POTPREDSJEDNIK vlade Davor Božinović poručio je danas da Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata, da nije bila, nije i neće biti "nikakav hot spot" za migrante, a otklonio je mogućnost slanja vojske na državnu granicu.

"Uzimajući u obzir migracijske pritiske, s kojima su suočene cijela Europa i EU, Hrvatska nije izložena masovnom i nekontroliranom priljevu migranata", rekao je Božinović podnoseći saboru Izvješće o stanju ilegalnih migracija od ulaska Hrvatske u šengenski prostor, 1. siječnja, do konca listopada ove godine.

Izvješće pokazuje da je u tom razdoblju zabilježeno oko 62.500 nezakonitih prelazaka granice, što je za 73 posto više nego lani. Ipak, unatrag dva mjeseca vidljiv je pad broja nezakonitih prelazaka. U rujnu se, u odnosu na kolovoz, broj smanjio sedam posto, a u listopadu, u odnosu na rujan, 45 posto. 

"97% tražitelja azila ne ostaje u Hrvatskoj"

Usporede li se podaci za listopad ove s onima za lanjski listopad vidljiv je pad od 51 posto. Povećao se broj tražitelja azila. U deset mjeseci evidentirano ih je 60.440,  što je gotovo pet puta više nego u cijeloj prošloj godini. Ipak, ističe Božinović, od toga broja, njih samo 1400 zaista je i podnijelo zahtjev za azil, a velika većina tih ljudi u međuvremenu napusti Hrvatsku. 

"Dakle, 97 posto ih ne ostaje u Hrvatskoj", kazao je. Naveo je također da migranti nisu samo naša specifičnost te da je ove godine na područje EU nezakonito ušlo oko milijun migranata. Velik dio ilegalnih migranata dolazi iz zapadnobalkanskog bazena, već se neko vrijeme nalaze tamo, to su sve ljudi koji nastoje doći do krajnjih odredišta, uglavnom zemalja zapadne Europe, kazao je.

Potvrdio je da je trenutno najveći pritisak migranata na području Policijske uprave karlovačke te da pritisku na naše granice pridonosi bezvizni režim Srbije i BiH te Crne Gore s nizom država. Naglasio je i da BiH ima 1800 graničnih policajaca, a samo ih sto štiti zelenu granicu preko koje najvećim dijelom prolaze nezakoniti migranti. 

"Najveći broj detekcija i sprječavanja kretanja migranata na ruti prema nama provodi jedino hrvatska policija", istaknuo je. Ministar unutarnjih poslova odbacio je teze nekih zastupnika da bi Hrvatska trebala nekome platiti 20 tisuća eura za azilanta. 

"HV treba ostaviti da se bavi svojom ustavnom zadaćom"

"Ta situacija ne postoji, suprotno, netko bi morao platiti Hrvatskoj ako ne želi primiti migrante, s tim da je to daleka priča", naglasio je. Najavio je da će Hrvatska nastaviti poduzimati sve potrebne mjere zaštite i nadzora vanjskih granica, uz daljnje ulaganje u standard granične policije, koja je u ovom trenutku "najbrojnija i najaktivnija u EU" i koja od 2015. ni u jednom trenutku nije osjetila tzv. prazan hod.

"Takvim predanim radom policije, Hrvatska nikad nije bila, nije sada i neće biti nikakav hot spot za migrante", poručio je. Referirao se i na zahtjeve dijela zastupnika da se na državnu granicu pošalje vojska, otklonivši takvu mogućnost.

Danas imamo oko 62 tisuće nezakonitih prelazaka granice, 2015. i 2016. imali smo ih deset puta više, gotovo 700 tisuća, i nije bilo vojske na granici, niti ju je itko tražio, podsjetio je potpredsjednik vlade, zapitavši se koja je onda razlika.

"Vjerojatno se i to može povezati s političkim kalendarima", ustvrdio je i poručio da s obzirom na okolnosti - rusku agresiju, rat na Bliskom Istoku, HV treba ostaviti da se bavi svojom ustavnom zadaćom, a ne ju koristiti za nešto gdje ona nema ovlasti.

Ne želi oružane straže

"Hrvatska policija sigurno može odraditi ovaj posao i odrađuje ga, to je jedna od najučinkovitijih i najsposobnijih graničnih policija u Europi, koja jamči sigurnost građanima", poručio je ministar i dodao da nije dobro proglašavati nesigurnom državu koja ima tako visok stupanj sigurnosti kao što ga ima Hrvatska.

Odbacio je i ideju o oružanim stražama, koju je plasirao Miro Bulj (Most), pogotovo u mjestima s malim postotkom ilegalnih migranata i bez ijednog kaznenog djela koje je počinio migrant. Što bi onda trebale učiniti neke županije s puno većim brojem ilegalnih prolazaka, valjda koristiti oružje zadnjeg dana, kazao je.

Kad je riječ o sigurnosti i ugrozi od terorizma, potpredsjednik vlade naglasio je da se sve osobe i migranti koji ulaze preko granice provjeravaju kroz šengenski informacijski sustav i američku bazu podataka o osobama koje se mogu dovesti u vezu s terorizmom.