Okvirnim planom civilne zaštite bolnica (ZVKH), predstavljenim u ljeto 2025. - prvim takvim planom u Njemačkoj - ali da su potrebna i ciljano usmjerena ulaganja u otpornost zdravstvenog sustava.

U listopadu 2025. Njemački bolnički institut (DKI) i Institut za zdravstveni menadžment (HCB) objavili su studiju o potrebnim ulaganjima u zaštitu bolnica u različitim scenarijima.

Uočeni problemi i zakonske promjene

Studija je navela niz sigurnosnih problema, poput nedostatka osoblja, slabe kibernetičke sigurnosti, neosiguranih pristupnih točaka, nedovoljne pripremljenosti za kemijske, biološke, nuklearne i vojne prijetnje, kao i nedostatne zalihe lijekova, krvi i rezervnog napajanja (dostatne samo za mirnodopske uvjete).

Procijenjeno je da je potrebno 2,7 milijardi eura te dodatnih 670 milijuna eura godišnje za operativne troškove kako bi se odgovorilo na trenutačnu razinu prijetnji.

29. siječnja Bundestag je usvojio novi krovni zakonski paket ("KRITIS Dachgesetz") usmjeren na jačanje zaštite kritične infrastrukture, uključujući IT i telekomunikacijske sustave, u svjetlu sve većeg broja napada i špijunaže u Europi.

Zakon je dodatno pooštren nakon sabotaže u jugozapadnom Berlinu te obvezuje institucije u strateški važnim sektorima da poboljšaju fizičku zaštitu svojih objekata.

Potencijalnim napadačima, primjerice, više ne bi smjele biti dostupne informacije o osjetljivim infrastrukturnim točkama, poput preciznih trasa elektroenergetskih vodova.

U priopćenju za DW, berlinsko Ministarstvo unutarnjih poslova upozorava na to da u gradu i dalje postoji "visoka razina apstraktne prijetnje" - zbog intenziviranih aktivnosti stranih obavještajnih službi, osobito ruskih, te pojačanog djelovanja ekstremističkih skupina.

"I neustavni akteri i obavještajne službe uključeni su u aktivnosti s ciljem narušavanja javnog reda, potkopavanja sposobnosti države da djeluje te širenja straha i terora među stanovništvom, institucijama i tvrtkama", stoji u priopćenju.