PRIJE nekoliko dana Sveučilište Oxford objavilo je vijest koju svijet željno iščekuje već mjesecima - njihovo cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 aktivira imunološki sustav i daje obećavajuće rezultate u borbi protiv koronavirusa. Cjepivo je već ispitano na 1077 dobrovoljaca, kod kojih su stvorena protutijela na koronavirus. Oxford i britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca nastavljaju klinička ispitivanja na većem broju sudionika, a jedan od njih je i Richard Fisher, koji je za BBC opisao kako izgleda sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima potencijalno revolucionarnog cjepiva.

U nastavku donosimo njegovu priču.

Prije nekoliko minuta jurio sam sparnim ulicama, a sad sam u bolnici

Sjedim na bolničkoj recepciji, dah mi zamagljuje naočale. Prije nekoliko minuta jurio sam sparnim ulicama i kasnio na sastanak. Dok kraj mene prolaze liječnici i sestre, svjestan sam da ne izgledam baš najbolje. Posljednji put u bolnici St. George’s u Tootingu u južnoj Londonu bio sam dok se rađala moja kći. Danas sve izgleda drukčije. Dva bolnička djelatnika u zaštitnim odijelima i maskama mi prilaze, jedan nosi natpis “testiranje cjepiva”, poput taksista koji na aerodromu čeka mušterije. Taj natpis je za mene. Polako ih slijedim, hodajući dva metra iza njih, dok oni razmjenjuju tračeve s odjela.

Došao sam u St. George’s na prve preglede kao volonter u testovima cjepiva ChAdOx1 nCoV-19 koje razvija Sveučilište Oxford. U sljedećim tjednima, naučit ću kako je biti sudionik jednog od nastojanja koje najviše obećava u borbi protiv pandemije koronavirusa. Od svih testova cjepiva širom svijeta, ovaj Oxfordov je otišao najdalje.

Nekoliko tjedana kasnije, 20. srpnja, istraživači će objaviti iznimno obećavajuće inicijalne rezultate, na temelju prvi 1077 osoba, koji ukazuju da je cjepivo sigurno i da stvara imunološki odgovor. “Još je ostalo mnogo posla, ali ovi prvi rezultati obećavaju”, rekla je Sarah Gilbert s Oxforda. Sljedeći korak uključuje širenje testova na veće doze i još tisuće ljudi, volontera iz svih dijelova Velike Britanije, ali i Brazila i Južne Afrike. Ova faza kliničkih ispitivanja, koja će testirati učinkovitost u većim razmjerima, ono je za što sam se prijavio.

Pregledi

Moje je putovanje započelo kasno navečer krajem svibnja, kad sam naišao na tweet jednog filozofa s Oxforda o studiji cjepiva za koju se znao da se brzo razvija. On se dobrovoljno prijavio. Tako sam, dok je supruga spavala kraj mene, popunio obrazac na web stranici i zaboravio na njega. Nekoliko tjedana kasnije, bio sam na neurološkom odjelu i na velikom projektoru gledao jednog od vodećih znanstvenika Matthewa Snape kako objašnjava što se od volontera očekuje tijekom ispitivanja. Govorio je o tome što smijemo, a što ne smijemo, kakva znanost stoji iza cjepiva i na koje nuspojave treba pripaziti.

Snape je objasnio da će nas biti 10.000 i da ćemo nasumično biti razvrstani u dvije skupine. Jedna skupina primit će cjepivo koje neće pružati zaštitu od koronavirusa, dok će druga dobiti probno cjepivo ChAdOx1 nCoV-19. Cjepivo je izrađeno na oslabljenoj verziji običnog virusa prehlade koji napada čimpanze. Radi se o tehnici koja je razvijena prije pandemije, tijekom borbe protiv bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS) i ebole. Zato se sada moglo tako brzo odgovoriti na covid-19.

Snape govori kako su prvo genetski izmijenili virus prehlade kako se ne bi mogao širiti kod ljudi. Potom su mu dodali gene koji čine proteine virusa covida-19, koji se naziva bodljasti glikoprotein. Ako tijelo nauči prepoznati i razviti imunološki odgovor na taj bodljasti glikoprotein, postoji nada da će to pomoći da se zaustavi ulazak virusa covid-19 u ljudske stanice. Polovica volontera dobit će to cjepivo.

Druga skupina dobit će postojeće i licencirano cjepivo MenACWY, koje se koristi za zaštitu od uzročnika meningitisa ili sepse. Ovo cjepivo služi kako kontrolno, odnosno za usporedbu, a odabrano je umjesto inertnog placeba kako bi i kontrolna skupina osjetila učinke pravog cjepiva, što će onemogućiti da znaju u kojoj se skupini nalaze.

Nakon videa, nastavlja Fisher, detaljno su me ispitivali o mojoj medicinskoj prošlosti te o tome jesam li imao ikakve simptome koronavirusa. Uzeli su uzorak krvi za analizu i morao sam pristati na razne postupke ispitivanja. Pristao sam na fotografiranje mjesta uboda, pristao sam da neću donirati krv, da sam žena u fertilnoj dobi morao bih koristiti kontracepciju i tako dalje. Jedna je odredba posebno zaokupila moju pažnju: “Prikupljeni uzorci smatrat će se poklonom Sveučilištu Oxford”. Nasmijao sam se znajući da će neki sudionici ispitivanja davati i uzorke stolice.

Kao i u svakom kliničkom ispitivanju, svi sudionici moraju biti posve svjesni potencijalnih nuspojava, od onih blagih (mučnina, glavobolja) do rijetkih i ozbiljnih (Guillain-Barreov sindrom koji uzrokuje tešku slabost i može biti fatalan). Iako znam da su rizici mali, ne mogu reći da nije zastrašujuće čuti ih sve odjednom. Tijekom pregleda, volonteri su upoznati s “teorijskom mogućnosti” da cjepivo može pogoršati učinke koronavirusa. Bilo mi je lakše kad sam čuo da su tisuće ljudi već primile ovo cjepivo i nije bilo ozbiljnim nuspojava, što je 20. srpnja objavljeno i u znanstvenom časopisu Lancet.

Dan cijepljenja

Tjedan dana kasnije ponovno sam u sobi bez prozora u bolnici St. George’s. Trebao bi ovo biti dan cijepljenja, ali bojim se da će me izbaciti iz ispitivanja. Liječnica Eva Galiza napustila je prostoriju i ne vraća se više od 10 minuta. Trenutak prije objasnila mi je da je ovo posljednji dan ispitivanja u ovoj bolnici i da su uzorci pri kraju. Nije sigurna mogu li sudjelovati dok ne ode u ljekarnu. Kako bi ispitivanje bilo vjerodostojno, ni ona ne smije znati ubrizgava li volonteru pravo ili kontrolno cjepivo.

Moje misli lutaju na prijatelje i članove obitelji u drugim dijelovima svijeta, koji su u različitim fazama pandemije. Neke zemlje hvale se da su pobijedile virus, dok druge imaju krivulju u usponu. Tijekom prošle godine živio sam u Massachusettsu u SAD-u. Na dan cijepljenja, SAD je imao više od 40.000 novih slučajeva. Čuo sam i nove podatke iz Brazila, gdje je tog dana ukupno bilo blizu 1,5 milijuna zaraženih. Širenje infekcije u Brazilu dio je razloga zbog kojeg je Oxford proširio testiranje cjepiva i na volontere iz Rio de Janeira i Sao Paula. Isto vrijedi i za Južnu Afriku.

Kad se Galiza vratila, držala je ampulu. Nisam mogao vidjeti njeno lice iza maske, ali njene su se oči smijale. Nakon tjedana čekanja, dobio sam injekciju. Cjepivo je ušlo u moj krvotok. Do kraja ispitivanja neću znati je li pravo ili kontrolno.

Uzimanje uzoraka i čekanje

Sljedeća faza traje dugo. Sudionici su podijeljeni u skupine, svaka ima drukčiji raspored prijavljivanja simptoma, testiranja i davanja uzoraka krvi. Za mene je sljedeći korak na redu sedam dana nakon primanja cjepiva i ne radujem mu se posebno. Moram potrljati svoje krajnike pamučnim štapićem, bez dodirivanja zubi ili jezika, a potom isti štapić ugurati u nos koliko god je dublje moguće. Pročitao sam da je uzimanje uzoraka pravilno ako osjetim “škakljanje u mozgu”. Nije bilo strašno, ali nije ni ugodno.

Potom stavljam štapić u zapečaćenu vrećicu i šaljem poštom. Nekoliko dana kasnije na mobitel ću dobiti poruku da je moj test na koronavirus negativan. Ovu rutinu ponavljat ću jednom tjedno tijekom sljedeća četiri mjeseca, a krvne testove redovito ću obavljati u bolnici u sljedećih godinu dana. To je neophodan i dugoročan proces kojeg mnogi ljudi, većinom političari, ne razumiju kad su u pitanju ispitivanja cjepiva. Novcem se ne mogu postići brži rezultati. Iako je Oxfordovo cjepivo već pokazalo obećavajuće rezultate, radi se o samo 1000 ljudi. Da bi se cijepili milijuni ljudi ili cijeli svijet, potrebna je razina pouzdanosti koja se može postići samo strpljenjem i ispitivanjima, ističe Fisher.

Pamte se slučajevi kad je uvođenje cjepiva pošlo po zlu. Pojava svinjske gripe u SAD-u 1976. godine nagnalo je američku vladu da ubrza razvoj cjepiva. Pandemija se nikad nije dogodila, ali je prema nekim procjenama 30 ljudi umrlo zbog štetnih posljedica cjepiva. Takve pogreške možda su umanjile povjerenje javnosti prema javnozdravstvenim savjetima i potaknule antivakserske strahove, a to je posljednje što nam treba u pandemiji.

Zato će odluke tijela za odobravanje lijekova širom svijeta imati veliku odgovornost. Kako je profesor medicine na Oxfordu John Bel rekao 21. srpnja, ne možemo si priuštiti čekanje konačnih dokaza koje bismo normalno imali iz kliničkih ispitivanja.

“Najteži posao imaju regulatorna tijela, koja moraju odlučiti je li nešto sigurno i učinkovito da bi se pustilo u javnost. Ne bih volio raditi njihov posao. To su zaista teške odluke. Ako daš zeleno svjetlo, odjednom će se stvoriti red u kojem je 3,5 milijarde ljudi čekati cjepivo”, rekao je Bell.

Druga je realnost da odobrena cjepiva neće biti svemogući lijek koji mnogi iščekuju i da neće sasvim spriječiti bolest. Drugim riječima, nastavlja Fisher, cjepivo možda neće sasvim izbrisati virus, ali će ublažiti njegove učinke. Ljudi bi i dalje mogli širiti virus drugima, iako nemaju simptome. Zato bi takva zaštita bila od ogromne važnosti, ali moramo se pripremiti na dug put. Virus će možda zauvijek biti s nama.

Što se mene tiče, znajući da su izgledi 50:50 da sam dobio dozu obećavajućeg cjepiva, ponešto sam mirniji, ali to ne znači da ću promijeniti svoje ponašanje. Ne bih ni trebao, istraživači su oko toga bili jasni. Sve dok ne budemo sigurni da cjepivo djeluje, slijedit ću smjernice socijalne distance.

Uglavnom, drago mi je što sam imao priliku biti dijelom ispitivanja koje prati cijeli svijet. Tempo kojim je ekipa s Oxforda odgovorila ne krizu, naporan rad i organizacije ljudi koji su uključeni, zaista su impresivni. Ispitivanja ovog cjepiva možda neće završiti uspjehom koji mnogi priželjkuju. Možda neće zadovoljiti sigurnosne razine ili neće biti dovoljno učinkovito. Ali tako funkcionira znanost, radi se o dugoročnom i kolektivnom naporu s mnogim pogrešnim skretanjima, zaključio je Richard Fisher svoju priču o sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima trenutačno najnaprednijeg projekta za cjepivo protiv koronavirusa.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.