Borba na život i smrt: Golemi valovi potopili glavni grad Maršalovih Otoka

Borba na život i smrt: Golemi valovi potopili glavni grad Maršalovih Otoka
Foto: EPA

PREDSJEDNICA Maršalovih Otoka koji se nalaze na prvoj crti obrane od klimatskih promjena, izjavila je danas da se ta pacifička država bori na život i smrt nakon što su golemi valovi potopili glavni grad.

Snažan plimni val od pet metara protutnjao je prošloga tjedna Majurom, prijestolnicom te otočne zemlje. 

Predsjednica Maršalovih Otoka kaže da se njeni sunarodnjaci već dulje bore sa sve većim plimama

Predsjednica Hilda Heine izjavila je na klimatskom samitu u Madridu da su se njezini sunarodnjaci borili sa sve većim plimama i prije prošlotjedne katastrofe.

Politički čelnici i stručnjaci za klimu sastaju se u Madridu na dvodnevnoj konferenciji COP25 u vrijeme rastuće svijesti o klimatskoj krizi.

Skup se trebao održati u Čileu, ali je zbog nemira u toj zemlji prebačen u španjolsku prijestolnicu koja će u iduća dva tjedna ugostiti oko 29.000 sudionika.

"Stotine naših ljudi morale su napustiti svoje domove"

"Zbog sve većih plima voda pokriva veći dio našeg kopna. Dok vam ovo govorim, stotine naših ljudi morale su napustiti svoje domove nakon što je ocean prošloga tjedna prodro u dijelove glavnog grada Majura.

To je borba na život i smrt za sve one koji nisu bili spremni za evakuaciju. Kao nacija odbijamo otići. Ali odbijamo i umrijeti", istaknula je Heine.

Čovječanstvo se suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nestašicom hrane, rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature. 

Pariški sporazum postavio je cilj obuzdavanja rasta globalne temperature na +2°C

Odgovornost za to snosi čovjek, napose zbog eksploatacije fosilnih goriva koja su najveći uzročnik emisija plinova s učinkom staklenika. 

Pariški sporazum postavio je cilj obuzdavanja rasta globalne temperature na +2°C, odnosno +1,5°C  u odnosu na predindustrijsku razinu. 

Zagrijavanje bi trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu 

Međutim, izvješće UN-ovog znanstvenog panela objavljeno u utorak govori da su emisije CO2 prosječno rasle za 1,5 posto na godinu u posljednjih deset godina i nema nikakvih nagovještaja usporavanja.

Zagrijavanje bi trebalo usporavati za 7,6 posto na godinu od 2020. do 2030. godine kako bi se ispoštovala granica od +1,5°C.

Dosad je samo 68 država, uključivo male otočne države koje su najizloženije posljedicama klimatskih promjena, iskazalo spremnost da provode dodatna smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara