BREXIT

Brexit: Najgori scenarij je vrlo moguć, a imat će teške posljedice i za Hrvatsku

Brexit: Najgori scenarij je vrlo moguć, a imat će teške posljedice i za Hrvatsku
Foto: 123rf

JUČER je britanski parlament uvjerljivom većinom glasova odbacio prijedlog dogovora o urednom i miroljubivom razvodu Velike Britanije i Europske unije, odnosno Brexitu, koji je ispregovarala i zagovarala premijerka Theresa May. Protiv prijedloga dogovora o Brexitu koji je britanska vlada usuglasila s Bruxellesom glasala je nadmoćna većina od čak 230 zastupnika. Za sporazum su bila 202, a protiv 432 zastupnika.

Nema sumnje da je to bio povijesni trenutak i trenutak velike krize britanske države, nakon kojega je još manje jasno kako bi se stvari s Brexitom trebale razvijati. Za analizu situacije smo se stoga obratili dekanu zagrebačke politologije Zoranu Koreliću, čovjeku s doktoratima iz filozofije i politologije, koji je studirao u Velikoj Britaniji te pozorno prati cijelu dramu oko Brexita.

“Nitko više ne očekuje ništa i ne predviđa ništa”, kaže uz smijeh na početku našeg razgovora Kurelić.

Građanski rat unutar konzervativaca i laburista

“Ipak, ja sam gotovo siguran da će Theresa May danas preživjeti glasanje u parlamentu. Njen mali koalicijski partner iz Sjeverne Irske DUP je rekao da će je podržati, a i njeni suparnici unutar konzervativaca poput Rogera Rees-Mogga su također rekli da će je podržati. Od ovih 118 konzervativaca koji su jučer glasali protiv May i njenog dogovora s EU-om oko Brexita danas će vrlo malo glasati da joj uskraćuje povjerenje kao premijerki”, objašnjava Kurelić.

No, što slijedi nakon današnjeg glasanja u parlamentu o povjerenju Theresi May ako ga ona preživi?

“Ako May danas preživi kao premijera, to znači da je lider laburista Jeremy Corbyn ispucao svoj pokušaj da je sruši. Nakon toga je jasno da prijevremenih izbora neće biti. Treba podsjetiti da je May u koaliciji s DUP-om jer je sama bila raspisala prijevremene izvore kada je imala veliko vodstvo u anketama, a onda je u kampanji sve uprskala. Ova agonija s Brexitom koju sada gledamo je dobrim dijelom posljedica i te pogrešne procjene. No stvari bi se zakomplicirale i zbog unutarnje dinamike konzervativaca. Izrazito je važno da se sada ne ide na nove izbore, jer oni vjerojatno ne bi riješili ništa. Nije izvjesno da bi laburisti dobili te izbore, nego bi se vjerojatno ponovila ista konstelacija. Ali i kada bi laburisti dobili te izbore, Corbyn najavljuje nove pregovore s Europskom unijom. Nije rekao da će raspisati novi referendum”, smatra Kurelić.

Kurelić predviđa da slijedi unutarstranački građanski rat u objema britanskim vodećim strankama. 

“Sada će se pokazati da su laburisti jednako podvojeni kao i torijevci. Laburisti će morati odlučiti hoće li ići s nastavljačima politike Tonyja Blaira, koji su veliki zagovornici drugog referenduma, ili će ostati na Corbynovom kursu, koji se po mojoj procjeni užasava drugog referenduma. Kod torijevaca je ta podjela već sada posve jasna - postoji manjina koji su za ostanak u EU i zalažu se za norveški model odnosa Velike Britanije i EU-a, no dvije glavne velike struje su oni koji se zalažu za bilo kakav dogovor o Brexitu, a drugi su za tzv. hard Brexit, dakle i ako nema dogovora s EU-om. Slijedi dakle to da će se i laburisti i konzervativci od ponedjeljka podijeliti po pola. Pritom nitko ne zna koji je plan B Therese May. Slijedi unutarstranački rat i kod torijevaca i kod laburista”, govori Kurelić.

Nemoguća misija Therese May

May je u pregovorima s Bruxellesom zapravo pokušala pomiriti podjele koje postoje unutar njene stranke, ističe Kurelić i dodaje: “Ona se našla u užasnoj situaciji od početka, prihvatila se jednog odvratnog posla izvođenja Velike Britanije iz EU-a za što su svi znali da će biti politički i pravni užas. Čini se da je ona to prihvatila iz osjećaja političke dužnosti. Njena sposobnost da izdrži sve udarce i uvrede sada već graniči s patološkim ignoriranjem poraza. Nigel Farage je jutros rekao da bi svaka osoba s minimalnim osjećajem časti dala ostavku nakon takvog poraza u parlamentu, kad izgubiš s 230 glasova razlike što je rekordni poraz u parlamentu u proteklih sto godina, i ja se s njime oko toga u osnovi slažem. Ona je nakon gubitka prijevremenih izbora bila osuđena na to da torijevce neće voditi nakon Brexita i da je živi politički mrtvac, ali stalna konstelacija odnosa je nju učinila besmrtnim političkim mrtvacem. Mislim da će to danas biti potvrđeno u parlamentu.” 

Kurelić smatra da dogovor od 600 stranica koji su ispregovarali May i Bruxelles nije loš dogovor, ali da je bio ograničen početnim crvenim linijama s obje strane. Jedna od ključnih crvenih linija sa strane 27 članica EU-a je bila Irska, za koju je Brexit egzistencijalno, a ne samo financijsko pitanje. Irci su jasno rekli da je za njih Brexit pitanje mira, a ne samo pitanje financija, te su dobili potpunu podršku EU 27. “Moram i braniti Theresu May, jer smatram da je s onime što joj je bilo zadano napravila prihvatljiv dogovor s ostatkom EU-a”, kaže Kurelić.

Odgovornost Konzervativne stranke za Brexit

Ključni je problem cijele priče Konzervativna stranka, koja je raspisala referendum o Brexitu, pa je i dio njenih prava sudjelovao u kampanji punoj laži za izlazak Velike Britanije, pa su onda Theresi May postavili uvjete s kojima se bolji dogovor od postojećeg i nije mogao ispregovarati, pa su onda i sami izdali svoju lidericu i odbacili njezin dogovor s Bruxellesom, te zapravo cijelu Veliku Britanije drže kao taoca svoje nemogućnosti da se dogovore unutar sebe o politici prema Europskoj uniji. 

Kurelić se slaže s tom tezom i dodaje: “Sigurno su oni krivi, ali diskusija ide i dalje od toga. Moguć je i raspad Konzervativne stranke, koja je na referendum išla jer im je UKIP počeo oduzimati dio birača, ali i dio zastupnika. UKIP im je postao egzistencijalni problem i oni su referendumom rješavali UKIP i - riješili su ih se. UKIP je politički nestao kao stranka. Ali pod cijenu da je dio konzervativaca prihvatio ideološke postavke UKIP-a.”

Hoće li May pokušati stvoriti savez s dijelom laburista?

“Konzervativci se sada sukobljavaju oko dvije posve različite strategije, koje u konačnici mogu raskoliti stranku, kaže Kurelić. “Jedna linija je mekši Brexit, kako ne bismo riskirali izlazak na novi referendum na kojem bi Brexit bio poništen. Druga linija su oni koji su za Brexit pod svaku cijenu, te tvrde da nepostizanje dogovora s EU27 nije nikakva katastrofa, nego da bi se trebalo s Europskom unijom uspostaviti odnose po pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Theresa May će se morati odlučiti s kojom frakcijom ide. Ako ide s mekšom varijantnom, onda se mora dogovoriti s Corbynom, a tada počinje pravi lom među konzervativcima”, objašnjava Kurelić.

Zagovornici mekšeg Brexita imaju i zadatak osigurati da 29. ožujka, kada je dogovoreni rok za Brexit, ne dođe do nedogovorenog ispadanja Velike Britanije iz EU-a, tzv. crash out. S druge strane, zagovornicima hard Brexita odgovara da se dogodi baš to, te žele da se svađe nastave, to im je taktika, što znači da će May morati ići otvoreno protiv tog dijela konzervativne stranke. A da bi ih pobijedila, mora ući u dogovor s laburistima, tumači profesor Kurelić.

Jedan od apsurda ove situacije je i što obje vodeće stranke, kao i frakcije unutar njih, misle da rade najbolje u interesu države, čime se među njima razotkrivaju fundamentalne razlike. Cijeli referendum je bio strašna pogreška, podsjeća Kurelić, te dodaje da prije 7 godina niti jedna parlamentarna stranka nije u svojem stranačkom manifestu pred izbore spominjala izlazak iz Europske unije. Referendum nisu željeli ni građani, želio ga je samo UKIP, a prethodni premijer David Cameron ga je ipak raspisao.

Konstruktivan stav Bruxellesa

Kurelić ističe da se Bruxelles ponašao fer i konstruktivno u pregovorima s Theresom May, ali i da je 27 članica EU-a ostalo ujedinjeno, što je najbolja vijest ovog cijelog procesa. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk je i danas rekao da budi produženje roka od 29. ožujka do srpnja. “Stav Bruxellesa prema Velikoj Britaniji je: Recite što želite!”, kaže Kurelić te dodaje da EU 27 ne može sada nekim čarobnim potezom razriješiti ovu krizu u Velikoj Britaniji.

“Brexit sam po sebi je loša varijanta. Sada se odlučuje hoće li to biti loše, jako loše ili strašno loše”, kaže Kurelić i dodaje da je tema Brexita pojela prostor za raspravu o fundamentalnim temama i problemima Europske unije.

Velika Britanija je zbog kaosa oko Brexita postala predmet sprdnje u ostatku Europe, ali i u svijetu, no Kurelić ih uzima u obranu, te ističe da se kod njih unatoč svemu sve odvija u parlamentu, dok se u susjednoj Francuskoj vode ulični ratovi. Kurelić kaže da je Velika Britanija i dalje “jedna od najsolidnijih demokracija na svijetu”.

Brexit bez dogovora Bruxellesa i Londona mogao bi biti jako opasan za Hrvatsku

Prema dogovoru koji je ispregovarala May, a jučer odbacio parlament, Velika Britanija je Europskoj uniji trebala platiti i 38 milijardi eura za izlazak. Zanimalo nas je za kraj kako se Brexit i cijeli aktualni kaos odražava ili može li se u budućnosti odraziti na Hrvatsku, koja je uostalom dio EU 27.

“Izvrsno pitanje! Mi nemamo puno ljudi koji žive u Velikoj Britaniji, to nije strašan problem, to će se riješiti. Imamo li neku veliku trgovinsku razmjenu s Velikom Britanijom? Nemamo. Stoga među jednim dijelom ljudi u Hrvatskoj, pa i političara, vlada stav da sve to nije pretjerano važno za Hrvatsku, da smo dio EU 27 i što se oni dogovore s Velikom Britanijom, to je u redu. No, hajdemo sada govoriti ozbiljno. EU 27 ima ogromnu trgovinsku razmjenu s EU 27, iz Europske unije dakle izlazi druga najjača ekonomija, nakon Njemačke. To znači da Velika Britanija neće više financirati jedinstveno tržište EU-a, što će nas izravno pogoditi. I da se dogodi savršeni Brexit, na Hrvatsku odmah utječu promjene u budžetu EU-a. Ako Britanci izađu s hard Brexitom, recesija je moguća za Veliku Britaniju, ali i da to povuče i cijelu eurozonu. A ako eurozona uđe u recesiju, ulazi i Hrvatska. Brexit će nas sve zajedno povući prema dnu, neovisno o tome što mi nemamo veliku razmjenu s Britancima. No deal Brexit bi bio iznimno loš za Hrvatsku. Druga stvar koja je izrazito važna za malu zemlju poput Hrvatske je da se pokazalo da EU 27 stoji iza svojih malih članica poput Irske. Očekivao sam da će hrvatski političari javno snažnije podržati Irsku. Na početku pregovora sam mislio da će Britanci uspjeti razjediniti EU 27, u skladu s onime što su najavljivali, a danas vidimo da je EU 27 ostao kao jedan i to je najljepša priča koja se dogodila u vezi Brexita”, zaključuje Kurelić.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara