HRVATSKA europarlamentarka Biljana Borzan upozorila je da je upitno hoće li EU provesti svoj plan dodatne kontrole i smanjenja upotrebe pesticida u poljoprivredi zbog, kako je navela, sve većeg utjecaja i pritiska lobista koji se tome protive. Pesticidi su ponovno u fokusu javnosti nakon nedavnog masovnog pomora pčela u Međimurju, ali i poraznih rezultata istraživanja koji su pokazali da je prisutnost pesticida u hrani sve veća.

Tu je i nedavna zapljena ogromnih količina zabranjenih pesticida na hrvatskim granicama, navela je eurozastupnica Borzan u svom priopćenju, istaknuvši kako su sve to jasni indikatori da aktualne politike i kontrole nisu dovoljne. Stoga bi Europska komisija 22. lipnja trebala predstaviti izmjene i dopune direktive o održivoj upotrebi pesticida.

"Izmjene bi trebale ciljeve smanjenja učiniti zakonskima za države članice, regulirati proces odobrenja za stavljanje pesticida na tržište, poticati upotrebu alternativnih, manje škodljivih sredstava te omogućiti bolju kontrolu primjene propisa u državama članicama", navodi Borzan.

Žestoko lobiranje 

No nastojanja EU da, kako je planirano u sklopu strategije Od polja do stola, prepolovi upotrebu pesticida do 2030., uz inflacijsku krizu i rat u Ukrajini, navodno ugrožavaju i različite interesne skupine, navodi Borzan, izvjestiteljica socijalista u Europskom parlamentu za spomenutu strategiju.  

Lobiranje s ciljem da se zaustave dodatne kontrole i plan smanjenja pesticida je "žestoko", navodi Borzan, "i pitanje je hoće li novi zakon ugledati svjetlo dana kako je planirano". Borzan navodi da interesne skupine "imaju tri pravca pritiska na institucije EU".

"Prvi je financiranje istraživanja koje će pokazati da bi smanjenje upotrebe kemijskih pesticida katastrofalno utjecalo na proizvodnju hrane. Drugi je promicanje kvazirješenja poput genetski modificiranih biljnih kultura kojima ne trebaju pesticidi", navodi Borzan.

Treći pravac djelovanja lobista, kako navodi Borzan, "mobiliziranje je vlada trgovinskih partnera EU koji izvoze velike količine poljoprivrednih proizvoda u Europu i kojima nikako ne odgovaraju stroži standardi".

"Dokaz tome je žestoko i otvoreno protivljenje SAD-a ciljevima strategije Od polja do stola. Američki lobisti uvelike djeluju u Bruxellesu", ističe Borzan. Istraživanje koje je njezin ured proveo u travnju na uzorku od 805 ispitanika pokazalo je da 91 posto građana podržava smanjenje upotrebe pesticida i antibiotika u proizvodnji hrane.

Međutim, "konvencionalna proizvodnja hrane još uvijek nije moguća bez upotrebe pesticida", napominje Brzan, "pa je nužno poljoprivrednicima ponuditi alternative kemijskim pesticidima, kao i nove poljoprivredne tehnike".

Ali važno je pritom, smatra eurozastupnica, da najveći teret smanjenja bude na državama članicama koje najviše troše pesticide i antibiotike.