BRITANSKI pregovarači vode "intenzivne rasprave" s Amerikancima o jačanju trgovinskih veza. Jedan od proizvoda koji bi mogao biti uključen u sporazum o slobodnoj trgovini jest piletina isprana klorom, piše britanski Independent.

Kloriranje piletine kontroverzna je metoda čišćenja radi ubijanja bakterija. Iako dokazi upućuju na to da samo pranje klorom nije štetno, kritičari tvrde da će tretiranje piletine ovom kemikalijom omogućiti lošiju higijenu u ranijim fazama proizvodnog procesa.

"Britanska javnost s pravom je zgrožena kloriranom piletinom i govedinom hranjenom hormonima. Mi smo nacija koja voli životinje i cijeni visoke standarde i ne smijemo ih odbaciti", rekla Liz Webster, osnivačica organizacije Save British Farming.

Opasnost od pretjerane izloženosti kloratu

Klorirana piletina ili piletina isprana klorom odnosi se na pileće trupove koji su oprani ili uronjeni u vodu koja sadrži klor-dioksid. To se radi kako bi se ubili organizmi kao što su E. coli, Campylobacter i Salmonella.

Ako u jednom danu pojedete veliku količinu klorirane piletine – koja odgovara 5 posto vaše tjelesne težine – potencijalno biste mogli biti izloženi štetnim razinama kemijskog spoja poznatog kao klorat, prema Europskoj komisiji.

"Dugotrajna izloženost kloratu u hrani, osobito u pitkoj vodi, potencijalna je zdravstvena briga za djecu, posebno ona s blagim ili umjerenim nedostatkom joda", prema Europskoj agenciji za sigurnost hrane (EFSA).

Izvješće iz 2014.: 97% pilećih prsa u SAD-u sadržavalo štetne bakterije

Visoki unos klorata u jednom danu može biti toksičan za ljude jer može ograničiti sposobnost krvi da apsorbira kisik, što dovodi do zatajenja bubrega, dok kronična izloženost kloratu može onemogućiti unos joda.

Ipak, EFSA je naglasila da kemijske tvari u mesu peradi vjerojatno neće predstavljati trenutni ili akutni zdravstveni rizik za potrošače.

Izvješće američke neprofitne organizacije Consumer Reports iz 2014. pokazalo je da je 97 posto od 300 testiranih američkih pilećih prsa sadržavalo štetne bakterije, uključujući Salmonellu, Campylobacter i E. coli.

U Europskoj uniji zabrana je na snazi od 1997.

Općenito, postoji više od sedam puta veća vjerojatnost da ćete se otrovati hranom u SAD-u nego u UK-u, prema podacima britanske Agencije za standarde hrane (FSA) i američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Štoviše, studija Sveučilišta Southampton iz 2018. pokazala je da pranje klorom nije potpuno učinkovito u ubijanju patogena na svježem povrću. Istraživanje je također pokazalo da kloriranje hrane "može učiniti neotkrivenim patogene koji se prenose hranom", umjesto da ih eliminira.

Klorirana piletina prvi je put zabranjena od strane EU-a 1997. godine. EU propisuje da se piletina može prati samo u vodi ili tvarima koje je izričito odobrila Europska komisija.