MINISTAR unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je u Dalju, govoreći o migrantskoj krizi u španjolskoj enklavi Ceuti, da je Europska unija tretirala taj problem kao europski, a ne samo jedne države što je, naglasio je, Hrvatska oduvijek zagovarala.

Božinović komentirao migrantsku krizu u Ceuti: Ovo nije problem jedne države

Božinović je rekao da su od jučer i predsjednik Vlade i  ministar vanjskih poslova  i hrvatska povjerenica u Europskoj komisiji, u brojnim kontaktima s kolegama iz država članica EU dobivali informacije i analizirali situaciju te da se situacija u Ceuti smiruje.

Galerija

"Situacija se tamo praktički smiruje, gotovo svi migranti koji su jučer upali tamo su vraćeni u Marko", kazao je te izvijestio da se Hrvatska također pridružila inicijativi 22 čelnika država članica EU da se sazove izvanredni sastanak ministara unutarnjih poslova kako bi se razmotrila ta situacija, ne samo zbog onoga što se dogodilo na toj španjolskoj enklavi.

Pojasnio je i da je ta enklava zapravo u Africi, što znači da nitko od njih nije prešao na europski kontinent kao i da te vanjske enklave nisu dio schengenskog prostora. 

"To je situacija gdje je Europska unija upad ili napad na teritorij države članice EU tretirala kao europski problem, a ne samo kao španjolski", pojasnio je Božinović te naglasio da je to Hrvatska oduvijek zagovarala. 

Znamo da migranti, bez obzira na njihove motive, moraju biti vođeni, najčešće su to krijumčari, kako bi ostvarili - jedni zaradu, a drugi interese da žive u Europi. No, to Europa - a nama u Hrvatskoj je to itekako jasno jer pokrivamo jednu od najdužih vanjskih granica Europske unije - ne može primiti sve koji bi tu željeli živjeti, u najprivlačnijem dijelu svijeta. I zato smo donijeli pravila i Hrvatska ih poštuje i investira i investirat će najvećim dijelom iz EU fondova u opremanje policije i uvođenje novih tehnoloških rješenja.

"Krijumčari ne mogu odlučivati tko će doći i živjeti u EU"

"Ono što je nama jasno od početka i što smo zagovarali -  to postaje europska politika. 22 države članice su željele poslati poruku da nitko osim država EU ne može odlučivati tko će doći, tko će živjeti u EU , a najmanje krijumčari", kazao je Božinović.

Ovaj primjer, dodao je, pokazao je da i krijumčari vrlo dobro prate i izjave i političke i sudske odluke, kao u slučaju Španjolske, i oni to pravno protumače na svoj način i vrlo brzo šire tu informaciju među migrantskom populacijom, i time potiču migrantske valove. To se mora zaustaviti i zajedničkim EU naporom, sve manje je nesporazuma po tom pitanju između država članica, kazao je hrvatski ministar unutarnjih poslova. 

Mi smo, naglasio je, od početka vodili tu politiku, primjerice ove godine smo uhitili već 645 krijumčara, prošle godine 1076. Dakle, 24 sata hrvatska policija je angažirana na vanjskim granicama upravo zato da nam se ne dogodi da itko pomisli da se u Hrvatsku može lako ući, i nastavit ćemo investirati i bit ćemo cijelo vrijeme aktivni.

Kazao je i da se zahvaljujući zajedničkoj inicijativi, ni jedna država članica više neće moći osjećati usamljenom. Ne kažem da je to ovdje bio slučaj, ali krijumčari će dobro razumjeti oko čega smo se dogovarali sinoć i jutros i što će biti predmet sastanka ministara unutarnjih poslova, ali i šefova država.

"Hrvatska je na svojim granicama striktna, stroga i učinkovita"

Ministar Božinović je ustvrdio i da je Hrvatska cijelo vrijeme bila striktna, stroga i učinkovita na vanjskoj granici. "Nismo dopustili da se od Hrvatske napravi neki 'hub' gdje bi se skupljali migranti i nećemo to dopustiti, prije svega zbog sebe".

To je, kaže, našu poziciju u Europi učinilo vjerodostojnom na način da smo od 85 milijuna eura koliko je dobila Vlada prije za potrebe MUP-a, mi u ovih 10 godina to podigli na više od 350, a u novom višegodišnjem financijskom okviru samo za MUP iz EU bit će nam omogućeno povlačenje više od 1,3 milijardu eura. To govori o tome kakva je pozicija Hrvatske danas i policije u odnosu na prethodno financijsko razdoblje. 

Na pitanje što sa političarima i stručnjacima koji misle drugačije, Božinović je odgovorio da hrvatska policija, kad bi se slušalo takve politike, danas ne bi bila ni blizu opremljena kao što je danas niti bi imala ovu financijsku perspektivu. I s druge, strane, ovakvom politikom smo ušli u schengen, a da se provodila ta politika, tih stručnjaka koji smatraju da su stručni za sve, danas bi hrvatski građani ostavljali otiske prstiju na ulasku u Sloveniju, Italiju ili Mađarsku i na svim zračnim lukama u EU jer ne bi nikada ušli u schengen, kaže.

"Situacija iz 2015. se neće ponoviti"

Danas kao što znate, hrvatski građani putuju bez ikakvih restrikcija. To se zove odgovorna politika, briga o sigurnosti u uspredbi s onim što bih nazvao galamom bez pokrića i znanja, kazao je Božinović.

Upitan postoje li saznanja koji je bio plan krijumčara za dalje, Božinović je odgovorio da manipulacije s migrantima nisu novost.

To ne znam, to će se još analizirati. Moguće je da su oni odluku ili da im je netko sudsku odluku u Španjolskoj objasnio tako da je dovoljno da uđu na teritorij Španjolske i da će moći ostati na tom području. Manipulacija sa migrantima nije nešto novo, to sve već događalo, kazao je.

Božinović je ustvrdio i da se dobrodošlica kakva je bila u Europi i EU 2015. i 2016. više se nikad neće ponoviti te naglasio da treba voditi računa u međunarodnim odnosima kakve se poruke šalju.