POTPREDSJEDNIK vlade Boris Milošević, ujedno i član Stožera za otklanjanje posljedica potresa na Baniji, gostovao je u N1 studiju uživo i komentirao sporu obnovu nakon potresa. Osvrnuo se na iskorištavanje novčanih sredstava iz Fonda solidarnosti.

"Potresi ne poznaju županijske granice"

"Od samog početka se znaju pravila postavljena u okviru Fonda solidarnosti. Imali smo oko 86 milijardi kuna štete od zagrebačkog potresa, a na to smo dobili oko 5.1 milijardu kuna iz Fonda solidarnosti i rok od 18 mjeseci da tim sredstvima saniramo nekih šest posto od sveukupne štete", rekao je Milošević.

Naglasio je da je trebalo uspostaviti cijeli sustav i raspisati javne pozive te krenuti u prikupljanje prijava. Najavio je i detaljniju analizu cijelog procesa.

"Činjenica je da je potres na Baniji zahvatio i područje Grada Zagreba. Potresi ne poznaju županijske granice i šteta koja je nastala na nekim objektima u Zagrebu je posljedica banijskog potresa i zato je premijer govorio o progresivnoj šteti", pojasnio je potpredsjednik vlade. Komentirao je i je li vlada tražila produljenje roka za korištenje tih sredstava.

"Nemamo još puno vremena"

"Vlada do sada niti u jednom trenutku nije niti formalno raspravljala niti donijela odluku da podnosi zahtjev za produženje roka za korištenje ovih sredstava isplaćenih za zagrebački potres. Pratit ćemo situaciju i održavat ćemo komunikaciju s Komisijom. Treba imati u vidu da imamo progresivnu štetu koja je nastala od petrinjskog potresa", rekao je Milošević i dodao:

"Hoće li biti razloga i potrebe za nekim drugim koracima, po meni je još uvijek prerano govoriti. Iako nemamo još puno vremena, na nama je da proces maksimalno ubrzamo i da učinimo sve da ova sredstva budu utrošena i da pronađemo druge izvore financiranja."

"Vjerujem da ta sredstva neće propasti i da će biti iskorištena", poručio je. Kazao je da je netko u sustavu reagirao brže, a nekome je trebalo više vremena da se pokrene.

"Kao što je rekao i premijer, svi koji sudjeluju u tom procesu su odgovorni, od koordinacijskog tijela, a to je Ministarstvo graditeljstva, pa do resora koji sudjeluje u tome i nižih razina. I ja se smatram odgovornim, iako nemam resor i ne sudjelujem u ugovaranju i dogovaranju poslova i raspodjeli sredstava. Svi akteri koji sudjeluju u tom procesu snose odgovornost i za uspjeh i neuspjeh."

"Ministar Horvat se trudi maksimalno ubrzati posao"

Rano je tražiti odgovornost, dodao je, navodeći da treba sada maksimalno zapeti i odraditi posao. Osvrnuo se i na to što oporba pokreće opoziv ministra Darka Horvata.

"Ministar Horvat se trudi da posao maksimalno ubrza, svu tu dinamiku. To nije lako sve iskoordinirati, puno je aktera. Ne mislim da je sad dobro upirati prstom u nekog, treba nam što bolja suradnja i komunikacija. Stavit ćemo fokus na to da se što prije riješe ljudi koji su pogođeni zagrebačkim potresom, a nalaze se u alternativnom smještaju, da se ove godine oni riješe", poručio je Milošević.

"Prioritet će imati ljudi smješteni u kontejnerima"

Komentirao je i kada možemo očekivati izgradnju prvih kuća na Baniji.

"Prvi izvođači za prve kuće su izabrani i u nekoj optimističnoj varijanti očekujem da će u veljači početi radovi, a u pesimističnoj u ožujku i da ćemo onda imati početak izgradnje prvih kuća. Prioritet će imati ljudi smješteni u kontejnerima."

Kaže da se može očekivati 50-ak kuća mjesečno kada se uhoda cijeli proces.

"Projekcija za neke klasične zidane gradnje je da će trajati šest mjeseci", odgovorio je na pitanje kada bi mogli očekivati prva useljenja.

"2022. će definitivno biti godina obnove i ljudi će to definitivno vidjeti", poručio je Milošević. Govoreći o rezultatima popisa stanovništva, Milošević je zaključio da su loši te da je riječ o negativnom trendu koji se ubrzava.